I dok Slavonci možda s pravom negoduju što su ih strpali zajedno s najrazvijenijim Zagrebom i ekonomski također vrlo razvijenim sjeverozapadom zemlje, zbog čega strahuju da neće moći lako i ravnopravno izvlačiti novac iz EU fondova, Jadranska regija uglavnom je ravnomjerno razvijena po cijeloj obali i zaobalju. Jedino se obalni dio Istre, Kvarner i manji dijelovi srednje i južne Dalmacije ističu kao iznadprosječno razvijeni.
Javni podaci
Ekonomski su pokazatelji egzaktni: Jadranska regija ima 11,36 posto najrazvijenijih, odnosno iznadprosječno razvijenih jedinica lokalne samouprave, gradova i općina, čije je bogatstvo veće od 125 posto državnog prosjeka, dok je u Kontinentalnoj regiji takvih samo 0,60 posto.
Nesrazmjer broja prosječno do iznadprosječno razvijenih jedinica lokalne samouprave (između 100 i 125 posto prosjeka države) još je veći: u Jadranskoj regiji ih je 29,55 posto, a u Kontinetalnoj 4,46 posto! Također, postotak nerazvijenih općina i gradova (nula do 50 posto u odnosu na državni prosjek) u Jadranskoj regiji je 2,73 posto, a u Kontinentalnoj 8,33 posto. Slično je i kada se gleda po županijama: od tri najrazvijenije, dvije su u Jadranskoj, Istarska i Primorsko-goranska, dok je u Kontinentalnoj jedino Zagreb na toj razini.
Proizlazi to iz istraživanja koja su razna državna tijela provela 2010., a indeks razvijenosti svake jedinice lokalne samouprave mjerio se prema četiri egzaktna pokazatelja: stopi nezaposlenosti, visini dohotka po stanovniku, proračunskim prihodima jedinica lokalne samouprave, odnosno regionalne samouprave po stanovniku te općeg kretanja stanovništva i stope obrazovanosti. Pri tome su se koristili javni podaci Državnog zavoda za statistiku.
Lakše vođenje
No, o izraženom bogatstvu Jadranske naspram Kontinentalne regije još nitko nije progovorio u aktualnim raspravama u kontekstu neravnopravne podjele.
- Ranija podjela na tri regije u neravnopravan je položaj stavljala sjeverne županije koje je Zagreb prebacivao preko praga za povlačenje novca iz fondova EU - poručio je jučer premijer Milanović.
Međutim, ekonomist Željko Lovrinčević smatra da je time onemogućeno normalno vođenje ekonomske operativne politike i da nigdje u svijetu nema primjera da je neka siromašnija regija spojena s najbogatijom.
- U svijetu je smisao rast nerazvijenih područja i kvalitetno vođenje operativne politike, što je ovakvom raspodjelom nemoguće. Zemlje u EU, upravo zbog lakšeg vođenja politike, nemaju regije veće od 1,3 milijuna stanovnika, izuzev većih gradova koji su regije sami za sebe, a mi imamo Kontinentalnu s gotovo tri milijuna stanovnika - kaže Lovrinčević.
Karlovac i Sisak
- Trebale su ostati tri regije, ali s time da su samo trebali siromašniji Karlovac i Sisak spojiti sa Zagrebom i sjeverom Hrvatske. Ta dva grada poslovno i na sve druge načine gravitiraju Zagrebu, a time bi se ‘spustilo’ bogatstvo Zagreba i sjevera. Imali bi ispod 75 posto prosjeka EU. Time bi ta regija imala veće šanse za novac iz EU, a najsiromašnija Slavonija mnogo veće nego sada. U slučaju Jadranske regije situacija je slična. Izuzev Istre i Primorsko-goranske županije, gotovo da nema jače razvijenih područja. Kakve će koristi od toga imati siromašni južni dio zaleđa?
Politički kroj
Neka točka razdvajanja je Plaški. Kakve veze ima, primjerice, Velika Kopanica u Slavoniji s Plaškim? Mi nemamo jasnu viziju što želimo i ovo je čisto politički skrojeno, u tišini, i samo se širi razdor - objašnjava Lovrinčević. Ranija podjela predviđala je podjelu na tri statističke regije - Jadransku, Sjeverozapadnu i Središnju te istočnu, Panonsku regiju. Prema pravilima EU, pravo na pomoć ostvaruju regije koje se nalaze ispod 75% prosjeka EU.