POVIJESNI DAN ZA HRVATSKU

Ispunjeni su kriteriji za ulazak u eurozonu, 1. siječnja ulazimo u ‘obitelj‘ s 340 milijuna ljudi!

Hrvatska će biti rekorder u brzini ulaska u eurozonu: oborit će Sloveniju za samo dva tjedna

Andrej Plenković i Ursula von der Leyen 

 Francois Walschaerts/Afp

Hrvatska je ispunila sve kriterije konvergencije i regulativne zahtjeve za uvođenje eura, i to jedina od sedam zemalja izvan eurozone koje su obuhvaćene Izvješćem o konvergenciji, potvrdile su Europska središnja banka i Europska komisija. Zadovoljstvo takvim ishodim izrazila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja vjeruje da će to ojačati hrvatsko gospodarstvo.

- Manje od deset godina od pristupa u EU, Hrvatska je sada spremna pristupiti eurozoni 1. siječnja. Uvođenje eura ojačat će hrvatsko gospodarstvo, ali će učiniti i euro jačim. Dvadeset godina od uvođenja prvih novčanica, euro je postao jedna od najsnažnijih valuta na svijetu i povećao blagostanje milijuna građana diljem Europske unije. Euro je simbol europske snage i jedinstva. Čestitam, Hrvatska - rekla je u svojoj poruci Ursula von der Leyen.

Kriterij inflacije

Ističući da je ovo "povijesni dan" za Hrvatsku, čestitke na "iznimnom postignuću" njezinu vodstvu i građanima uputio je i izvršni potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis. On također smatra da će koristi od uvođenja eura imati ekonomija i građani Hrvatske, ali "veća i snažnija eurozona ujedno znači globalno jačanje eura". Prema riječima povjerenika za ekonomiju Paola Gentilonija, Hrvati se priključuju ostalih 340 milijuna građana EU koji već koriste euro, "stabilan kao kamen nakon turbulentnih vremena". Uoči konačnog Izvješća o konvergenciji europskim se institucijama najspornijim od četiri nominalna kriterija činila stabilnost cijena jer je inflacija u Hrvatskoj blago premašila zadane okvire.

No, analiza ESB-a pokazuje da su od sedam zemalja izvan eurozone samo Hrvatska i Švedska ispunile taj kriterij. Prosječna jednogodišnja inflacija (do travnja) u Hrvatskoj je iznosila 4,7 posto i bila je ispod "referentne vrijednosti" od 4,9 posto, a ona se temelji na prosječnim podacima o inflaciji u tri najuspješnije zemlje posljednjih 12 mjeseci - Finskoj, Francuskoj i Grčkoj. Pritom su dvije zemlje s najnižom inflacijom, Malta i Portugal, izuzete iz izračuna zbog netipičnog i značajnog odstupanja. U svih pet drugih procijenjenih zemalja - Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj - stope inflacije u promatranom razdoblju bile su znatno iznad referentne vrijednosti, od 5,9 posto u Bugarskoj do 7 posto u Poljskoj.

S iznosom proračunskog deficita od 2,9 posto BDP-a, Hrvatska je bila ispod limita od 3 posto, a ispunila je i kriterij javnog duga iako je on iznosio 79,9 posto BDP-a, znatno iznad referentnih 60 posto. Međutim, javni dug je snažno smanjen u odnosu na vrhunac dosegnut u godini pandemije, od 87,3 posto BDP-a. Nakon krize potaknute covidom-19 proračunski deficiti ostali su povišeni u svim zemljama osim Švedskoj.

