ISKUSTVA KUPACA

Inventura mjera protiv inflacije: Vladine cijene na tržnici ne vrijede, a najviše se poštuje cijena ulja

Prvi tjedan je bilo nesnalaženja pa su se čak i ograničavale količine za kupnju pojedinih namirnica
 Vanesa Pandžić/Cropix

Iako je Vlada prije dva tjedna uvela jesenski tromjesečni paket mjera kojim su zamrznute cijene devet prehrambenih proizvoda, potrošači još na svojim kućnim proračunima ne mogu osjetiti najavljene efekte smanjenja cijena potrošačke košarice za te artikle od 30,24 posto.

Razlog je vrlo jednostavan: zbog nedorečenosti odluke i nejasnoća oko kategorizacije proizvoda brojni trgovci odlučili su ignorirati mjeru za šećer i mljeveno miješano meso. Dok su kod mljevenog mesa nedoumice riješene pojašnjenjem da je riječ samo o svinjskom mesu (koje je daleko jeftinije od miješanog sa skupljom junetinom), kod šećera je problem što je zamrznuta cijena od 7,99 kuna za kilogram za kunu veća od nabavne.

Trgovci su počeli povlačiti šećer s polica, ali ministrica poljoprivrede Marija Vučković hitro je reagirala i otišla u Županju u jedinu preostalu tvornicu šećera. Tamo je obećala pomoć šećerani zbog otežanih uvjeta poslovanja, a zauzvrat je dogovoreno da će šećerana kupcima isporučivati šećer po cijenama u skladu s Vladinom mjerom. To znači da će šećerana sniziti trgovcima cijenu s tržišne od 9 kuna i poslovati s gubitkom koji će pokriti država.

Kada je u pitanju cijena mlijeka, iz Dukata su odmah izvijestili da će se i oni s cijenom litre mlijeka uskladiti s onom iz Vladine mjere, a najmanje problema u prvom tjednu zamrzavanja bilo je s famoznim suncokretovim uljem, kojeg ima dovoljno i cijena je "zabetonirana" na 15,99.

Izmijenjeni katalozi

Kako nam kaže Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, suncokretovo ulje jedino je na koje se potrošači ne žale. Ima ga dovoljno, ali nema svinjskog vrata s kosti, svinjske lopatice bez kosti i cijelog pileta čija bi cijena trebala biti 24,99 kn/kg.

- Vlada je mogla u paketu mjera za zaštitu od rasta cijena obuhvatiti više namirnica koje se svakodnevno kupuju (tjesteninu, rižu, mliječne proizvode, krumpir, kupus, jabuke…). Vidjeli smo da je prvi tjedan bilo velikog nesnalaženja i među trgovcima i među kupcima, pa su se čak i ograničavale količine za kupnju pojedinih namirnica, što znači da je mjere trebalo pažljivije planirati i pripremiti i u dogovoru s onima koji ih moraju realizirati.

Potrošači se uglavnom žale da mesa po tim cijenama koje su Vladinim mjerama propisane nema. Cijena ulja se poštuje u velikim centrima, ali imamo prijava da su malim dućanima cijene znatno više, a u nekima su ostale stare cijene i brašna i šećera. Ovo sve ukazuje na to da bi se trebao pojačati inspekcijski nadzor, jer će Vladine mjere opet ostati bez efekta, kao što je bio slučaj sa smanjenjem PDV-a u travnju ove godine - kaže Knežević.

Mesari na tržnicama samo su se nasmijali kada smo ih upitali imaju li meso po novim mjerama, kažu nam da je to napravljeno za velike trgovačke centre, a ne za njih. No, ako je suditi po novim prodajnim katalozima velikih trgovačkih lanaca, većina ih se još drži svojih standardiziranih pakiranja mesa koja su dogovorili s velikim industrijskim proizvođačima. Tako primjerice Konzum najavljuje tzv. MAXX pakiranje miješanog mljevenog mesa po cijeni od 37,99 kuna za kilogram. Mlijeko, piletina i svinjsko meso koje su mjerama zamrznuti ne spominju se ni u drugim katalozima trgovačkih centara. Zašto?

Jer veliki proizvođači hrane nisu imali dovoljno vremena da se prilagode mjerama koje su iznenadile i njih zato što su konzultacije Vladinih činovnika bile uglavnom na razini žurnih sastanaka, bez uvažavanja njihovih stručnih savjeta.

Potvrđuje nam to i Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, koje zastupa interese proizvođača mesa, mlijeka i jaja.

- Uredba Vlade trebala je doprinijeti ublažavanju inflatornog trenda cijena hrane u odnosu na potrošače. Već je sada vidljivo da su police u trgovačkim lancima desortirane proizvodima koji su obuhvaćeni uredbom. Prema dostupnim informacijama, proizvođači artikala kod kojih je limitirana cijena bili su zatečeni isto kao i većina trgovaca. Limitiranje potrošačkih cijena hrane automatski utječe na tržne cijene u cijelom prehrambenom lancu uključujući primarnu proizvodnju, industriju hrane i retaila.

Da bi se eventualno donijela optimalna odluka, potrebna je sveobuhvatna analiza odnosa tržnih cijena kao što ih nekoliko desetaka godina prate neke od zemalja članica. Nije slučajno, kada je hrana u pitanju, da Francuska ima najmanju inflatornu stopu cijene hrane, ali sustavno prati tržne cijene, troškove, brutomarže, u cijelom prehrambenom lancu - kaže Bobetić.

Daljnji rast troškova

Kada je u pitanju sektor mesa, mesnih i mliječnih proizvoda u jesenskom i zimskom periodu, dodaje Bobetić, zbog većih cijena stočne hrane uzrokovanih padom proizvodnje, povećanom potražnjom uz povećanu cijenu energenata, može se očekivati daljnji rast troškova proizvodnje, a samim time i krajnjih cijena proizvoda.

- U sektorima mesnih proizvoda te sireva i mliječnih fermenata i napitaka postoji neravnoteža u stopama PDV-a. PDV na svježe meso iznosi 5%, na mlijeko za preradu 5%, a PDV na mesne proizvode te na sireve i fermente ostao je na 25%. Croatiastočar je predložio nadležnim ministarstvima i Vladi smanjenje za ovu grupu proizvoda s 25 na 13% što bi doprinijelo manjoj cijeni na policama, međutim prijedlog nije prihvaćen - kaže Bobetić.

Što se događalo na sastancima uoči donošenja Vladine odluke, u svojoj kolumni na portalu Agroklub opisao je Krešimir Kuterovac, agronom i stočar s 32 godine radnog staža u poljoprivredi i predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja. - Po cijenama koje proizvođači postižu u zemljama EU, Hrvati ponosno stoje na začelju, u društvu najboljih EU svinjogojaca, Danaca i Nizozemaca s najnižim cijenama svinja - kaže.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. siječanj 2023 08:07