‘PRODUŽENI VIKEND‘

Ista plaća, isti broj sati, ali radni tjedan od 4 dana. Evo što o tome kažu poslodavci i sindikati

Dobili bi istu plaću i radili bi isti broj sati, ali u četiri dulja radna dana, pri čemu bi imali jedan dan tjedno više za sebe
Ilustracija, radnici
 Agnieszka Olek/Caia Image/Profimedia

Zvučna vijest da bi se Belgija, zbog reformi tržišta rada, uskoro mogla prebaciti na četverodnevni radni tjedan nije tako revolucionarna kao što se to na prvi pogled čini. Prema prijedlogu koji je procurio u javnost, Belgijanci bi i dalje radili isti broj sati tjedno, 38 do 40, ali bi to obavljali stisnuto u četiri dana.

Drugim riječima, dobili bi istu plaću i radili bi isti broj sati, ali u četiri dulja radna dana, pri čemu bi imali jedan dan tjedno više za sebe, nešto kao redoviti "produljeni vikend". Ako se belgijska vlada zaista odluči na takav zakonski prijedlog, detalje o provedbi tek treba razraditi s predstavnicima poslodavaca i sindikata, što bi moglo potrajati šest mjeseci, javlja Euronews. Tek tada bi konkretan prijedlog zakona mogao biti prezentiran javnosti i upućen na usvajanje u parlamentu. U svakom slučaju, prelazak na četverodnevni radni tjedan belgijska vlada, koliko je zasad poznato, nije zamislila kao obavezu.

Što kažu na sve to u Hrvatskoj udruzi poslodavaca? Nisu neskloni.

Mogućnost izbora

Glavna ekonomistica HUP-a Iva Tomić odgovara nam kako bi takvu odluku trebalo prepustiti svakom pojedinom poslodavcu na izbor, ali važno je da izbor postoji i da postoji fleksibilnost u samom zakonu. "Naime, različite industrije i sektori teško mogu biti svedeni na isti oblik rada. Kod nekih poslodavaca, a posebno u koronakrizi, opseg rada je uvelike smanjen, kod nekih je zasigurno i povećan, stoga bi bilo dobro imati otvorenu mogućnost za četverodnevni radni tjedan za one poslodavce koji se odluče za tu opciju i koja za njih bude optimalna i u vidu produktivnosti i zadovoljstva radnika", kaže Iva Tomić. Dodaje kako politika plaća također ovisi o pojedinačnim tvrtkama te je za neke "možda moguće zadržati istu razinu produktivnosti, pa i iste plaće, za manji fond sati, no tu odluku prepuštamo samim poslodavcima".

Krešimir Sever, čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata, kaže kako i sindikati podupiru mogućnost četverodnevnog radnog tjedna pod uvjetom da je to dragovoljno, odnosno ako je posljedica dogovora radnika i poslodavca te ako postoji mogućnost vraćanja na petodnevni radni tjedan za one koji se predomisle "kad vide kako je raditi četiri dana po deset sati". Napominje također kako je to lakše izvedivo za intelektualne poslove, informatičare i slično, ali u proizvodnji mnogo teže jer fizički rad nije tako lako obavljati deset sati u kontinuitetu. U Hrvatskoj to pitanje nije posebno zakonski regulirano, tako da se u nekim IT tvrtkama već i primjenjuje, kaže Sever, a poslodavci na taj način štede i na troškovima za energiju. Ipak, napominje, ono čemu treba težiti jest drukčiji model. "Tehnološki napredak omogućava skraćivanje radnog vremena pa bi se u toj kombinaciji trebalo uvoditi skraćeni radni tjedan. Drugim riječima, ili uvesti kraći radni dan pet dana u tjednu ili zadržati osmosatno radno vrijeme, ali četiri dana tjedno", objašnjava Sever. O tom modelu se načelno razgovaralo u više navrata, ali uvijek se postavilo pitanje što bi manji broj prijavljenih radnih sati onda značio za uplate mirovinskog doprinosa i radni staž, tako da se s tim nije daleko došlo.

Testiranje na Islandu

Na Islandu su testirali model koji se temelji upravo na manjem broju radnih sati tjedno, što je na kraju dovelo do promjene na tržištu rada. Najprije su proveli testove u javnom sektoru 2015. i 2017. godine u kojima je broj radnih sati tjedno bio uglavnom smanjen s 40 na 35 ili 36 sati, a plaća je pritom, naravno, ostala ista. Studija koju je o tome ove godine objavilo islandsko Udruženje za održivu demokraciju (Alda) navodi da je produktivnost ostala ista ili se povećala, pružene usluge nisu bile smanjene, a radnici koji su sudjelovali u testovima, što je uključivalo malo više od jedan posto islandske radne snage, rekli su da je to "imalo snažan utjecaj na ravnotežu privatnog i poslovnog života". Imali su više vremena za djecu i hobije, a muškarci u vezama su mogli više sudjelovati u kućnim poslovima.

Rezultat na tržištu rada danas? Islandski sindikati i njihove konfederacije su od 2019. godine postigli trajno smanjenje radnih sati za desetke tisuća svojih članova. Ukupno, 86 posto radne populacije na Islandu je ili iskoristilo mogućnost rada manjeg broja sati ili je dobilo mogućnost i mehanizme da to ispregovaraju na svom radnom mjestu i iskoriste u budućnosti, kaže se u studiji Alde.

Kako je objašnjeno u belgijskom slučaju, novi zakon o četverodnevnom radnom tjednu trebao bi uključivati i odredbe o "pravu na nedostupnost" (što znači da izvan radnog vremena poslodavac ne smije radnika ometati slanjem elektroničke pošte ili pozivima) te pravila o registriranju radnog vremena.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 07:43