Čak 700 novih smještajnih jedinca u privatnom smještaju registrirano je od lani do ove godine na području Splita, Solina i Šolte gdje se iznajmljivači na sav glas žale na lošu predsezonu, posebno u Splitu. No, baš taj podatak, kao i podatak da svi enormno dižu cijene pa za prosječan apartman u Splitu na noć morate izdvojiti u prosjeku oko 200 do 250 eura dovoljan za odgovor zašto turista nema dovoljno za popunjenje svih kapaciteta. Bez obzira na prošlogodišnju popularnost svih hrvatskih destinacija, posebno domaće "Barcelone".
- Postali smo preskupi za ono što nudimo, a kapaciteta je više nego lani. Velik dio iznajmljivača nošen odličnom 2022. nije digao cijene koliko su se povećali troškovi, nego za duplo i više od toga. I baš se ti iznajmljivači sada žale i to se prelijeva i na nas ostale. Primjerice, nikada mi se nije dogodilo da nemam popunjen smještaj u listopadu, a ove godine je to slučaj. Već u lipnju u Splitu nije bilo dobro i to je bio prvi alarm da se nešto loše događa, kaže nam privatna iznajmljivačica i predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Barbara Marković iz Splita. Upozorava da bi na naplatu u Dalmaciji i Splitu moglo doći sve ono što nije bilo dobro prošlih godina, a to je nedostatak kvalitete za cijene koje su sada na tržištu, ali i činjenica da bolje platežni gosti traže od Splita drugačije sadržaje.
- Sve ovo što se sada događa, najavljivala sam još prije par mjeseci, a ljudi su mi se smijali. Rekli su mi da to nije moguće jer da smo hit destinacija. To je bahatost. Mislili su da će svi doći kod nas, da svi samo nas čekaju. Razočarana sam s onime što se ovdje događa. Ljudi su ekstremno podignuli cijene. Znam da je u Istri situacija nešto bolja, a tu pogoduje sigurno i činjenica da je bliže auto gostima, ali ima i više sadržaja. Kod nas jednostavno te cijene ove godine ne prate kvalitetu i sadržaje. Nisu gosti glupi. Osim toga, Split trenutno neki gosti izbjegavaju jer je party destinacija i sve ono što ona s time nosi. Bilo je proteklih godina puno devastacija, tuča, ljudi to vide. A bogatija klijentela želi kulturni turizam i nešto drugo. No, kada se govorilo da svi trebamo dignuti cijene, ali i sadržaje i kvalitetu, svi su čuli samo prvi dio priče. A da bismo opravdali te cijene, moramo imati butique ponudu, a ne ovo što sada imamo, veli nam Marković. Govori da možda u konačnici ovo neće biti loše za svih koji se bave turizmom na njihovom području jer će malo razmisliti o svemu.
Strah od fijaska
- Ljude treba malo potresti. Možda će nakon ovoga stati malo na loptu i razmisliti kako pametnije raditi. No, strahujem da bi se ovo moglo odraziti na iduće godine kada bi se mogao dogoditi turistički fijasko, veli nam dalje.
S druge strane, u Turističkoj zajednici Splita vele da u lipnju nisu imali lošiji rezultat nego lani, nego čak i bolji. Od početka godina ostvareno je 308.500 dolazaka i 892.200 noćenja, što je porast od 30% u dolascima i 18 % u noćenjima u odnosu na lani. U lipnju je pak ostvareno 110.295 dolazaka i 332.829 noćenja, što je porast od 17,5% u dolascima i 11,5 %.
- Jedino što mogu reći da je broj gostiju u Splitu u lipnju veći nego je bio lani, no s druge strane ne treba se čuditi svemu ovome što se događa budući da se povećao broj smještajnih jedinica i da su svi dignuli cijene, kaže nam direktorica TZ-a Splita Alijana Vukšić. Navodi da je privatan smještaj u Splitu u odnosu na lani narastao za 11 posto, a ukupan broj smještajnih jedinca za 14 posto.
Jedan nam je iznajmljivač iz Trogira kazao da su njegovi apartmani visoke kategorije jako dobro popunjeni, dok neki drugi zjape prazni. No, on smatra da nije krivica samo u njima.
- Bezobrazno su se podigle cijene izvan pansiona. Pa jedna obična plastična ležaljka koju nabavljaju u velikim trgovačkim centrima košta 100 kuna na dan. Isplate je u četiri dana. I ne samo to, zadnji put je bola počišćena na početku sezone ili možda još lani. Cijene u restoranima su enormne, primjerice Spritz Aperol je 7,5 eura kao da ga pijete na Markovom trgu u Veneciji. Espresso je 3,5 eura, macchiato od 4 do pet eura, pivo nigdje ispod 5 eura. A nudimo li nešto više za to? Ne. I zato nam se to događa, veli nam ovaj iznajmljivač koji smatra da će van pansionska ponuda koja je na niskim branama za sobom povući na dno i one kvalitetne.
