Da se hrvatski obrazovni sustav neuspješno suočava s trendom hiperinflacije odlikaša i superodlikaša u osnovnim školama poznato je već godinama, no podaci iz e-Rudnika, statističke baze Ministarstva znanosti i obrazovanja, pokazuju da to nije točno: Hrvatska nema problem s hiperinflacijom petica, to je gotovo isključivo problem Zagreba. Nijedna druga županija nema ni približno tako nerealno mnogo odličnih i superodličnih učenika.
Nešto nije u redu
Već i letimičan pogled na grafički prikaz podataka o općem uspjehu djece na kraju pojedinih razreda osnovne škole pokazuje da u Zagrebu nešto nije u redu: u svim razredima osmoljetke, od 1. do 8., odličnih učenika na kraju godine ima više (50 ili više posto) nego svih ostalih učenika zajedno!
U ostalim županijama, bez iznimke, odlični ne čine ni najbrojniju skupinu, a kamoli većinu, ni u jednom od viših razreda osnovne škole. Nakon završetka nižih razreda, od 5. razreda nadalje, primat preuzimaju vrlo dobri učenici koji svugdje čine većinu, a u nekim županijama, poput Šibensko-kninske, Brodsko-posavske ili Virovitičko-podravske, učenici koji su prošli dobrim uspjehom, odnosno trojkom, u 7. ili 8. razredu brojniji su od onih koji su razred završili odličnim uspjehom.
Kod superodlikaša, odnosno onih čiji je prosjek 5,0, razlike su još veće: u Zagrebu je svaki peti učenik osmi razred završio s 5,0! Na drugom je mjestu Osječko-baranjska županija u kojoj je, u odnosu na Zagreb, gotovo dvostruko manje učenika imalo 5,0, a u posljednjoj, Šibensko-kninskoj županiji, superodlikaša je tri i pol puta manje nego u Zagrebu (5,7 posto).
Sporan model upisa
Zašto Zagreb do te mjere odskače od ostatka Hrvatske u kojoj su podaci o školskom uspjehu učenika bliži očekivanima?
- Sigurno ne zato što Zagreb ima tako nesrazmjerno kvalitetnije učenike ili bolje rezultate učenja. Riječ je o nesrazmjerno većoj kompetitivnosti i djece i roditelja, čiji je konačni cilj upisivanje u "elitne škole", o čemu navodno ovisi djetetov život, i sustavu upisa u srednje škole koji se temelji na ocjenama - sumira dr. Zrinka Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.
Prema popisu stanovništva iz 2021., nastavlja dr. Erik Brezovec s Odsjeka za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija, u gradu Zagrebu 39,1 posto stanovnika je visokoobrazovano.
- Roditelji prenose vlastiti habitus na djecu. Tako će biti veća vjerojatnost da dijete teži izvrsnosti, ocjenama i nastavku školovanja ako mu je referentna točka visokoobrazovani roditelji - tumači. Roditelji, dodaje, očekivano svojem djetetu žele osigurati najbolju moguću budućnost.
- No to ne objašnjava razlike među županija. Zašto bi roditelji bili kompetitivniji u Zagrebu nego u Splitu? Objašnjenje se veže uz eksternalne faktore, odnosno škole koje se u Zagrebu profiliraju kao više ili manje elitne. Te su škole u Zagrebu odigrale vrlo dobar marketing i stvorile vrlo dobar brend. I svi žele elitne škole, ali mjesta su ograničena. Stoga je u konačnici i pritisak roditelja snažniji - kaže dr. Brezovec.
Upis u srednje škole obavlja se temeljem ocjena. Iznimka je dio prirodoslovnih i matematičkih gimnazija, prije svega u Zagrebu, koje su počele provoditi prijemne ispite jer više nisu mogle upisati ni sve učenike s prosjekom 5,0.
- Rješenje vidim prije svega u ukidanju općeg uspjeha jer ga smatram potpuno besmislenim i, u konačnici, elementom koji se vrlo lako ukine. Ako nema općeg uspjeha, nema više ni terora 5,0. Takav teror je pogrešan i na psihološkoj i na obrazovnoj razini jer se djeca ne fokusiraju i ne usmjeravaju na ono što ih stvarno zanima, što stvarno žele i u čemu su dobri, nego žele u svemu balansirati samo zbog upisa u srednju - kaže dr. Ristić Dedić. Uz to, smatra, potrebno je promijeniti i način upisa u srednje škole, što bi sigurno smanjilo i pritisak na osnovnoškolske profesore.
U Agenciji za odgoj i obrazovanje, na čijem je čelu v.d. ravnateljice Daria Kurtić, ističu da i oni na kraju nastavne godine redovito primaju mnogo prijava roditelja koji, nezadovoljni zaključnom ocjenom svojeg djeteta iz pojedinog predmeta, traže preispitivanje jer su uvjereni da njihovo dijete treba dobiti veću ocjenu.
- Posljednjih se godina bilježi povećanje superodlikaša na što utječe niz faktora, a prvenstveno želja za upis u što bolju srednju školu i nerealna očekivanja roditelja da njihovo dijete bude izvrsno u svim predmetnim područjima - kažu u Agenciji.