Šok, ogorčenje i strah samo su dio osjećaja koji proteklih dana prožimaju zaposlenike osječkog Megglea i njihove obitelji, njihove kooperante mljekare na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima diljem Slavonije i Baranje, ali i brojne Osječane koji suosjećaju sa sugrađanima, susjedima ili prijateljima koji zbog jedne korporativne odluke tvrtke vođene najvjerojatnije smanjenjem kapitala i zarade ostaju bez posla.
Još u srijedu je sve izgledalo sasvim uobičajeno, posla je bilo i napretek, radilo se u tri smjene te najava održavanja sastanka radnika s Upravom za četvrtak nikome nije izazivala sumnje u takav rasplet događaja, piše Glas Slavonije.
- Nitko nije znao što je razlog sazivanja sastanka s Upravom, zbora radnika, pretpostavljali smo da će biti nekih najava uz godišnje odmore, tekućih stvari... Posljednjih mjeseci svi smo slušali kako se u drugim osječkim tvrtkama zbog koronakrize smanjuju plaće, smanjuje broj zaposlenih, restrikcije na sve strane dok se kod nas o tome nije spominjalo ništa. Znamo da nigdje nije dobro i najcrnje što smo pomislili je da nam ukinu 300 kuna neoporezivog dodatka koji smo dobivali, jubilarne nagrade, regres ili takvo što. Mislim da bi svaki od nas na to pristao, samo da ljudi ostanu zaposleni. Kada ono - kao grom iz vedra neba - doznajemo da se tvornica zatvara i seli, kaže jedan od zaposlenika Megglea koji iz razumljivih razloga nije želio da mu se objavi ime i prezime. Ljudi su se, očajni, bez riječi međusobno samo pogledavali, nikome nije bilo jasno što se događa, nastavlja priču sugovornik Glasa Slavonije, vladala je samo šutnja.
- Čak smo pomislili da se to netko s nama želi samo ružno našaliti. Tek kada sam došao kući i supruzi objasnio što nam je rečeno na zboru radnika, i osobno sam postao svjestan koliko je to ozbiljno i teško. Ovdje radim 15 godina i ni jednog trenutka nisam pomislio da će doći do ovako čega. Uprava nikada nije govorila da smo u poteškoćama, problemima, već je sve išlo svojim tokom. Čak smo na tržište redovito, u nekim intervalima, izlazili s novim proizvodima, posla je bilo, u dahu je ispričao Osječanin dodajući kako ostati bez posla nikada nije lako, no u ovo vrijeme neizvjesnosti i pandemije to je još daleko teže.
Prisjeća se također da su u Upravi, ne tako davno, odustali od uzimanja povremenih radnika koje su prema potrebi zapošljavali u pogonu. No to nikome nije bila nikakva naznaka da će doći do zatvaranja cijele tvornice.
U cijeloj ovoj priči oko osječke tvornice Meggle nije samo riječ o 160 zaposlenika koji će ostati bez radnog mjesta, već i o njihovim obiteljima. Tu je i 300-tinjak slavonsko-baranjskih malih i srednjih mljekara od kojih je Meggle otkupljivao mlijeko, a čija će sudbina zatvaranjem pogona biti neizvjesna. Zastoja u predaji odnosno otkupu mlijeka ne smije biti te se zbog toga kod mljekara situacija dodatno komplicira. Tu su i male tvrtke, obrti i poduzetnici te prijevoznici iz Osijeka i okolice koji su za Meggle odrađivali stalno ili povremeno poslove i kojima je to bio značajan dio ukupno ostvarenog mjesečnog prihoda. Direktno i indirektno ovakvom će odlukom materijalno biti oštećeno više od tisuću osoba s područja Slavonije i koje će na svojoj koži osjetiti što znači korporativno poslovanje gdje se socijalna komponenta i sudbine zaposlenika nalaze na popisu želja vlasnika tek daleko iza dijagrama uspješnosti koji pokazuju strelice rasta. Iako u Meggleu tvrde će u procesu restrukturiranja postupati odgovorno i socijalno osjetljivo te osigurati kvalitetne otpremnine i uvjete raskida ugovora o radu uz socijalni dijalog sa zaposlenicima i svim relevantnim tijelima, svima njima je to slaba utjeha, piše Glas Slavonije.
Unatoč svemu, mljekari se nadaju da potez iz Megglea neće smanjiti proizvodnju mlijeka u Hrvatskoj. Matija Brlošić, zamjenik predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore, smatra da će odlazak Megglea biti težak udarac i za Osijek i za Slavoniju jer će mnogi ostati bez posla. Rješenje pak vidi u eventualnom udruživanju proizvođača mlijeka i kooperanata koji bi uz pomoć države i sredstvima ruralnog razvoja otkupili tvrtku i postali njezini suvlasnici, dioničari.
- To bi možda bilo i najbolje za njih. Vidjeli smo da se kroz mjere ruralnog razvoja nepovratno dobivalo pet milijuna eura za prerađivačku industriju, zašto se sada i udruženim poljoprivrednicima ne bi omogućilo povlačenje tih sredstava? To bi sigurno bila prilična sredstva, ali uz neke kredite mogli bi sami proizvoditi i prerađivati mlijeko te ga plasirati na tržište. Spasili bi se i proizvođači mlijeka, ali i zaposlenici. To sami ne mogu učiniti, ali uz pomoć fondova Europske unije i Fonda za regionalni razvoj te dijelom proizvođača možda bi se došlo do uspjeha. Najgore bi bilo staviti ključ u bravu i izgraditi trgovački centar. I proizvođači mlijeka moraju biti svjesni da je to jedini put nekakve sigurnosti u budućnosti, uvjeren je Brlošić.
Predsjednik Udruge otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMILK Dalibor Janda izrazio je nadu da će se ponajprije zbog proizvođača mlijeka još morati neke stvari dodatno dogovarati. Meggle ima oko 340 kooperanata i partnera i to je približno 26.000 tona sirovog mlijeka koje nije nikome u interesu da se izgubi. "Konkurencija je na tržištu nelojalna, dolazi mlijeko upakirano - UHT mlijeko po cijeni od 3,75 kuna. S druge strane, to je, kad gledate troškove, vrlo blizu cijeni mlijeka u otkupu. To je udar na nas", rekao je Janda.
