Kineski konzorcij predvođen kompanijom China Road and Bridge Corporation izvodit će prvu fazu izgradnje mosta Pelješac s pristupnim cestama. Povijesna je to odluka, ne samo za Hrvatsku, jer prvi put se jedna kineska tvrtka javila na javni natječaj u zemlji članici Europske unije i prvi put će, pretežno europskim novcem, Kinezi graditi jedan infrastrukturni objekt u EU.
Formalno je odluku o izvođaču donijela Uprava Hrvatskih cesta ali, u ovom slučaju, sve je bilo u rukama Andreja Plenkovića. Odluka o dodjeli posla kineskoj kompaniji čekala je zeleno svjetlo premijera, a on pak stav, barem neslužbeni, Europske komisije. Za Hrvatsku to je prijelomnica koja pokazuje da se odnos prema kineskom kapitalu mijenja. Nije slučajno da na popisu zemalja iz kojih nam je u proteklih 25 godina došlo najviše ulaganja, a koji objavljuje HNB, nema Kine. Nema je ni kao ulagačke destinacije za hrvatski kapital u dva i pol desetljeća!
Kako piše Slobodna Dalmacija, Hrvatska je, upadljivo, bila nezainteresirana za suradnju s drugom ekonomijom na svijetu koja je pak otvoreno pokazivala interes. Sjetimo se, 2009. godine, na zagrebački aerodrom sletio je golemi Jumbo Jet s kineskim predsjednikom Hu Jin-Taoom i delegacijom od čak 200 kineskih biznismena. Malo je zemalja, pogotovo tako malih zemalja, koje je ikada posjetila tako impresivna kineska političko gospodarska delegacija, ali Hrvatska je imala sreću da se nađe na turneji kineskoga predsjednika. Hrvatsko-kineska gospodarska suradnja bila je izgledna, ali kako mi nismo od posla koliko od priče - a Kinezi su došli zbog posla a ne zbog priče - s kineskom delegacijom smo se srdačno rastali kako smo se i sastali. Kina je već tada bila jedna od najjačih i najvećih ekonomija na svijetu koja je tražila ulaz na tržište srednje i jugoistočne Europe. Hrvatska je propustila priliku zaraditi na toj ulaznici, ali nisu drugi pa su se Kinezi snašli i bez nas.
Milanovićeva neozbiljnost
Osam godina kasnije, u Budimpešti je 16 lidera iz srednje i istočne Europe pregovaralo s kineskim premijerom o kineskim investicijama. Među njima je bio i premijer Plenković. Je li dogovorio kakav posao nije se hvalio, ali barem mu, nakon osam izgubljenih godina, izjave nisu zvučale posve kurtoazno.
- Najbitnije u cijeloj hrvatsko-kineskoj priči jest to što neke prošle Vlade nisu na pravi način komunicirale s potencijalnim kineskim partnerima. Bilo je dosta neozbiljnosti, lutanja, a dobro je poznat i slučaj kad je bivši premijer Zoran Milanović otvoreno podcjenjivao kineske pokušaje i odbio otići na summit u Beograd 2014. godine. Naravno, tu su i neke realne prepreke poput razlike u poslovnoj kulturi i običajima, ali najvažniji je bio ovaj politički moment, kaže Siniša Malus, menadžer iz Kinesko jugoistočno europske poslovne asocijacije (CSEBA).
CSEBA se bavi povezivanjem kineskih poslovnih ljudi s poslovnim ljudima iz regije jugoistočne Europe. Djeluje od kraja 2013. a rezultati su postali vidljivi tek zadnjih mjeseci. - Sasvim je sigurno da se klima za kineske investicije znatno poboljšala. Može se reći da su prvi dogovoreni poslovi stanovita ulaznica za nastavak kineskih ulaganja. Posao CRBC-a na Pelješkom mostu u tom je kontekstu od velike važnosti stoga što on signalizira kineskoj državi i investitorima da je Hrvatska poželjna destinacija za ulaganje. Sigurno je da će nakon ovog ulaganja uslijediti i još neka, poglavito u sektorima infrastrukture i turizma, kaže Malus.
Pr(a)va ulaganja započela su sredinom prošle godine kad je najveći azijski proizvođač baterija, Camel Group, sklopio ugovorni sporazum o investiciji 30 milijuna eura s tvrtkama Rimac Automobili i Greyp Bikes te njihovim osnivačem i čelnikom Matom Rimcem. Time je, ujedno, zaključeno najveće izravno strano ulaganje u jednu hrvatsku tehnološku tvrtku. Nedavno je potpisan i ugovor o gradnji vjetroelektrane kod Senja, planira se investicija na Pagu, dok je u Krapinskim Toplicama nedavno prezentirana i prva prava kineska greenfield investicija u Hrvatsku. Riječ je o izgradnji hotela tvrtke Zhongya nekretnine, prve kineske tvrtke koja je registrirala poduzeće u Hrvatskoj i prenijela novac za investiranje u našu zemlju. Novi hotel imat će četiri zvjezdice, 90 soba, wellness i kongresni centar te rezidencijalni dio s mini vilama. Pretvaranje Krapinskih Toplica u vrhunsko spa-mjesto za rehabilitaciju, vrijedno 30 milijuna eura, tek je dio od zaključenih 300 milijuna eura vrijednih ciljanih kineskih ulaganja u Hrvatsku.
