Spomenici kulture

Inspekcija otkrila 113 ilegalnih radova. Znate li koliko su investitora sankcionirali?

Investitori koji obavljaju radove bez dozvola na spomenicima kulture mogu odgovarati prekršajno i kazneno, a često prolaze ‘lišo‘
 Damjan Tadic/Cropix

Sudeći prema podacima Ministarstva kulture, čija je inspekcijska služba nadležna za provođenje mjera zaštite nad zaštićenim spomenicima kulture, čini se da se intervencije na kulturnim dobrima bez potrebnih dozvola pojedinim investitorima isplate. Prema podacima koje su nam poslali iz ove institucije, Služba za inspekcijske poslove u 2019. godini zaprimila je 98 prijava te obavila 62 nadzora, a omjer u 2020. godini je nešto lošiji.

Točnije, zaprimljene su ukupno 93 prijave, a odrađeno tek 55 nadzora, što znači da po znatnom djelu prijava dosad nije postupano. Moguće je, naravno, da je Služba za inspekcijske poslove za iste radove zaprimila i do nekoliko prijava, no iskustvo iz posljednjeg otkrivenog slučaja radova bez dozvola na zaštićenom spomeniku kulture pokazuje da su nadležne službe prilično spore.

Inspekcije

Riječ je o slučaju ilegalnih radova u strogom centru Zagreba, na adresi Ilica 17, gdje su i Ministarstvo kulture i Državni inspektorat zaprimili prijave zbog izgradnje balkona na dvorišnoj strani zgrade, i to u stanu u vlasništvu supruge predsjednika HAZU-a Narcise Neidhardt.

Naime, iako su prijave inspekcijama poslane još u kolovozu, i Služba za inspekcijske poslove Ministarstva kulture, kao i Državni inspektorat na teren su izašli tek nakon što je interes za temu pokazao Jutarnji list, a situacija na gradilištu je pokazala da su prijave bile točne, odnosno da je investitor doista obavljao radove na zaštićenom spomeniku kulture bez dozvola, zbog čega je Građevinska inspekcija gradilište i zatvorila.

Pa ipak, iako Zakon o očuvanju i zaštiti kulturnih dobara propisuje da investitori koji obavljaju radove bez dozvola na spomenicima kulture za to mogu prekršajno ili čak kazneno odgovarati, iz Ministarstva kulture doznajemo da su tijekom 2019. i 2020. godine prekršajno ili kazneno investitori odgovarali u tek 24 slučaja, dok su u čak 22 slučaja naknadno ishodili dozvole. Kad se taj broj usporedi s čak 113 slučajeva ilegalnih radova, koliko su ih inspekcije otkrile u dvije godine, onda je jasno da dobar dio investitora na spomenicima kulture zapravo prođe "lišo".

Kuća Job

Na naknadno pribavljanje dozvola upućen je i investitor u slučaju ilegalne izgradnje na Kući Job, ali od Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture, kao ni od Ministarstva kulture, nismo uspjeli dobiti informaciju je li u takvom slučaju uopće moguće ishoditi dozvolu.

"Za sve zahvate na nepokretnom kulturnom dobru potrebno je putem nadležnog upravnog tijela zatražiti posebne uvjete zaštite kulturnog dobra, odnosno potvrdu glavnog projekta, ovisno o vrsti zahvata. Za radove na kulturnom dobru koji nisu u suprotnosti s utvrđenim mjerama zaštite ovaj Zavod, ovisno o vrsti radova, izdaje prethodno odobrenje, odnosno potvrdu glavnog projekta. Novčane kazne za izvođenje radova na kulturnom dobru bez propisane dokumentacije izriču se temeljem važećih zakonskih propisa i u okviru inspekcijskih postupaka", kazali su u Zavodu za zaštitu spomenika Grada Zagreba.

Iz Ministarstva kulture poručili su da odluku o pokretanju prekršajnog ili kaznenog postupka zbog radova na kulturnom dobru može donijeti isključivo Zavod za zaštitu spomenika, no iz njihova odgovora nije jasno hoće li to napraviti i u ovom posljednjem slučaju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2020 18:29