U SDP-u je prošla faza negiranja činjenice da je Davor Bernardić izabran za predsjednika stranke, prošla je i faza nade da će se tu nešto promijeniti i sada je na redu faza prihvaćanja. Trenutno stanje bi se moglo opisati kao kohabitacija - definirao je, zaobilazeći izravno upotrijebiti riječi letargija i depresija, odnose unutar glavne oporbene stranke SDP-ovac koji ima kritični odmak od Bernardića, ali ipak ne spada u skupinu njegovih izravnih oponenata.
Stišavanju strasti koje su se rasplamsale u dijelu SDP-a u velikoj je mjeri kumovao Andrej Plenković jer je nakon razlaza HDZ-a s Mostom ipak uspio skupiti saborsku većinu i otklonio mogućnost još jednih privremenih parlamentarnih izbora. Još prije mjesec i pol, kada su izbori bili izvjesni, Bernardićevi oponenti su se nadali da im je to prilika riješiti ga se, a Bernardić je pak u izborima vidio šansu da kreira liste za Sabor i dobije Klub zastupnika s kojim će lakše nalaziti zajednički jezik nego što to može sa zastupnicima naslijeđenim iz mandata Zorana Milanovića.
Kako izbori više nisu tema, nisu ni koalicije. Tako koalicijski sporazum koji su sklopili s HSS-om u SDP-u više i ne spominju. Ne razmišlja se ni o partnerstvu s Mostom pa su SDP-ovci u petak na glasanju u Saboru glatko odbili sve amandmane Mosta na Ovršni zakon. Sada im se fokus okreće prema unutarstranačkom preslagivanju, a SDP-ovci koji sudjeluju u vođenju stranke i političku karijeru nastoje i dalje razvijati u njoj svim se silama trude da što prije kreiraju suvisle i opipljive politike s kojima bi mogli izaći u javnost. Prema Cro demoskopu s početka srpnja, podrška SDP-u i dalje pada i iznosi 23,8 posto (24,8 posto u lipnju), a HDZ-u raste.
Detektiranje stanja
Na ljestvici pozitivnih političara Bernardić se nalazi pri dnu sa 2,4 posto, a ispred njega su Zoran Milanović, Milan Bandić, Zlatko Hasanbegović, Božo Petrov... SDP-ovci su svjesni da im gori pod petama i zato dodaju gas i stišću svoje savjete. Na Ibleru se hvale da im savjeti rade punom parom, da će potkraj kolovoza imati plenarnu sjednicu kako bi im se ujednačila dinamika, a s jesenskim zasjedanjem Sabora izlaze s konkretnim temama.
- Prioriteti su stvari koje su core teme socijaldemokracije i one u kojima je HDZ slab - kažu u stranci i najavljuju da će u rujnu izaći s tri udarne teme. To su zdravstvo, lokalna uprava i samouprava, te obrazovanje. - U ova područja ulazimo sustavno. Snimaju se stanja, detektiraju svi problemi i nude rješenja - tvrde u SDP-u, ali odbijaju otkrivati makar i naznake rješenja za bilo koje od ta tri područja.
Na pitanje kako će reagirati na HDZ-ov Zakon o lokalnoj upravi i samoupravi kojim bi se spriječilo rušenje tek izabranih gradonačelnika na proračunu, odgovaraju da ovisi o tome kakav će prijedlog biti.
Šefovo soliranje
- Možemo uspjeti samo pod uvjetom da se povežu tri stvari. To je Klub zastupnika SDP-a, naši savjeti i bivši ministri. Ako ne pomirimo ove tri stvari, teško ćemo zaustaviti pad rejtinga i početi rasti - kaže jedan od članova Predsjedništva. Na pitanje kako im funkcionira Klub zastupnika, posebno nakon što se podijelio po pitanju smjene Milanke Opačić s funkcije potpredsjednice Sabora i Miranda Mrsića s funkcija u saborskim odborima, odgovara da to ovisi o danu i temama. U petak prije glasanja u Saboru su, kaže, funkcionirali odlično, a dan prije baš i ne.
- U pravilu uvijek imamo četiri do pet izdvojenih mišljenja, a među njima su uvijek Milanka Opačić i Mirando Mrsić - kaže naš sugovornik koji, kao i ostali SDP-ovci s kojima smo razgovarali, smatra da je Bernardićev javni nastup i dalje loš te da bi morao dobrano na njemu poraditi ako misli podići svoj, a i rejting stranke.
