ZAGREB - Oko 200.000 hrvatskih građana spuštat će se ove zime niz austrijske, slovenske, talijanske i francuske skijaške staze.
Prema broju prodanih aranžmana u hrvatskim turističkim agencijama, čak polovica je za zimsko odredište odabrala Austriju.
Porast nezaposlenosti
Ni krizna godina ni porast nezaposlenosti nisu spriječili Hrvate da se upute na najpopularnija austrijska skijališta, a kao i proteklih godina, apsolutni hit je Bad Kleinkircheim koji će ove sezone posjetiti tridesetak tisuća hrvatskih skijaša. Brojke su iznenađujuće utoliko što zimski odmor u Austriji (kao ni u ostalim zemljama) nije nimalo povoljan.
Četveročlanu obitelj, naime, tjedan dana takve “ekspedicije” mogao bi koštati oko 15.000 kuna. Trošak se, dakako, povećava ovisno o kvaliteti smještaja, aranžmanu koji uključuje ili ne uključuje topli obrok te, naravno, razdoblju u kojem odluče otputovati.
Unatoč svemu, oko 100.000 Hrvata preselit će se na austrijska skijališta. Agencije ove sezone bilježe porast prodaje aranžmana, a plaća se na sve moguće načine - kreditnim karticama, na rate, ali i gotovinom. Osim Austrije, hrvatski skijaši neće zapostaviti ni Sloveniju, Italiju i Francusku.
Privatni smještaj
Iako je povoljnija Bosna i Hercegovina posljednjih godina postala skijaško odredište privlačno većinom stanovnicima Dalmacije, broj prodanih aranžmana znatno je manji u odnosu na skijališta u Europskoj Uniji. Postoji i interes za daleke destinacije poput američkog Aspena, namijenjene skijašima “dubljeg” džepa. Ipak, o konačnim i preciznim podacima za sada je nemoguće govoriti s obzirom na to da se aranžmani još prodaju, a i velik broj skijaša odlučuje sam pronaći privatni smještaj.
U Hrvatskoj nemamo gdje trošiti na zimske radosti
ZAGREB - Zbog nerazvijenog zimskog turizma, Hrvatska godišnje gubi stotine milijuna eura koji se, umjesto u naš turistički sektor, slijevaju u Austriju, Italiju, Sloveniju, BiH i druge zemlje.
Najbolje uvjete za razvoj zimskoga turizma u nas imaju Gorski kotar i Lika, no ni u jednoj od tih dviju hrvatskih regija taj oblik turizma dosad se nije značajnije razvio. Hrvatska tako ostaje osuđena na samo nekoliko skijališta, od kojih su dva najpoznatija, Sljeme i Platak, gradska skijališta. Ako izuzmemo manja poput Petehovca ili Begova Razdolja u Gorskom kotaru, ili Baških Oštarija u Lici, čiji je značaj za hrvatski turizam simboličan, jedino značajnije hrvatsko skijalište ostaje Bjelolasica. No, ni ona nije ispunila očekivanja. Skijalište se, naime, nalazi na “krivoj”, sunčanijoj strani, što je skratilo ionako kratku zimsku sezonu. Ne čudi stoga što je Vlada u nedavno predstavljenom katalogu investicijskih projekata za razvoj zimskoga turizma odlučila izdvojiti 70-75 milijuna eura. Iako je riječ o skromnim iznosima, taj bi se novac, u suradnji s privatnim kapitalom, trebao uložiti u dogradnju Bjelolasice, kao i u izgradnju novog skijališta na Bijeloj kosi kod Vrbovskog, kapaciteta oko 2500 posjetitelja. Ti bi projekti Hrvatsku konačno trebali uvrstiti na skijašku kartu Europe. ( A. Milovan)