Tečaj i kamatne stope

Tečaj kune u odnosu na euro nije znatnije odstupao od vrijednosti utvrđene ulaskom u ERM II, od 7,53450, iako taj mehanizam dopušta oscilacije od 15 posto u oba smjera. Gotovo fiksni tečaj i očekivanja da promjene neće niti biti ujedno su razlog zbog kojeg su europske institucije potvrdile i ispunjavanje kriterija tečaja malo prije formalnog dvogodišnjeg isteka članstva u ERM-u II. Kada su posrijedi dugoročne kamatne stope, ESB navodi da su one u referentnom razdoblju prosječno u Hrvatskoj iznosile 0,8 posto, "što je ispod referentne vrijednosti od 2,6 posto za kriterij konvergencije kamatnih stopa". Najniže 12-mjesečne prosječne dugoročne kamatne stope zabilježene su u Bugarskoj, Hrvatskoj i Švedskoj, a glavni je razlog toga, objasnili su u Europskoj središnjoj banci, upravo stabilnost tečaja i izostanak premije rizika. Od 2012. godine, stoji u izvješću, dugoročne kamatne stope u Hrvatskoj smanjile su se s malo ispod 7 posto na manje od 1 posto.

Najkraći boravak u ERM-u II

Osim četiri formalna kriterija konvergencije, ocjenjuju se i drugi faktori, među ostalim i tržište rada te institucionalno okruženje. Osim Švedske, međutim, nijedna od zemalja koje još nisu uvele euro ne mogu se pohvaliti kvalitetom institucija i upravljanja, a najslabija je u Bugarskoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj i Mađarskoj. "To može predstavljati rizik za ekonomsku otpornost i održivost konvergencije", stoji u izvješću ESB-a uz objašnjenje da mnogi institucionalni indikatori (pokazatelji upravljanja, percepcija korupcije, izvješće o konkurentnosti) potvrđuju sliku slabe kvalitete institucija.

Uvođenje eura obveza je svih država članica EU osim Danske, koja je davno izborila izuzeće. Posljednje izvješće o konvergenciji pokazuje da je RH ispunila sve kriterije za uvođenje eura, a prema svemu sudeći, postat će zemlja koja je najbrže ušla u eurozonu. Dosad je rekord od dvije i pol godine držala Slovenija, ali s obzirom na vrijeme provedeno u ERM-u II, Hrvatska bi mogla nadmašiti taj rekord "za dva tjedna". Nakon odluke EK o ispunjavanju kriterija, konačna odluka o uvođenju eura trebala bi biti formalnost. U srpnju se očekuje da će je usvojiti Vijeće, a mišljenje će dati Europski parlament i Europska središnja banka. Sve što sada ostaje je tehničko provođenje postupka konverzije kuna u eure, pri čemu Komisija poručuje da "ostaje spremna pomoći i u tom postupku ako je potrebno".

ESB: Opsežne strukturne reforme osnažile bi poslovno okruženje

Iako su posljednja izvješća europskih institucija pozitivna za Hrvatsku, od otklanjanja makroekonomskih neravnoteža do ispunjavanja kriterija za euro, slabosti i dalje ostaju. Kako bi konvergencija bila održiva, ESB u svom izvješću Hrvatskoj daje i nekoliko preporuka u pogledu inflacije, a osobito strukturnih reformi.

Kako se tijekom sljedećih mjeseci očekuje povećanje inflacije, potaknuto rusko-ukrajinskim ratom i daljnjim pogoršanjem uskih grla u opskrbi, gledajući unaprijed, ESB navodi kako "postoji zabrinutost oko toga je li konvergencija inflacije u Hrvatskoj dugoročno održiva". Kako bi se spriječio pretjerani pritisak cijena i makroekonomske neravnoteže, proces konvergencije mora biti podržan odgovarajućim politikama.

ESB podsjeća na nedavne pozitivne ocjene Europske komisije o makro-ekonomskim neravnotežama zemlje, ali napominje da bi Hrvatska imala koristi od opsežnih strukturnih reformi. One bi joj pomogle poboljšati "institucionalno i poslovno okruženje, potaknuti konkurenciju na tržištima proizvoda, smanjiti neusklađenost na tržištu rada te povećati učinkovitost javne uprave i pravosudnog sustava".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 07:21