Bernardiću zamjeraju i soliranja. U SDP-u kažu da se u zadnje vrijeme počeo nešto više konzultirati s bivšim ministrima, ali da neke stvari i dalje napravi, a da nikome ništa ne kaže. Tako je bilo s ucjenom HDZ-ovcima da SDP neće glasati za imenovanje trojice ustavnih sudaca ako HDZ odbije podržati njihov prijedlog za formiranje istražnog povjerenstva za Agrokor.
Kako smo saznali, u Klubu SDP-ovih zastupnika razmatralo se više opcija. Gotovo je bila dogovorena strategija da će, ako HDZ odbije podržati formiranje istražnog povjerenstva za Agrokor, SDP u petak, zadnjeg dana rada Sabora prije ljetne stanke podnijeti zahtjev za opoziv premijera Plenkovića i cijele Vlade. Na taj zahtjev po saborskom Poslovniku Vlada se mora očitovati u roku od osam dana, a u roku od osam do trideset dana Sabor mora glasati o (ne)povjerenju Vladi. Ova taktika bi zapaprila HDZ-u jer bi usred ljeta morali sazivati izvanrednu sjednicu Sabora kako bi se zastupnici očitovali o Vladi. Neki su SDP-ovci već pripremili izjave o tome, a onda ih je kao grom iz vedra neba opalila Bernardićeva ucjena izgovorena sa saborske govornice.
- Ako nećete glasati za istražno povjerenstvo, SDP neće podržati izbor sudaca Ustavnog suda - kazao je Bernardić. Čim je to izgovorio, SDP-ovi zastupnici počeli su se pogledavati s upitnikom iznad glave i jedni druge propitivati kada i gdje je to dogovoreno. Ispalo je nigdje, a na hodnicima se počelo nagađati da je tu ideju kao bubu u uho Bernardiću pustio Gordan Maras.
Pitanje Agrokora
Predsjednik SDP-a, unatoč muku koji je dobio u stranci kako reakciju na svoj potez, te kritikama koje mu zbog ucjene dolaze iz dijela javnosti, smatra da je učino dobar potez jer je Agrokor najvažnija tema u državi, a s izborom ustavnih sudaca ništa se neće dogoditi. Ključnim drži što je usuglašeno da se podrže dva aktualna, Miroslav Šeparović i Mato Arlović, te Goran Selanec, a rok za njihov izbor istječe u listopadu.
- Svi se slažemo da je kompanija koja ima 40 posto ukupnog prihoda i 14 posto BDP-a, koja je zadužena na razini 40 milijardi kuna, a sve je to prošlo bez ikakvih kontrolnih institucija ove države, jako važno pitanje. Sve je u Agrokoru prolazilo kroz zataškavanje, poguranac, pogodovanje. A 300 milijuna kuna kredita HBOR-a novac je bačen u vjetar jer je na kraju naplate - kaže Bernardić. Pristaše ultimativnog Bernardićeva manevra tvrde kako je on odgovor na HDZ-ovu promjenu stava jer su HDZ-ovci donedavno govorili da nemaju ništa protiv formiranja istražnog povjerenstva za Agrokor.
Drugi SDP-ovci misle da je to loš potez jer je njime obezvrijeđen dobar iskorak njihove stranke koji je bio učinjen kandidaturom 40-godišnjeg Gorana Selanca, zamjenika pravobraniteljice za ravnopravnost spolova s doktorskom titulom jednog od najprestižnijih američkih sveučilišta.
- Bernardić je takav. Napravi korak naprijed, a onda dva nazad - tvrdi jedan od članova Kluba zastupnika SDP-a. Drugi, također nesretan zbog Bernardićeve ucjene, misli da se ništa neće postići s istražnim povjerenstvom za Agrokor.
- Prema nekim informacijama, Konzum je nagomilao 2,4 milijarde kuna gubitka, a prošle je godine bio u plusu. Pokaže li se da je to točno, moglo bi se očekivati da će još tijekom ljeta protiv odgovornih u Konzumu, a vrlo lako i samog Ivice Todorića, ići kaznene prijave. Nisam siguran u efekt istražnog povjerenstva ako se u Agrokoru počnu pokretati kazneni postupci i počnu hapšenja - kaže naš sugovornik.
Sprečavanje konflikta
Osim što ubrzano pripremaju teme s kojima bi na jesen mogli ozbiljnije i argumentirano bušiti HDZ, u SDP-u se naveliko radi i na širokom pospremanju stranke. - Pripremamo izmjene Statuta kako bi bolje funkcionirale lokalne organizacije. Ne mogu još govoriti o detaljima, ali je cilj da se spriječe konflikti koje imamo između županijskih organizacija i gradskih koja su sjedišta županija - smatra Bernardić i najavljuje da će se do kraja godine održati unutarstranački izbori u svim lokalnim organizacijama, ali još nije siguran kako.
