Svjestan sam percepcije javnosti i o njoj treba voditi računa - izjavio je pred saborskim Odborom za pravosuđe 19. travnja 2018. tadašnji kandidat za glavnog državnog odvjetnika Dražen Jelenić. Nepune dvije godine poslije Jelenić se fatalno poskliznuo upravo na percepciji javnosti.
Nakon što je otkriveno da je mason i da je obred inicijacije u tu tajnu organizaciju prošao mjesec i pol prije nego što je izabran za glavnog državnog odvjetnika, njegova javna percepcija kao nepristranog državnog tužitelja nepovratno je uništena. Jedan od temeljnih postulata rada državnih odvjetnika i sudaca je da u svome radu moraju biti nepristrani i, što je važno, da moraju odavati dojam nepristranosti.
Temeljitiji pratitelji rada DORH-a, međutim, zamjeraju Jeleniću nešto drugo - spor i umrtvljen rad DORH-a, i to u velikim korupcijskim predmetima te “tajming” pokretanja istraga i odbacivanja kaznenih prijava prilagođen očekivanjima vlasti. Prema općem dojmu, DORH presporo vodi izvide i istrage o mogućoj kaznenoj odgovornosti smijenjenih ministara u Plenkovićevoj Vladi.
U slučaju bivšeg ministra Lovre Kuščevića istraga se sedam mjeseci od njegove smjene širi na novi slučaj o kojem su mediji u ljeto prošle godine već objavili obilje dokaza, a još je nejasno jesu li Kuščevićeve prenamjene tisuća kvadrata zemljišta za potrebe off shore tvrtki na Vidovoj gori uopće predmet interesa USKOK-a. Nema ni vijesti što je s izvidima DORH-a vezanim uz veze između bivše ministrice Gabrijele Žalac i šibenskog poduzetnika Josipa Stojanovića Jollyja, o nekretninskim akvizicijama bivšeg ministra Gorana Marića, kao i imovini bivšeg ministra Tomislava Tolušića.
Slučaj Agrokor
Stupajući na dužnost 24. travnja 2018. Dražen Jelenić je za RTL Televiziju optimistično najavio da će istraga u slučaju Agrokor završiti u roku od dva do četiri mjeseca. Prošlo je od te izjave već 20 mjeseci, a optužnice u megaistrazi o Agrokoru, kojom su bili obuhvaćeni Todorić, sinovi i 12 bivših Agrokorovih menadžera, još nema na vidiku. Potkraj prošle godine podignuta je optužnica tek za jedan manji krak te afere.
Glavna zamjerka na Jelenićev račun je da tajming pokretanja istraga ili odbacivanja kaznenih prijava podešava s očekivanjima vlasti. Najdrastičniji primjer je strelovita brzina kojom je USKOK odbacio kaznenu prijavu u aferi Hotmail svega dvadesetak dana nakon njezina podnošenja. Podsjetimo, u prijavi se teretilo premijera Andreja Plenkovića, bivšu potpredsjednicu Vlade Martinu Dalić, ministra financija Zdravka Marića i izvanrednog povjerenika za Agrokor Antu Ramljaka za trgovanje utjecajem i zlouporabu položaja i ovlasti.
Ona je podnesena u svibnju 2018. nakon što je portal Index objavio elektronsku prepisku između Martine Dalić i članova samozvane skupine Borg. Odluku o odbacivanju prijave USKOK je objavio neposredno prije izglasavanja nagodbe vjerovnika kojom je postupak restrukturiranja Agrokora završen.
Curenje podataka
I dok je s izvidima u slučaju Borg bio ekstremno brz, DORH je u slučaju nekih drugih prijava ekstremno spor. Ni nakon sedam mjeseci tužitelji nisu donijeli nikakvu odluku o kaznenoj prijavi u kojoj Branimir Glavaš Krunoslava Fehira, ključnog svjedoka u osječkom suđenju za ratne zločine, tereti za ubojstvo srpskog civila Čedomira Vučkovića.
U prvoj godini Jelenićeva mandata izbila je i afera SMS. Riječ je, podsjetimo, o curenju podataka iz istrage protiv Franje Varge koji je za potrebe Zdravka Mamića izrađivao lažne SMS-ove. Blaž Curić, vozač tadašnjeg ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića i kum Milijana Brkića, dojavio je Vargi informaciju da je pod istragom. Premda se Brkića sumnjičilo u toj aferi, on nije obuhvaćen istragom. Brkić je bio i pod sumnjom da je presretao SMS poruke svoje bivše supruge i prijateljice, ali kako su ga žene čije je poruke Brkić navodno presretao odbile teretiti, DORH protiv njega nije pokrenuo istragu uz obrazloženje da se ta vrsta djela ne goni po službenoj dužnosti.
Slijedilo je oživljavanje stare policijske informacije da je Brkić 2011. kompromitirao istragu oko elitne prostitucije. Kada je Jelenić zatražio taj spis, otkrilo se da je nestao iz zagrebačkog Općinskog državnog odvjetništva. Rekonstrukcija spisa je obavljena, ali nitko u tužiteljstvu nije odgovarao za njegov nestanak. Istraga protiv Brkića u ovom je slučaju obustavljena uz obrazloženje da nisu potvrđene sumnje da su preko njega curili povjerljivi policijski podaci.
Prijavio neto prihod od 25.000 do 50.000 kuna
Imovinska kartica glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića, koju je predao nakon stupanja na ovu dužnost u travnju 2018. godine, govori da dobro živi.
Najzanimljivija stavka u njegovoj imovinskoj kartici odnosi se na stalne prihode, koji u neto iznosu mjesečno iznose od 25.000 do 50.000 kuna. Očigledno je riječ o plaći, ali i još nekim prihodima koji su stalni, no imovinske kartice tužitelja ne traže da se posebno evidentira taj podatak.
Iz Jelenićeve imovinske kartice vidljivo je i da ima nekoliko parcela šuma i poljoprivrednog zemljišta u Dugom Selu te da je sve to stekao nasljedstvom.
Nadalje, koncem 2016. godine na leasing je uzeo osobno vozilo (ne piše koje) u vrijednosti nešto većoj od 30.000 eura, na 60 rata. Uz to, ima automobil iz 2014. godine (također se ne navodi marka) vrijedan 52.500 kuna.
Od pokretnina je još naveo udio u fondu InterCapital Asset Management d.o.o. vrijedan nešto više od 3000 kuna, koji je stekao na temelju Zakona o Fondu hrvatskih branitelja.
Od ušteđevine je Jelenić prijavio 16.560 eura koje drži u banci.
Na suprugu glasi stan od 84 metra četvorna u Zagrebu, koji je kupljen kreditom. Stan je procijenio na 1,26 milijuna kuna. Supruga nema druge imovine. (I. T.)