Investicija u Luku Zadar u završnoj je fazi. Upravo se dogovaraju posljednji detalji s jednom od velikih kineskih luka koja će postati strateški partner. Nakon toga slijedi serija investicija u povećanje kapaciteta, u prvoj fazi 215 milijuna kuna, čime će ova luka postati ozbiljan igrač na istočnoj obali Jadrana. Nakon toga, u drugoj fazi se očekuju ulaganja od 200 milijuna eura koja će Luku Zadar pretvoriti u suvremenu lučku kompaniju, piše Slobodna Dalmacija.
Električni autobusi i igrani film
Kineski partneri prepoznali su Luku Zadar kao dio globalnog kineskog projekta 'Jedan pojas jedan put'. Zanima ih širi kontekst. I najavljeni projekt širenja Zračne luke Zadar i obnova željezničke pruge Knin-Zadar.
U Luci Rijeka pozorno, s blagom nelagodom, prate ove najave i iščekuju hoće li se Kinezi možda javiti i na novi natječaj za koncesionara njihove Zagrebačke obale. Puno su puta, naime, visoke kineske delegacije iskazivale interes za razvoj potencijala riječke luke. Pitanje je, međutim, jesu li hrvatskoj Vladi već dali zadnju priliku da im omogući ulaganje u gradnju kontejnerskog terminala na Krku i gradnju nove, dvokolosiječne pruge od Rijeke do Zagreba koja se onda dalje nastavlja prema Botovu, na hrvatsko-mađarskoj granici. Ulaganje u kontejnerski terminal vrijedilo bi 1,2 milijarde eura, a gradnja nizinske pruge od Rijeke do Zagreba bila bi investicija od oko 3,6 milijardi eura. Nuđene su opcije kreditiranja, financiranja, javno-privatnog partnerstva i koncesije. Hrvatska očito još nije spremna za tu megainvesticiju, a Kinezima se više ne čeka pa su u Zadru, gdje su vrlo dobrodošli, našli interes. Priprema se i još jedan vrlo važan proizvodni projekt. Riječ je o proizvodnji električnih autobusa kompanije Yinlong koja bi trebala dio autobusa za europsko tržište dijelom proizvoditi u Hrvatskoj, a dijelom u pogonima Ikarbusa u Srbiji. Taj posao bi se trebao finalizirati vrlo skoro jer postoji izraženi interes potencijalnih kupaca koje, upravo ovih dana, CSEBA u skupinama vodi u Kinu kako bi se na licu mjesta upoznali s proizvodnim procesom i tehnologijom.
U taj veliki posao uključena je moćna Bank of China koja, iako je podružnicu otvorila u Beogradu, a ne u Zagrebu, podupire izvjesno otvaranje središnjeg ureda ovog projekta u Zagrebu. Sprema se još jedna velika poslovna suradnja Hrvatske i Kine. CSEBA u suradnji s kineskim partnerima priprema realizaciju projekta snimanja kineskog igranog filma na lokacijama u Hrvatskoj. Film će režirati poznati kineski redatelj Jiang Zhongyuán, a projekt nosi radni naslov "Ljeto u Hrvatskoj". Ovo je sjajna prilika za Hrvatsku, a posebno za hrvatski turizam, zbog čega ga je podržalo i hrvatsko Ministarstvo turizma. Očekuje se da će nakon realizacije filma, višestruko porasti broj kineskih turista u Hrvatskoj.
Općenito, pitanje organiziranog dolaska kineskih turista u Hrvatsku i regiju je vrlo zahtjevno pa je pokrenuta serija radionica i konferencija s tom temom, a prva u nizu je 1st Silk Road Tourism Workshop koja će se održati 5. i 6. veljače u Krapinskim Toplicama, a na kojoj će po prvi puta u Hrvatskoj sudjelovati najvažniji kineski touroperatori. Ovog proljeća, u Dubrovniku će se održati i sastanak ministara turizma u formatu 16+1 i Kine. "Želimo potvrditi interes kineskih investitora za hrvatski turizam i pozicionirati se", najavio je hrvatski premijer.
Cilj je omogućiti kineskom turistu lakši pristup Hrvatskoj. U posljednjih deset godina deset se puta povećao broj dolazaka kineskih turista. Lani ih je bilo 100.000, a ove godine ih se očekuje dvostruko više. No, još uvijek nam nedostaje let s Kinom. U tom smislu može biti zanimljiv i iskazani kineski interes za ulazak u Croatia Airlines.
