ZAGREB - Hrvatski učenici još nisu obvezni tijekom školovanja postati informatički pismeni iako se bez tog znanja danas teško mogu zaposliti unutar EU.
A tako će biti i dalje. U osnovnim školama informatika je izborni predmet, a u tri posto škola djeca nemaju ni tu mogućnost. U srednjim školama, informatiku sve četiri godine imaju jedino prirodoslovno-matematičke gimnazije i pojedine tehničke škole. Učenici općih gimnazija informatiku imaju tek jednu godinu.
Zemlja znanja
O tome od kojeg bi razreda informatika trebala postati obvezan predmet u školama i kako bi trebala biti organizirana nastava informatike, u Hrvatskoj se raspravlja već godinama, no pomaka nema. Do kada će tomu biti tako zanimalo je čitatelja Silvana Šavlu iz Rijeke koji je na portalu mojahrvatska.jutarnji.hr postavio pitanje: kakva smo mi to zemlja znanja kada nam djeca ne uče rad na računalu? U Ministarstvu znanosti i obrazovanja kažu kako se promjene mogu očekivati tek prelaskom na kurikulumski pristup. No, kada će se to dogoditi, nitko ne zna.
Raspuštali vijeća
Prvi Prijedlog okvirnog nacionalnog kurikuluma iz kojega bi trebale proizaći sve promjene u školstvu, izrađen je još za mandata bivšeg ministra Dragana Primorca. Dokument je, međutim, doživio brojne kritike, pa je tijelo koje ga je sačinilo raspušteno i imenovano je novo. Novo vijeće ministru je Radovanu Fuchsu predložilo nešto izmijenjeni dokument, ali ni on još nije ugledao svjetlo dana, a i to je vijeće - raspušteno.
Radna skupina za tehničko i informatičko kurikulumsko područje na čelu s akademikom Leom Budinom, izradila je prijedlog prema kojem bi informatika trebala biti obvezan predmet u 7. i 8. razredu osnovne te u 1. i 2. razredu srednje škole. Zaključili su i kako bi informacijsku tehnologiju trebalo koristiti u nastavi svih predmeta. I to je za sad samo prijedlog.
Božo Pavičin, načelnik Odjela za kadrovske poslove u Ministarstvu obrazovanja, kaže kako je uvođenje obvezne informatike prosvjetnim vlastima ove godine “jako nisko na ljestvici prioriteta”.
- Za taj bi projekt trebalo zaposliti tisuću novih nastavnika što u situaciji kada se borimo za očuvanje radnih mjesta i isplatu plaća, nije realno za očekivati - rekao je Pavičin.
Istraživanje Gfk pokazalo je da se u Hrvatskoj internetom koristi svega 39 posto stanovnika starijih od 15 godina, 8 posto manje od europskog prosjeka. Dekan FER-a prof. dr. Vedran Mornar drži kako bi s informatičkom pismenošću djeca trebala ovladati već u nižim razredima osnovne škole. - U današnje je vrijeme informatička pismenost jednako nužna kao i znanje čitanja i pisanja - smatra Mornar.
Loš prosjek: Na jedno računalo 15 učenika
Prije tri godine razmišljalo se čak i o tome da informatika bude jedan od obveznih predmeta na državnoj maturi, no od ideje se odustalo jer bi sve dok informatika nije obvezan predmet u školama djeca bila u neravnopravnom položaju. Zatim je rečeno da će se to koliko su učenici informatički pismeni ipak provjeravati tako što će svi 16-godišnjaci polagati nacionalni ispit iz informatike. No, i ta je incijativa čini se pala u vodu.
Jedini je ohrabrujući podatak da među osnovcima raste interes za informatiku. Prema podacima e-Matice, lani je njome bilo obuhvaćeno 124.407 učenika od 5. do 8. razreda ili njih 63,4 posto. Država je izdvajala za opremu, pa svaka škola ima bar jednu računalnu učionicu. Na jedno računalo dolazi 15, a u srednjim 11 učenika.
- Vijeće za konkuretnost nastavu informatike stavilo je na drugo mjesto prioriteta - kazao je prof. dr. Slavko Krajcar, član Vijeća za konkurentnost