Za razliku od Dalmacije, nešto je mirnija situacija na sjeveru - u Istri i na Kvarneru iako i oni osjećaju nešto manji broj gostiju u lipnju. No, on je za turističke djelatnike očekivano s obzirom na raspored praznika za Duhove i Tijelovo u Njemačkoj i Austriji.
Na Malom Lošinju se, primjerice, privatan smještaj već neko vrijeme ne povećava, pa ne osjete takav udar kao južnije destinacije.
- Vrtimo se oko 6.500 kreveta u privatnom smještaju već godinama. Broj je gostiju nešto manji, ali to nije alarmantno. Naš je lipanjski rezultat u odnosi na lani manji za pet posto zbog rasporeda blagdana, ali smo u kumulativu bolji za 6 posto, ističe direktor TZ Malog Lošinja Dalibor Cviković.
Na Kvarneru nema panike
Direktorica TZ- Kvarnera Irena Peršić Živadinov pojašnjava da se privatan smještaj na Kvarneru već u doba epidemije počeo transformirati u kvalitetniji što se ove godine osjeti po cijenama. No, baš takav smještaj je bio i najbolje popunjen.
- I mi na Kvarneru bilježimo rast smještaja u obiteljskom smještaju, no podaci turističkog prometa za lipanj ne pokazuju ništa alarmantno. Naime, svi su imali veliki rast prva dva tjedna u lipnju i pad u trećem, a sada se situacija opet popravlja. Jednostavno 2022. i 2019. s kojima uspoređujemo te podatke, su imale Duhove u lipnju, dok su ove godine oni bilo krajem svibnja i početkom lipnja. U lipnju imamo minus od četiri posto prometa u odnosu na lani i minus od dva posto u odnosu na 2019. To je neznatno. No, u kumulativu, odnosno od početka godine do kraja lipnja u plusu smo za 6 posto u noćenjima u odnosu na lani i čak 17 posto u odnosu na 2017., zaključuje Peršić Živadinov.
Da sezona dosad načelno nije loša, ali da je trend zabrinjavajući s obzirom na ovako oprečne informacija, smatra pak ravnatelj Instituta za turizam Damir Krešić. Veli da su i pružatelji smještaja i TZ-i u pravu.
- Načelno ne možemo reći da je sezona loša jer imamo 9 posto noćenja više i odnosu na 2022. i 3 posto više na 2019. Ono što ljude zabrinjava je trend u lipnju, koji se odnosu na nedovoljno dobar buking za drugu polovicu lipnja, srpanj i kolovoz. On nije loš, ali nije onakav kakav se dao naslutiti u travnju kada su prognoze bile dobre. Ako se taj negativan trend ne popravi, to bi bilo loše, smatra Krešić. Veli da sitan pad iz lipnja turizam u špici vrlo brzo nadoknadi. A on se dogodio jer je došlo manje njemačkih gostiju.
- U lipnju imamo 10-12 posto manje noćenja iz Njemačke nego lani, a kako nam je to glavno emitivno tržište, to se jako osjeti. Razloga koji su se spojili u neku savršenu oluju je više. Prije svega inflacija u Njemačkoj je rekordna od ujedinjenja i iznosi 8 posto, što znači da euro za toliko manje vrijedi u odnosu na 2022. Kada dodate poskupljenje cijena i da su Nijemci vrlo racionalni potrošači i da smo imali loše vrijeme, dođemo do ovakvog rezultata. Bitan razlog je i povećanje broja kreveta. Taj se broj povećava u privatnom smještaju od 4 do 5 posto godišnje, smatra Krešić. Smatra da cijene nisu toliko utjecale na ovaj pad.
- One su slične kao u našim konkurentskim zemljama. Ta izjava da su cijene kod nas previsoke nemaju realne utemeljenje. To je više iznimka nego pravilo. Primjerice sedam dana na Braču ili Kreti u srpnju košta isto, a do Krete morate avionom. Mi nismo jeftina destinacija, ali smo na uskoj granici da postanemo skuplji od preskupih. Da smo preskupi, ne bismo imali toliki broj noćenja. A i pitanje skupoće je pitanje kupovne moći gosta. Turističko tržište je jedino koje ocjenjuje jesmo li ili nismo skupi. S druge strane, očekujemo da ćemo baš zbog povećanja cijena imati veći prihod od turizma. Hrvatska se u zadnjih 7-8 godina pozicionirala kao premium destinacija. Imamo ambiciju biti turistički Mercedes, i legitimno je da hoćemo biti butique destinacija. Ima tu i lova u mutnom,odnosno nepravdanog podizanja cijena i tu bismo trebali biti oprezni jer nas to može skupo stajati. No, zasad sva naša istraživanja pokazuju da su turisti zadovoljni onime što za svoj novac dobivaju u Hrvatskoj, zaključio je Krešić.