NEMA VIŠE RADA NA CRNO

Inspekcije urodile plodom: Tijekom ljeta HZZO je od doprinosa uprihodio 6,8 milijardi kuna, više nego ikad prije

Osim sezonskih radnika, na povećanje prihoda utjecalo JE i ukupno povećanje broja zaposlenih, te rast bruto prosječne plać

Lucian Vukelić, šef HZZO-a, i ministar zdravstva Vili Beroš ove
godine brže pune kasu

 Cropix

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje tijekom tri sezonska mjeseca, lipnja, srpnja i kolovoza, ostvario je prihod od doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje od gotovo 6,8 milijardi kuna. U odnosu na isti period prošle, 2021. godine, riječ je o povećanju od gotovo milijardu kuna - lani je uplaćeno 5,8 milijardi. Nešto manji prihodi bili su u pandemijskoj 2020.godini, kada je od doprinosa HZZO uprihodio 5,2 milijuna kuna. Kada se, pak gleda petogodišnje razdoblje, 2018. godine za tri ljetna mjeseca na račun HZZOa od doprinosa je sjelo 5,13 milijardi kuna, odnosno 1,6 milijardi kuna manje nego ove godine. Budući da je broj sezonaca, kažu nam u turističkom sektoru, ove godine jednak kao i prijašnjih godina - oko 100.000, ovakav rast prihoda od doprinosa vjerojatno ukazuje da su sezonski radnici ove godine u znatno većoj mjeri prijavljeni nego prije. To je pak posljedica češćih inspekcija, ali i manjka radne snage.

Osim sezonskih radnika, na povećanje prihoda bez sumnje je utjecalo i ukupno povećanje broja zaposlenih od 3 postotna poena u godinu dana te rast bruto prosječne plaće, koja je u lipnju na godišnjoj razini bila 8,5 posto viša u odnosu na lani. - Više je ovdje uzroka. Jedan je i to što su poslodavci plaćali doprinose, jer je potražnja za radnicima bila veća od ponude pa su i davali veće plaće i uredno podmirivali doprinose. Osim toga, ukupan broj radnih sati je u sezoni obično veći pa su i plaće veće - kaže dr. Maja Vehovec, umirovljena znanstvena savjetnica Sveučilišta u Rijeci. Iz ovih brojeva se, napominje, ne može razlučiti koliko je bio točno efekt sezonskog zapošljavanja, a koliki efekt rasta zapošljavanja izvansezonskog utjecaja. Najvjerojatnije će rast doprinosa padati u zadnjem kvartalu pa bi tek usporedbe trećeg i četvrtog kvartala mogle pokazivati baš direktan utjecaj sezone.

- Mogući je još jedan uzrok, a to su rigorozne inspekcije. Meni je ovo sve skupa drago vidjeti jer brojevi upućuju na zaključak da je sezona bila plodna, da su poslodavci plaćali uredno doprinose i da su zaposlenici lijepo zaradili. Jedna dodatna milijarda neće spasiti i financijski ozdraviti zdravstvo, ali je lijep poguranac naprijed - zaključuje prof. Vehovec. S druge strane Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, povećanje prije svega pripisuje većim plaćama, koje su između 2019. i 2022. rasle između 15 i 20 posto. - Što se tiče broja zaposlenih, on je relativno nepromijenjen. Kreće se oko sto tisuća sezonskih radnika, osim što je u pandemijskoj 2019. godini bio manji, oko 90 tisuća - kaže Ostojić. I statistički podaci idu tome u prilog. Naime, ako se gleda lipanj 2018. godine, prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 6276, dok je u istom mjesecu ove godine iznosila 7711, odnosno 1435 kuna bila je veća prosječna neto plaća u Hrvatskoj.

Porast je vidljiv iz godine u godinu, najmanji porast prosječne plaće u lipnju u zadnjih pet godina bio je 2019. pandemijske godine, kada je prosječna neto plaća bila viša za 194 kune u odnosu na godinu prije. 2020. godine iznosila je 6774, a ove je godine prosječna plaća u odnosu na lanjski lipanj viša za čak tisuću kuna. Naravno, treba u obzir uzeti i sve veću inflaciju, tako da je unatoč povećanju nominalne plaće, realna zapravo u padu. - Razloga većih uplata doprinosa je više. Mora se uzeti u obzir i povećanje osnovice za javne i državne službe od 1. svibnja ove godine od četiri posto, što je povećanje za oko 240.000 zaposlenih. Također, porasle su plaće i ostatku ekonomije, privatnom sektoru, a porasla je i minimalna plaća - smatra dr. Šime Smolić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Što se tiče smanjenja isplata na ruke u korist isplata "po propisima" ili "na račun", smatra prof. Smolić, o tome možemo govoriti samo okvirno. - Moguće je da su neki radnici imali veću pregovaračku moć i stisli poslodavce na veće isplate plaće u skladu s propisima - zaključuje.

Maja Vehovec (znanstvenica)

Poslodavci su plaćali doprinose, jer je potražnja za radnicima bila veća od ponude pa su i davali veće plaće i uredno svima podmirivali doprinose

Veljko Ostojić (Hrvatska udruga turizma)

Što se tiče broja zaposlenih, on je relativno nepromijenjen. Kreće se oko sto tisuća sezonskih radnika

Šime Smolić (Ekonomski fakultet)

Mora se uzeti u obzir i povećanje osnovice za javne i državne službe od četiri posto, što je povećanje za oko 240.000 zaposlenih

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. rujan 2022 17:11