- Ako se relativno brzo izmijeni Statut, onda će se nakon njega održati izbori po novim pravilima, a ako se to ne dogodi, Predsjedništvo SDP-a će izmijeniti pravila za lokalne izbore - kazao je Bernardić.
Kad je riječ o izmeni pravila po kojima će ubuduće živjeti i funkcionirati SDP, svašta je moguće, rađaju se ideje, u centralu na Ibleru šalju prijedlozi u kojima ima svega. Od toga da se kandidati za župane ne mogu kandidirati za zastupnike, da kandidati za zastupnike idu na predizbore, da se izbori u lokalnim organizacijama održavaju godinu dana prije lokalnih, da se uvede elektorski sustav za izbor središnjih stranačkih tijela, pa do toga da mladi SDP-ovci okupljeni u Forumu mladih volontiraju kao asistenti saborskim zastupnicima...
Početkom srpnja u SDP-u je formirana komisija za analizu rezultata lokalnih izbora, a u njoj je pet članova: Zlatko Komadina, Siniša Hajdaš Dončić, Arsen Bauk, Ivo Jelušić i Zvane Brumnić. Pošto je ta komisija bila osnovana, počelo se špekulirati kako će ona, odnosno njeni zaključci, biti povod za masovno raspuštanje SDP-ovih lokalnih organizacija. Međutim, čini se da komisija nije ni počela raditi jer, kako čujemo od jednog njenog člana, nemaju utvrđene kriterije po kojima bi pristupili analizi rezultata koji im svjedoče o potopu. Sada se u SDP-u sve više govori da neće biti nikakvog masovnog raspuštanja organizacija, tim prije što im do kraja godine slijede unutarstranački izbori.
Izbori u stranci
Tema o kojoj se sve više navire u SDP-u su kandidature na unutarstranačkim izborima, a pritom je najatraktivniji Zagreb. Više je SDP-ovaca istupilo sa špekulacijom da će se kandidirati za predsjednika gradske organizacije, no samo su dva kandidata sasvim sigurna. To je Gordan Maras, ministar obrta i malog i srednjeg poduzetništva u Milanovićevoj Vladi, te Dominik Etlinger, aktualni glavni tajnik zagrebačkog SDP-a koji je bio vrlo aktivan u prošlom sazivu zagrebačke skupštine, a sada nije ni ušao u nju jer ga je stranka stavila na nisko 23 mjesto na listi.
Maras vjeruje da je njegova prednost prepoznatljivost, te političko iskustvo, dok Etlinger vjeruje da će bolje proći jer je dio zagrebačke organizacije i ima snagu okupljanja jer “nije ničiji čovjek”. Kao o sigurnoj, u SDP-u se govori i o trećoj kandidaturi - onoj bivšeg ministra zdravstva, potpredsjednika SDP-a Rajka Ostojića. No, na izravno pitanje hoće li se natjecati na unutarstranačkim izborima u Zagrebu, Ostojić je odgovorio kako je to još daleko.+
Mrsić: Fokus želi raspravu o bitnim stvarima u stranci
U SDP-u već sada postoje dvije neformalne frakcije. Premda ih Statut ove stranke predviđe, još nisu kao takve uvedene. Riječ je o Pozitivi - udruzi za razvoj pozitivnog društva koju je osnovao Ranko Ostojić, jedan od kandidata za predsjednika SDP-a nakon povlačenja Zorana Milanovića. Pozitiva u velikoj mjeri okuplja SDP-ovce, ali i druge koji su “za dobro društvo”.
S relativno sličnom platformom nedavno je istupio i Mirando Mrsić. Nakon što je javno iskritizirao Bernardića i zauzvrat dobio smjenu sa svih funkcija i poruku da SDP na njega više ne računa, Mrsić je formirao svoju platformu “Fokus”.
- Fokus je fokusiraj se na ono što ti je u životu bitno, je li to u stranci, državi, nevladinim udrugama. To je platforma koja može prerasti u nešto drugo. Ali političar se mora fokusirati prema potrebama građana. Ovo nije nešto kao Pozitiva, nije nova stranka, nego želja da se promjeni način promišljanja u stranici i da se ona konačno fokusira na ono što je bitno i zadovoljava potrebe građana, da se njeguje kulturu dijaloga. Fokus je tvoren prema stranci, onima koji simpatiziraju SDP, nevladinim udrugama. Hoće li se pretvoriti u frakciju, ovisi o tome koliko će zaživjeti u SDP-u - izjavio je Mrsić objašnjavajući što je Fokus.