PODACI E-VISITORA

Istra na pragu još jedne rekordne sezone: Zabilježeno 3,65 milijuna dolazaka i 22,65 milijuna noćenja

‘Istra je vrlo dobro organizirana regija, unatoč činjenici da se morala suočavati s globalnim i lokalnim izazovima‘, rekao je Denis Ivošević

Turisti obilaze Pulu

 Dusko Marusic/Cropix

Istra je po običaju na pragu još jedne rekordne sezone. Naime, prema službenim statističkim pokazateljima iz sustava e-visitor, od početka godine pa do 23. kolovoza, Istra je realizirala 3,65 milijuna dolazaka i 22,65 milijuna noćenja što je 1,5% posto bolje u odnosu na isti period iz rekordne 2019. godine. Sveukupno i dalje ima bonus od 300.000 noćenja viška koji je uglavnom realiziran još u lipnju koji je bio povijesno najbolji lipanj. Srpanj i kolovoz u dosadašnjem dijelu uglavnom imaju iste brojke kao i rekordni srpanj i kolovoz iz 2019. godine.

- Na temelju ovih podataka možemo ustvrditi dvije činjenice, a to je da smo do sada vrlo dobro realizirali ovaj prvi dio turističke godine. To je nešto više od dvije trećine našeg godišnjeg prometa. Preostaje nam zadnja trećina: uspješan završetak kolovoza, uvijek interesantan i dobro posjećen rujan, mi ga u Istri zovemo produženi kolovoz, te zadnje tromjesečje u godini. To je u ovom trenutku izuzetno važan podatak koji u uvjetima opće globalne neizvjesnosti i nesigurnosti te nakon dvije pandemijske godine pokazuje da Istra ima „jednu brzinu više“. U tom smislu Istra je vrlo dobro organizirana i posložena regija, unatoč činjenici da je pored globalnih problema morala se suočavati i s velikim brojem internih izazova. Možda ova godina nije bila najteža turistička godina, ali je definitivno bila najizazovnija. Od samog početka godine izazovi su se redali jedan za drugim, a često su se i međusobno multiplicirali. Generalno je situacija OK, no detaljnim uvidom u analitiku uočavamo značajne promjene u trendovima i dinamici u odnosu na prethodne godine - kaže nam čelni čovjek istarske turističke zajednice Denis Ivošević, koji je zadovoljan sezonom.

Iako ta činjenica veseli sve koji se bave turizmom jer se konačno nakon dvije godine manjeg prometa, osjeća bolja poslovna klima, ipak takve brojke izazivaju zabrinutost kod turističkog establišmenta.

- Kada pogledamo strukturu noćenja prema smještajnim jedinicama imamo različitu dinamiku. Naime, hoteli su u dosadašnjem dijelu realizirali 5,4 milijuna noćenja što je 410 tisuće manje nego u istom periodu 2019. S jedne strane imamo nekoliko većih hotela koji su u fazi obnove, dok s druge, imamo određeni broj hotela koji rade u smanjenom obimu zbog poznate problematike nedostatka radne snage i drugih operativnih izazova koji sve više otežavaju normalno poslovanje. Broj smještajnih jedinica u obje usporedne godine je identičan. Komercijalni privatni smještaj je realizirao 7 milijuna noćenja što je 215 tisuća noćenja više u usporedbi s 2019., ali je broj postelja porastao sa 130.000 u 2019. na 137.000 u 2022. što znači da smo u te tri „krizne“ godine isproducirali 7.000 novih postelja. Navedeni trend izrazito intenzivnog, a možemo reći i nekontroliranog razvoja jednog dijela privatnog smještaja, značajno i negativno utječe na poželjnu strukturu smještajnih kapaciteta destinacije Istre - ističe Ivošević.

No, najneuređenija situacija po gotovo svim kriterijima, leži u tzv. nekomercijalnom smještaju. Do sada je realizirano 1,1 milijun noćenja što je za čak 370 tisuća manje u odnosu na 2019.

