Unatoč protivljenjima iz Sarajeva, jesen bi trebala donijeti zahuktavanje radova na gradnji Pelješkoga mosta. Informacija je to koju su nam neslužbeno potvrdili u Vladinim krugovima, a u kojima podsjećaju da je upravo projekt cestovnog povezivanja Dubrovnika s ostatkom države i EU jedan od najvažnijih projekata koji bi se trebali sufinancirati novcem iz fondova Unije. Za to je, naime, ukupno ugovoreno više od četiri milijarde kuna.
Pelješki most ide dalje
Intenziviranje radova na gradnji Pelješkoga mosta samo je dio poslova koji do kraja godine čekaju Vladu Andreja Plenkovića. Štoviše, istraživanje koje smo proveli, a koje se temelji i na programu rada Vlade, i na medijskim istupima premijera i ministara, pokazuje da Banske dvore najesen čeka pozamašan posao upravo na infrastrukturnim projektima.
Primjerice, planira se intenziviranje radova na LNG terminalu u Omišlju na Krku, čiji je završetak predviđen za 2019., rekonstrukcija postojećeg i gradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo - Križevci, kao i gradnja nove željezničke pruge za prigradski promet na dionici Gradec - Sveti Ivan Žabno. Među važnijim projektima su i nastavak ulaganja u Zračnu luku Dubrovnik i gradnja terminala za pretovar rasutih tereta u Luci Osijek. Značajno mjesto među planiranim projektima ima i gradnja Centra za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim u Zadarskoj županiji te uspostava cjelovitog i održivog sustava gospodarenja otpadom u Šibenskoj županiji. Tu je i jačanje HBOR-a. Za realizaciju svih tih projekata, uključujući i Pelješki most, ugovoreno je sufinanciranje iz fondova Unije, i to oko 8,8 milijardi kuna.
Strateški projekti
Uz novac iz fondova EU, pretvaranju Hrvatske u veliko gradilište trebala bi pomoći i planirana aktivacija brojnih nekretnina u državnom vlasništvu. Među njima svakako su najznačajniji projekti turističkog aktiviranja vojarni Šepurine u Zadru i Muzil u Puli te stavljanje u gospodarsku funkciju vojarne u Pločama. Ministarstvo državne imovine i Grad Šibenik krenuli su, pak, u zajedničko rješavanje problema TEF-a u Šibeniku.
Sukladno najavama, već u prvoj polovici rujna u saborsku bi proceduru trebao ići Zakon o upravljanju državnom imovinom, koji bi Vladi trebao olakšati postupanje s nekretninama kojima država raspolaže, kao i s vlasničkim udjelima države u tvrtkama. Ministarstvo gospodarstva pripremilo je novi zakon o strateškim investicijskim projektima koji bi trebao pojednostaviti proceduru dobivanja statusa strateškog projekta. Uz to, poduzetnicima bi se potkraj rujna i tijekom listopada trebalo otvoriti još sedam natječaja za dobivanje bespovratnih sredstava iz fondova EU.
Sve bi to trebalo dodatno zahuktati investicijski ciklus u zemlji, a time i ubrzati rast gospodarstva. Ovaj put uz veliko sudjelovanje blagajne EU.
Reprogram dugova
Investicijski ciklus trebao bi potaknuti i novi krug digitalizacije i izgradnje širokopojasne agencijske infrastrukture u 540 ciljanih naselja. Građanima i tvrtkama to će donijeti još veću digitalizaciju u komunikaciji s državom. Među ostalim, cilj je i da ovlašteni službenici iz drugih javnopravnih tijela na zaštićen način mogu pristupiti podacima iz državnih matica, kako građani više ne bi morali sami obilaziti matične urede ili šaltere Porezne uprave radi dobivanja dokumenata. U planu je i nastavak digitalizacije pravosuđa.
Jesen donosi i nastavak restrukturiranja Agrokora, a u Banskim dvorima ističu kako žele vidjeti povećanje učinkovitosti poslovanja svih njegovih dijelova, posebice maloprodaje. Štoviše, u Vladi očekuju da novi Agorkor, onakav kakav će on biti nakon restrukturiranja, postane i model za uvođenje reda u sustavu plaćanja.
Dosadašnje najave iz Vlade govore i o namjeri ubrzanja i provedbe mjera za ublažavanje teškoća građana koje su vjerovnici ovršili zbog neplaćenih manjih dugovanja. Cilj je utvrditi usklađenost postojećih propisa koji uređuju mogućnost otpisa duga i predložiti novi model sustavnog otpisa dugova građana.
U pripremi je i pet milijardi eura težak reprogram dugova cestarskih tvrtki. Namjera Plenkovićeva kabineta jest da se tim modelom ne kreiraju novi dugovi. Pred Vladom je, naravno, i rad na državnom proračunu za 2018., koji bi se mogao pokazati ključnim u očekivanom povećanju kreditnog rejtinga. Državna se blagajna dobro puni pa bi i proračunski manjak do kraja godine trebao biti manji od planiranog, a javni dug pasti na 81,2 posto BDP-a.
Značajan posao planiran je i u demografiji i socijali. U planu je pet milijuna kuna vrijedan program “Za snažniju obitelj” koji bi trebao osigurati kvalitetnije usluge za obitelji koje se suočavaju s raznim rizicima.