SMEĆE I BOMBE MEĐU RIBAMA

INFOGRAFIKA Jadni Jadran: Istočna struja najotrovnija na Mediteranu

DUBROVNIK, ZAGREB - Stotine četvornih kilometara smeća koje od subote zatrpava obalu Pelješca i more u Mljetskom kanalu, a u ponedjeljak je došlo i do Korčule, najvjerojatnije je stiglo iz albanskih luka Drača ili Vlore gdje je iskrcano u golemim količinama.

Zaokret kod Dubrovnika

Pretpostavlja se da je smeće albanskog porijekla jer je doplutala veća količina plastičnih boca s etiketama na albanskom, a morske struje koje mogu dovesti smeće do hrvatske obale dolaze iz smjera Albanije. Naime, smeće je nošeno istočnojadranskom ciklonskom strujom koja na području Dubrovnika zaokreće u hrvatske vode pa je, i s jakim jugom, stiglo do hrvatske obale. Kako se među smećem nalazi i velika količina trstike, pretpostavlja se da je dio smeća mogao doći iz ušća rijeke Bojane u Crnoj Gori.

Prema mišljenju oceanologa Ivice Vilibića, smeće je do Hrvatske putovalo oko mjesec dana, a nosila ga je struja brzine 10 do 30 centimetara u sekundi. Ovo nije prvi slučaj da smeće zapljuskuje područje Mljeta i Pelješca, no rijetko kad u ovakvim količinama.

FOTO: Stravične slike s Pelješca: Uvalama plutaju leševi dupina, svinja i pasa. Smeće i na Korčuli

Ministarstvo okoliša: Mi nismo zaduženi za brigu o smeću u moru

Neće biti veće štete?

Nenad Smodlaka, ravnatelj Centra za istraživanje mora Instituta “Ruđer Bošković”, napominje da bez obzira na to koliko tone ovog smeća izgledaju ružno, one neće prouzročiti veću štetu za život u Jadranu.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje jučer je, pak, upozorila građane da samostalno čiste otpad zbog mogućeg utjecaja na zdravlje.

- Goleme količine komunalnog otpada ne predstavljaju neposrednu opasnost za floru i faunu poluotoka, nego se radi o zagađenju na plažama za čije su uklanjanje zadužene lokalne općine. Još ne znamo kolika je površina prekrivena otpadom, a intervenciju otežava i prostorna raspršenost smeća - izjavio je župan Nikola Dobroslavić.

Oružje pred Istrom

Osim smeća, dodatnu zabrinutost zbog onečišćenja Jadrana prouzročile su tvrdnje talijanskog novinara Giannija Lannesa. On je u razgovoru za Glas Istre rekao da su tijekom operacija u Srbiji i na Kosovu piloti NATO-ovih aviona pri povratku u baze višak bombi i raketa bacali u unutarnjim jadranskim vodama Italije i Hrvatske.

Prema njegovim riječima, NATO laže kada tvrdi da je u Jadranu pet zona gdje se odbacuju neiskorištene bombe. Tvrdi da je takvih zona 24 i prostiru se od Trsta, odnosno sjevernog Jadrana pa sve do juga, do Santa Maria di Leuce, grada pred Otrantskim vratima.

NATO je nakon velikog medijskog pritiska priznao da su u Jadran 1999. izbacili kasetne bombe, a veći dio je poslije izvađen. U NATO-u su tvrdili da su bombe izbacivane u međunarodnim vodama. Lannes tvrdi da su te bombe izazvale drastično zagađenje Jadrana.

- Na dnu pred obalom Pesara, pedesetak milja od istarske obale, nalazi se golemi arsenal bombi iz Drugoga svjetskog rata i iz vojne misije NATO-a iz 1999. godine. Koncentracija iperita, fosfora i ostalih otrovnih kemikalija je zastrašujuća, a bombe su podložne mijenama morske struje. Radi se o pokretnom arsenalu smrti - napominje Lannes.

Sumnja ipak postoji

Nenad Smodlaka je ipak sumnjičav prema tim tvrdnjama, pogotovo onima da struja može nositi bombe.

Ne vjeruje da bi zbog boravka u moru korozija mogla oštetiti bombe, čime bi došlo do zagađenja mora.

Čišćenje će biti opasno, ima tu šprica i svega...

Tomislav Jurjević, načelnik općinskog područja kojemu administrativno pripada Trstenik na Pelješcu, zagledan u plutajuće lešine, kaže da u životu nije vidio takav incident i tolike količine smeća.

- Čišćenje počinje čim to dopuste vremenski uvjeti, najkasnije u utorak.

Veterinarske službe dat će upute kako postupiti. Čišćenje će početi komunalni djelatnici, o čijoj sigurnosti također treba voditi računa, jer ovdje ima i šprica i opasnog bolničkog otpada, kada dobiju precizne upute mjerodavnih - izjavio je jučer načelnik općine Orebić

- Ovo je užas, mještani su zgroženi i zatečeni. Treba nam pomoć - zaključio je. Mještani se upozoravaju da otpad na obali ne dodiruju zbog moguće opasnosti. Jasmina Mrvaljević

Kornjače ‘nahranjene’ plastikom

Iako ovo smeće neće imati poguban utjecaj na životinjski svijet u Jadranu, plastični otpad u svakom slučaju može ozbiljno ugroziti zdravlje životinja koje ga jedu.

Primjerice, već i nekoliko grama plastičnih vrećica ili folija može izazvati začepljenje crijeva kornjača, ali i većih sisavaca te prouzročiti smrt. Ispitivanja provedena na 54 kornjače pokazala su da više od jedne trećine njih u probavnom sustavu ima ostatke plastičnih vrećica, folija, konopaca, polistirenske pjene i ribarskog najlona.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. svibanj 2022 12:04