- Radi stjecanja dojma i cjelovite slike, treba kazati i to da je u 2019. godini u Istri bilo prijavljeno 88.900 postelja u nekomercijalnom smještaju, dok je ta brojka porasla na 117.700 postelja. To znači da se u samo tri godine na tržištu "stvorilo" 28.800 novih postelja, a realizirano je čak 370 tisuća noćenja manje. Iz svega navedenoga vidimo koliko je trenutačna struktura smještajnih kapaciteta u Istarskoj županiji izrazito nepovoljna i u koliziji s vizijom Istre kao održive i odgovorne destinacije. Problem zakonskog nerazlikovanja privatnog smještaja, koji u svom izvornom obliku nazivamo ‘obiteljski smještaj‘, a kojeg mi u potpunosti podržavamo, u odnosu na onaj velik broj rentijerskog privatnog smještaja, preciznije nekretninskog biznisa koji je namijenjen kratkoročnom turističkom najmu, uvelike daje jedan sasvim značajan pad noćenja Slovenaca. Ukupno je realizirano 400.000 noćenja manje. Treba biti svjestan da nas takva situacija vodi prema ‘overturizmu‘ u kojem se generira negativan imidž. Posljedice toga su da se, radi viška ponuđenih postelja u privatnom smještaju, ruši, odnosno smanjuje jedinična cijena najma, smanjuje ukupna popunjenost kapaciteta te generira višak ponude nad potražnjom što dovodi do problema od one osobne tj. pojedinih iznajmljivača pa sve do lokalne mikroekonomije - upozorava Ivošević.

S druge strane, istarski je turizam ove godine pokazao i nekoliko dobrih pomaka.

- Zimski mjeseci su ostvarili povijesno najbolji rezultat. I dok smo u povijesti gotovo preskakali zimske mjesece u statistikama i planovima, sada vidimo da oni po različitim produktima mogu biti itekako interesantni. Mali obiteljski hoteli ionako već duži niz godina rade i u zimskim mjesecima, sve više imamo i kampova otvorenih u zimskim mjesecima, sve je više različitih sportskih skupina, asocijacija i klubova koji dolaze na pripreme u Istru. Brojke jasno još uvijek nisu mjerljive s onima iz predsezone, međutim potencijal koji se otvara, treba svakako iskoristiti, poglavito to vrijedi za manje hotele, kampove, određene strukture u privatnom smještaju. Lipanj je bio rekordan, dostigao je 4,8 milijuna noćenja što je odličan rezultat - navodi Ivošević dobre strane ove godine.

Ističe da je sve u svemu situacija u redu, da će fizički pokazatelji biti vrlo dobri, prihodi također, no upitno je koliko će na kraju biti ostvarena dobit, kada se odbiju povećani rashodi.

- To nam govori samo jedno, a to je da razvoj turizma u Hrvatskoj moramo promatrati iz satelitske perspektive, da moramo pokrenuti neke strateške, ključne promjene, da moramo biti brži, fleksibilniji i učinkovitiji u procesu podizanja konkurentnosti hr turizma te da moramo i realno, a ne samo deklaratorno ugraditi značajnu komponentu održivosti. Budućnost svjetskog turizma će se u narednom razdoblju mjeriti po sasvim drugim kriterijima. Definitivno moramo poboljšati našu poziciju konkurentnosti hrvatskog turizma, a da bi to postigli moramo pokrenuti procese koji će ići u pravcu tzv. ‘Eu Green deala‘. Što ćemo učiniti po pitanju obnovljivih izvora energije, kako ćemo odgovoriti na nove energetske izazove, kojom dinamikom ćemo se priključiti u sustav e-mobility, kojim mjerama ćemo štititi naše zelene površine i šume, hoćemo li na vrijeme spoznati problematiku našeg mora koji iz godine u godinu ima sve više ‘napada‘ i prijeti mu drastično opadanje kvalitete, a predstavlja primarni resurs u našem turizmu, kako ćemo upravljati infrastrukturom i našim destinacijama u smislu održivog i odgovornog razvoja je nešto će nas kao destinaciju ili unaprijediti ili unazaditi ukoliko budemo i dalje samo promatrali - zaključio je direktor istarskog TZ-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. siječanj 2023 07:03