Put Hrvatske prema uvođenju eura, što je ne samo cilj nego i preuzeta obveza, ide prema planu, pod uvjetom da se i na Hrvatsku odnosi fleksibilnost koju EU pokazuje zbog krize nastale koronavirusom. Posebno pozitivan element je potvrda Europske središnje banke o stanju pet glavnih banaka u Hrvatskoj, kojima je dala prolazne ocjene na takozvanom stress testu.
To su rekli neslužbeno u Bruxellesu izvori EU, uz napomenu da se u protekla tri mjeseca ocjenjivanje reformi država članica u sklopu Europskog semestra ni oko programa konvergencije nije moglo odvijati prema kriterijima koji bi važili u normalnim okolnostima, pogotovo oko javnog duga i deficita. U slučaju Hrvatske i u Bruxellesu "uskoro" očekuju potvrdu da su ispunjeni uvjeti za ulazak u takozvani tečajni mehanizam ERM II, što je svojevrsna čekaonica za eurozonu.
Ako sve mjere koje EU poduzima, i koje je najavila za sljedeću fazu oporavka od krize, budu provedene, onda će se i hrvatsko gospodarstvo oporaviti te će Hrvatska nastaviti s ispunjavanjem kriterija koje EU traži, bili oni vezani usko uz uvjete koje je dobila u postupku uvođenja eura ili iz specifičnih preporuka Europske komisije.
Nije tajna da će i u Hrvatskoj, kao i u svim državama članicama, sada porasti javni dug zbog suočavanja s posljedicama krize prouzročene koronavirusom, a postupno smanjenje javnog duga Hrvatske prije krize je bio jedan od pozitivnih elemenata u provedbi zahtjeva Europske unije za jačanje otpornosti hrvatskog gospodarstva. Međutim, kako je riječ o izvanrednim okolnostima, na ovo zaduživanje Komisija neće gledati kao što bi to bio slučaj u normalnoj situaciji.
Iako u EU nikad ne žele govoriti o datumima, uvođenje eura u Hrvatskoj početkom 2023. godine čini se realnim scenarijem. Ako se tijekom ovog ljeta potvrdi da je Hrvatska ispunila uvjete za ulazak u ERM II, a već postoje pokazatelji da jest, onda bi u toj čekaonici Hrvatska bila najmanje dvije godine, zbog čega je i 2023. označena kao ciljna godina uvođenja eura.
Kriza koju je prouzročio koronavirus može se okrenuti čak i u korist ulaska Hrvatske u eurozonu. S jedne strane, može utjecati na države članice da ne postavljaju političke prepreke u tom smjeru i pokažu solidarnost jer i širenje eurozone jača povjerenje u euro. S druge strane, u Hrvatskoj je ovo bila dobra prilika da i skeptici vide kako je bolje biti u eurozoni jer je u njoj lakše dobiti pomoć za suočavanje s posljedicama krize.
Hrvatska bi, da je članica eurozone, mogla lakše dobiti povoljne kredite za oporavak. Ipak, i bez toga, ako se usvoji prijedlog Europske komisije o posebnom fondu za oporavak iz kojega bi Hrvatska mogla dobiti deset milijardi eura, onda će i rast javnog duga bio znatno manji nego što bi bile potrebe Hrvatske bez tih sredstava.