Željeznice čekaju ulagače
Hrvatska osobito može znatno prosperirati od suradnje s Kinom, u dijelu u kojem smo "najslabiji", infrastrukturi. Željeznice su nam prevelik zalogaj i predstavljaju ogroman potencijal za kineska ulaganja. problem je u činjenici, upozorava ekonomist Ljubo Jurčić, što Hrvatska još nije organizirana za suradnju s Kinom jer je za takvu zemlju potrebna priprema, organizacija, strategija, jasni ciljevi i kanali, dakle sustav koji Hrvatska nije definirala".
Kina ohrabruje svoje kompanije da ulažu i poziva hrvatsku Vladu da ponudi investicijske projekte. Qin Jing, glavni izvršni direktor Fonda SINO-CEE (Kina - Srednja i Istočna Europa), teškog 13 milijardi eura, s privatnim kapitalom, državnom potporom, komercijalnim djelovanjem i tržišnom orijentacijom, predložio je hrvatskoj Vladi da odredi točke interesa i uspostavi mehanizme razmjene i suradnje u tri područja - izgradnji infrastrukture, suradnji u proizvodnim kapacitetima i sektorima masovne potrošnje.
Hrvatska i Kina imaju odlične političke odnose, no to dosad nisu pratile investicije. Druge zemlje u okruženju nekoliko su koraka ispred nas po pitanju poslovne suradnje s Kinom. Može se reći da su Srbija i Mađarska, pa i Crna Gora, na dobrom putu. Srbija je ukinula vizni režim za državljane Kine, što je sljedeći ozbiljan zadatak i za Hrvatsku. Trebale su proći godine prije nego što smo uspjeli početi s realizacijom kineskih investicija, ali sada se nalazimo na točki prekretnice i uskoro ćemo moći govoriti o kvalitetnim gospodarskim odnosima, uvjeren je Mario Rendulić, predsjednik CSEBA-e.
Jer, po svemu sudeći, Kina se ne smije zaobići ako želite osjetnije povećati vrijednost ukupnog izvoza i njegova udjela u BDP-u. Tu je činjenicu prihvatila većina članica Europske unije, pa je Kina drugi po veličini vanjskotrgovinski partner EU te drugo izvozno tržište EU, poslije SAD-a. Kudikamo najveću vrijednost izvoza prema Kini ostvaruje Njemačka, a Hrvatska je među članicama koje najmanje izvoze u tu zemlju. Točnije, samo Cipar i Latvija prema Kini ostvaruju manju vrijednost izvoza! Inače, Kina je uspostavila strateško partnerstvo s Poljskom, Srbijom, Mađarskom i Češkom, a u Estoniji, Mađarskoj, Češkoj i Srbiji otvorila je logističke centre. Meso i mesne proizvode uvozi iz Mađarske, Rumunjske, Srbije, Makedonije i Latvije, a mlijeko i mliječne proizvode iz Mađarske, Bugarske, Litve, Estonije i Slovenije. Dogovoren je posao na pruzi Budimpešta-Beograd, kao i na tuzlanskoj termoelektrani u BiH. Premda Kina, kako uporno ističe, sa svih 16 zemalja želi ojačati suradnju, Hrvatska je još među zemljama koje su do sada najmanje učinile na gospodarskom povezivanju s drugom najjačom ekonomijom na svijetu.
Ponuda za Agrokor
Biznismen Jiangxiong Hu dao je otvorenu ponudu pomoći Ivici Todoriću u spašavanju Agrokora. Bio je spreman investirati 2,7 milijardi eura, a jedini je njegov uvjet bio da kompanija u određenom roku napravi javnu ponudu dionica na burzi u Hong Kongu. No, kako je Todorić imao velikih kratkoročnih obveza, novac se nije mogao brzo realizirati. Ponuda je bila sasvim ozbiljna, kažu u CSEBA-i, ali problem je bio u tome što se u tom trenutku, veljača prošle godine, nije razaznavala stvarna dubina problema. Do realizacije nije došlo zbog prekratkog vremena za takav zahtjevni pothvat, ali interes Hua za dijelove Agrokora nije nestao.
Robna razmjena
Kina je sa zemljama istočne i središnje Europe prošle godine imala trgovinsku razmjenu od 58,7 milijardi dolara. S Hrvatskom 1,5 milijardu s tim da rastu i izvoz i uvoz. Hrvatska iz Kine najviše uvozi električne aparate za fiksnu i mobilnu telefoniju te strojeve za automatsku obradu podataka. Značajno mjesto u uvozu imaju još i igračke, uređaji za klimatizaciju, obuća te tiskarski strojevi. Hrvatska u Kinu najviše izvozi bukovo drvo, preše za oblikovanje proizvoda od gume ili plastičnih masa, dijelove strojeva za obradu gume ili plastičnih masa, vatrogasna vozila, rezani mramor i travertin, sirove goveđe kože te lijekove. Pritom preše i bukovo drvo, čine 30% izvoza. Potencijal rasta izvoza prepoznala je i HGK koja je u prosincu 2017. otvorila Predstavništvo u Šangaju koje će jačati imidž i brend Hrvatske, piše Slobodna Dalmacija.