ZAGREB - Gotovo tri četvrtine prihoda hrvatskih sveučilišta od studentskih školarina završi u džepovima nastavnika na fakultetima preko isplata za autorske honorare i naknade , pokazalo je istraživanje Instituta za javne financije iz svibnja 2008!
Institut se u svojem istraživanju bavio školarinama u Hrvatskoj i njihovom namjenom, uspoređujući ih s ostalim europskim zemljama.
Tako su hrvatski fakulteti 2007., primjerice, imali prihod od školarina na dodiplomskim studijima od 383 milijuna kuna, a na poslijediplomskim 94 milijuna kuna. Tri četvrtine (350 milijuna kuna) otišlo je na honorare i naknade.
Prihod 226 milijuna kn
Na dodiplomskim studijima najviše su od školarina zaradili fakulteti društvenih i humanističkih znanosti, pa su tako 2007. imali prihod od 226 milijuna kuna. Zanimljiva je činjenica da su prihodi od školarina na takvim fakultetima u razdoblju od 2003. do 2007. porasli za nevjerojatnih 429 posto!
Promatrajući visinu školarina u Hrvatskoj od 1998. do 2008., IJF je uočio da se ona povećala za čak 22 posto. Primjerice, na društvenim i humanističkim studijima 1998. školarina se plaćala 4500 kuna, a 2008. godine 5500 kuna. školarina na tehničkim fakultetima u desetogodišnjem se razdoblju povećala za 1370 kuna, a na biomedicinskim, prirodnim znanostima i umjetničkim studijima za čak 1740 kuna.
Porezni tretman
Treba reći i to da se i prosječna plaća u Hrvatskoj u tom razdoblju povećala za 50 posto, pa ne čudi porast broja studenata unatoč povećanju školarina.
Promatrajući ostale europske zemlje, Institut za javne financije zaključuje da je više od polovice zemalja uvelo školarine, ali za razliku od Hrvatske, taj je proces praćen razvijenim sustavom novčanih potpora, državnim programima stipendiranja i kreditiranjem studenata te utvrđivanjem posebnog poreznog tretmana školarina u kojem se vodi računa o visini dohotka studentskih obitelji.
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA