Jedini statistički izvor svih školskih ocjena učenika, e-matica Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, pokazuje promjenu trenda školskih ocjena unazad tri godine.
Ako je vjerovati službenim podacima iz e-matice prikupljenima 1. rujna, nastavnici u srednjim školama podijelili su u prošloj školskoj godini po predmetima ravno 149.731 peticu i 27.414 jedinica. Brojka koja se odnosi na populaciju od 178 tisuća srednjoškolaca ne bi mnogo govorila da usporedni podaci iz školske godine 2011./12. s gotovo identičnim brojem učenika ne pokazuju da je ta generacija pobrala oko 157.099 odličnih i 22.584 nedovoljnih ocjena. Ispada, dakle, da su prošlu školsku godinu nastavnici poprilično postrožili kriterije, s obzirom na to da su učenicima podijelili 4830 jedinica više nego prije dvije godine, odnosno 7368 petica manje.
Uskoro promjene
Podaci za osnovne škole pokazuju pak da su prošle školske godine osnovci 7049 puta ocijenjeni jedinicom, dok su godinu ranije (školska godina 12./13. bolja je za usporedbu zbog sličnijeg broja učenika) imali 6395 jedinica. I tu se broj petica smanjio: s oko 313 tisuća pao je na 310 tisuća.
Što se događa s ocjenama?
- Ovo su usporedni podaci po školskim godinama. Još nije dovršena analiza jer nam za kvalitetnu analizu nisu dovoljni podaci dviju usporednih godina. Trebali bismo obratiti pažnju na opći uspjeh i na distribuciju ocjena po predmetima, no sigurno ćemo analizu raditi i nakon nje zajedno sa stručnjacima odlučiti u kojem pravcu razvijati sustav vrednovanja znanja - kaže pomoćnica ministra obrazovanja Sabina Glasovac.
Sabina Glasovac: Koncept poučavanja i ocjenjivanja treba potpuno mijenjati
Da će se metode ocjenjivanja mijenjati proizlazi, dodaje Sabina Glasovac, i iz prijedloga Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije čije se usvajanje očekuje najesen.
- Iz Strategije proizlazi da koncept poučavanja i ocjenjivanja treba potpuno mijenjati. Jedna od mogućnosti o kojoj razmišljamo je uvođenje standardiziranih, periodičnih ispita za sve učenike u Hrvatskoj kroz njihovo cijelo obrazovanje. Takvi ujednačeni testovi, a ne različiti kao što je dosad slučaj po školama, polagali bi se u više navrata tijekom obrazovanja - kaže pomoćnica ministra.
Na koji će način organizirati provođenje takvih ispita i koliko će ih učenici često morati polagati, Ministarstvo će dati odgovor nakon usvajanja Strategije, koja se smatra ključnim dokumentom za buduće promjene u školstvu.
Svaki drugi odlikaš
Zasad dostupni podaci MZOS-a o općem prosjeku učenika na kraju osnovne ili srednje škole pokazuju da se konačan uspjeh nije značajnije mijenjao ni nakon ukidanja ocjenjivanja na polugodištu. Prosječna ocjena u osnovnoj školi tako je 4,2, a u srednjoj 3,6.
Prema zadnjim dostupnim podacima iz školske godine 2012./13., svaki drugi učenik osnovnu školu završava s odličnim uspjehom, 32 posto s vrlo dobrim, a 15-ak posto s dobrim uspjehom. Razred pada 0,56 posto osnovaca i 3,43 posto srednjoškolaca.
Srednje škole s odličnim uspjehom završava 15-ak posto učenika, a 40 posto ih u završnoj svjedodžbi ima četvorke, 37 posto trojke, a samo 7,4 posto srednjoškolaca završava s općim uspjehom dovoljan.