U povodu tridesete godišnjice od početka Domovinskog rata, Hrvatski povijesni muzej u suradnji s hrvatskim ratnim fotografima i Hrvatskim društvom likovnih umjetnika organizirao je izložbu i katalog hrvatske ratne fotografije iz 1991. godine pod naslovom "Flashback '91", piše Slobodna Dalmacija.
– Sa mnom i Matkom Biljkom prošao si dosta u Domovinskom ratu. Vidio si sve što smo i mi. I meni i Matku je drago što ima mladih ljudi koji se trude da se ne zaboravi što se događalo u Domovinskome ratu, iz kojeg je Hrvatska izišla kao pobjednik. Na žalost, ima dosta naših kolega koji to nisu doživjeli, i koji su stradali u Domovinskome ratu ili preminuli poslije njega. Nas dvojica smo sretni što smo živi, i što ima mladih ljudi, poput Ivice Nevešćanina i Nikole Seiwertha, koji su se potrudili da sve što smo radili, s radovima ostalih kolega, bude izloženo na vanjskom prstenu Meštrovićeva paviljona – kazao je kolega Božidar Vukičević iz Slobodne Dalmacije.
– Teško je izvući bilo koji detalj, po kojem ću pamtiti ono što sam radio u Domovinskome ratu. Jer, od prvog dana, i ja i Matko radili smo sve što se događalo, gdje je bilo i pobjeda, ali i dosta izbjeglica, ranjavanja, smrti... Jedino što mogu reći je: Ne ponovilo se – kategorički će Božo Vukičević.
Autori izložbe i kataloga, ujedno i kustosi Zbirke fotografija, filmova i negativa Hrvatskog povijesnog muzeja Ivica Nevešćanin i Nikola Seiwerth odgovorni su za simboličan izbor trideset izloženih, uvećanih fotografija na vanjskom prstenu Meštrovićeva paviljona te 91 odabranu i opisanu fotografiju u katalogu, koje svojim brojem podsjećaju na trideset godina od početka Domovinskog rata i 1991. godinu.
Sve ove fotografije, relativno kronološki prate organiziranje obrane i začetke Hrvatske vojske od prvih oružanih sukoba hrvatskih redarstvenika sa srpskim pobunjenicima i Jugoslavenskom narodnom armijom, osnivanja Zbora narodne garde, rata na svim bojištima od Vukovara do Dubrovnika, pa sve do događanja s kraja prosinca 1991. godine i Sarajevskog primirja potpisanog 2. siječnja 1992. godine.
Civilni život i njegovo razaranje nije izostavljen, ali isto tako, iz više razloga, na izložbi i u katalogu nije prikazan u krajnje uznemirujućem obliku. Fotografije žrtava rata, žena, djece i staraca u svojim tragičnim i psihotičnim situacijama pokazale su se dovoljno eksplicitnima i potresnima.
– Sve je kazano ovom izložbom, a nas dvojica smo, kako je kazao kolega Božo, našim radovima, zabilježili što se događalo devedesetih godina – pojasnio je Matko Biljak.
– Kao ratni reporter ja sam prošao pet godina, bio sam i u Sloveniji, naravno, i u Hrvatskoj, od početka do kraja, do oslobođenja. Uostalom, i nas dvojica smo zajedno bili na bojištima. U to vrijeme su ginuli novinari, fotoreporteri i snimatelji, tako da je veliki privilegij bio ostati živ i psihički zdrav. Vidio sam toliko patnje i smrti, toliko boli oko sebe, tako da su mi trebale godine i godine da se odmaknem od tih mračnih scena, pa su mi ostale samo lijepe scene u sjećanju. Nama svima blijede sjećanja, i napokon se pojavila država, koja se s Hrvatskim povijesnim muzejom, potrudila da sve stavi u povijesnu građu – istaknuo je Biljak.
Upitali smo Matka sjeća li se koje anegdote, koja mu je ostala u sjećanju, kao "vesela" ratna pošalica.
– Haha, da, da, ima – kaže nam Matko te odmah kao iz topa dodaje:
– S nama, ratnim reporterima, na Baniji je bio i argentinski fotoreporter koji je znao samo dvije rečenice hrvatskog, a su "Ima, puca, puca" i "Nema puca, puca"! – ova druga rečenica je bila znak da će biti dobro, da neće biti pucanja, ranjavanja i smrti – sa smiješkom će Matko.
Inače, neke od fotografija su poslužile i kao predložak koje je mladi slobodni umjetnik Rudolf Crnko – Glitchboy2000 obradio tehnikom glitcha – izazivanja greške digitalnog ili audio formata radi dobivanja vizualnog rezultata. U formi umjetnosti Glitchboy2000 namjerno unosi grešku u poznate motive kako bi izazvao reakciju. Rat je time kvar, pogreška sustava, a u ovom rješenju detonacije minobacačkih projektila gotovo da se mogu osjetiti. Korištenje glitcha na fotografijama iz vremena Domovinskog rata, prenosi i poruku mlađih generacija koje imaju vlastito viđenje ratnih godina.
Jedna od fotografija, "Hrvatski vojnik i pas" Matka Biljka, poslužila je upravo kao predložak za plakat izložbe. Za grafičko oblikovanje izložbe i kataloga zaslužna je Ivana Asić, viša muzejska fotografkinja Hrvatskog povijesnog muzeja.
Hrvatski povijesni muzej brojnu fotografsku građu vezanu za Domovinski rat već trideset godina prikuplja, čuva, obrađuje, izlaže i daje javnosti na uvid, upravo u suradnji s autorima fotografija. Povijesno, dokumentarno, povijesno-umjetnički i muzeološki, fotografije snimljene u Domovinskom ratu iznimno su vrijedan materijal, koji čine stotine tisuća snimljenih fotografija, od kojih je jedan dio i u fundusu Muzeja. Tematski raznolike, fotografije svjedoče o zbivanjima s prve crte bojišnice te svakodnevnom civilnom životu u hrvatskim selima i gradovima.
Budući da posjeduju ne samo dokumentarnu već i umjetničku dimenziju, mnoge od njih su upravo i danas prisutne u hrvatskom društvu, medijima i kulturi, postavši više od dokumenata vremena – simbol ili, kako sama izložba svojim nazivom kaže, svojevrsni flashback na 1991. godinu.
Danas, trideset godina kasnije, u hrvatskom se društvu i kulturi, kao što piše u katalogu, ponavlja fraza "Di si bio '91.?" Zahvaljujući fotografima i ljudima na njihovim fotografijama izložba i katalog "Flashback '91." nekima od znatiželjnika nudi odgovor na to, često ironično, pitanje, navodi se u katalogu.
Navedena su i imena ratnih fotografa, koji su dali svoj obol dokumentiranju zbivanja iz Domovinskog rata. To su, uz Matka Biljka i Božu Vukičevića, Robert Belošević, Josip Bistrović, Renato Branđolica, Branimir Butković, Siniša Duraković, Mario Filipi, Zoran Filipović, Željko Gašparović, Božidar Gjukić, Drago Havranek, Toni Hnojčik, Romeo Ibrišević, Hrvoje Knez, Milo Kovač, Saša Kralj, Mišo Lišanin, Antun Maračić, Jadran Mimica, Gojko Mitić, Marko Perić, Josip Petrić, Goran Pichler, Ivan Posavec, Zdenko Pušić, Marin Topić, Pavo Urban i Davorin Višnjić, piše Slobodna Dalmacija.