OGROMNE CIFRE

Istraga Nedjeljnog: Dnevni je promet aparata za kavu 4 puta veći od svih McDonald‘sa

Svaki aparat na dan skuha 50-ak kava, a ima ih 15 tisuća. Kunu po kunu i u godinu dana skupi se gotovo milijarda kuna
 Ika84

Tri kune i 50 lipa košta kava na aparatu u redakciji Jutarnjeg lista. Dnevno ih novinari popiju pedesetak. Dakle, aparat dva metra visok, pola metra širok, samo stojeći u ćošku redakcije, inkasira dnevno 175 kuna. Mjesečno 5250 kuna. Više nego neki novinari.

Dovoljno je imati 11 takvih aparata za mjesečnu plaću Luke Burilovića, šefa HGK. A takvih je kava-aparata u Hrvatskoj, prema brojkama iz Porezne uprave i procjenama ljudi iz branše, oko 15.000. Vodeći se prethodnom računicom, dakle, svi bi ti aparati dnevno trebali skuhati kava u vrijednosti 2.625.000 kuna. Dnevni promet četiri puta veći nego svi McDonald's restorani u Hrvatskoj. U godini dana, prema tome, bilo bi to ravno 958.125.000 kuna prometa. Gotovo milijardu! Kunu po kunu...

To je gruba procjena. Koliko točno okrene 'biznis od sitniša' ne može se znati jer je branša samoposlužnih uređaja do unazad dva mjeseca uživala potpunu poreznu anonimnost. Poduzetnici iz tog sektora, njih gotovo tisuću, u sustav fiskalizacije ušli su tek početkom siječnja ove godine. Razlog je, kako su nam rekli iz Porezne uprave, sprječavanje porezne utaje.

Drugim riječima, smatraju poreznici, u tom se području očito značajan dio prometa nije prijavljivao. Stavljanje kavomata pod porezni nadzor odlučeno je još 2018. izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom. S obzirom na broj samoposlužnih uređaja to znači da su proračunu dosad po toj osnovi izmicali nemali prihodi, a takva praksa implicira i nelojalnu konkurenciju na tržištu.

No početak je primjene odgođen za dvije godine kako bi se tvrtke stigle prilagoditi. Nekima, doznajemo iz Porezne, ni to nije bilo dovoljno pa je u sustavu fiskalizacije trenutno 85 posto evidentiranih samoposlužnih uređaja. U brojkama to izgleda ovako: samoposlužnih je uređaja u Hrvatskoj točno 20.256. Prijavilo je to ukupno 792 tvrtke, a 15 posto vlasnika još uvijek se nije evidentiralo.

Pritom u samoposlužne uređaje ne potpadaju samo uredski kava-aparati, već i uređaji za naplatu parkinga, samoposlužne autopraonice, mljekomati, jajomati te uređaji za zabavu poput, recimo, boksačke vreće na kojoj se može odmjeriti snaga udarca za ubačenih pet kuna. Svi oni zajedno, prema zadnjim podacima Porezne, dnevno bilježe oko tri milijuna kuna prometa i ukupno 670.000 prodaja dnevno. Ugrubo, to je oko 150 kuna po uređaju što bi opet značilo da u godinu dana te tvrtke inkasiraju najmanje milijardu kuna.

Vlasnici tvrtki koje se bave iznajmljivanjem kavomata, odnosno vending-aparata za kave, sokove i slatkiše, a koji čine dvije trećine tržišta samoposlužnih aparata, oštro demantiraju da je njihova branša teška milijardu kuna godišnje. Takve su kalkulacije, kažu, zlonamjerne. Tvrde da se od te cifre moraju oduzeti troškovi održavanja, radne snage, zakupa prostora za aparat i cijena uređaja. Na kraju njima ostaju – lipice. Točnije, kako će nam jedan vlasnik otkriti, od tri kune koliko stoji jedna kava s aparata čisto zarade – 15 lipa.

- Veliki troškovi i izdaci, kupnja samoposlužnog uređaja, plaćanje svih davanja i trošarina, naplatni sustavi, fiskalni sustavi, sirovine, radna snaga, vozni park, najmovi prema lokacijama, sve su to troškovi koje moramo uključiti u malenih 3,00 kune – odgovorio nam je Edvin Prodan, direktor i vlasnik istarske tvrtke Automatic Servis.

Ova tvrtka iz Buzina ima više od 3.000 aparata diljem Hrvatske, u 2019. su zabilježili 103 milijuna kuna prihoda, od čega dvije trećine iz biznisa s kavomatima (ostatak od veleprodaje). Imaju usto 150 zaposlenika i 80 vozila, a time su i najveća domaća tvrtka sa samoposlužnim aparatima. Na pitanje koliko u prosjeku dnevno kava napravi jedna njihov aparat, iz tvrtke odgovaraju da je to “relativna stvar”. Ovisno o lokaciji, kavomat može raditi između deset i 500 napitaka. Prosjek je, pritom, puno manji.

Ipak, prevladavajuće je mišljenje da je upravo ova branša u 2020. eksplodirala. Lani, kad su bili daleko od porezne lupe, a ugostitelji zbog lockdowna izvan igre, razumno je pretpostaviti da su upravo tvrtkama sa samoposlužnim aparatima rasli prihodima. Vlasnik Automatic Servisa Prodan to odbacuje.- Informacije koje kolaju da su tvrtke sa samoposlužnim uređajima sada u koroni zgrnule bogatstvo obične su floskule. Svi vide onih par automata na ulicama, ali nitko ne vidi da su nam istovremeno isključeni uređaji u institucijama poput škola, fakulteta, bolnica, casina, aerodroma, brodskih luka i hotela. Nismo profitirali i promet nam je značajno pao u odnosu na godinu prije – otkriva.

Isto su nam potvrdili i iz još nekoliko domaćih tvrtki, uključujući velikogoričku tvrtku Spaz koja je zabilježila 20 posto pad prihoda što pripisuju radu od doma, online nastavi i potresu. Inače, od tih 15.000 kava-aparata na tržištu čak dvije trećine drži pet najvećih tvrtki u Hrvatskoj kojima je iznajmljivanje kava-aparata glavna djelatnost. Velikogorička tvrtka Spaz vlasnika Željka Perekovića ima više od 2000 aparata na 2400 lokacija, među ostalima, zagrebačke bolnice, fakultete i Zagrebački holding. U 2019. godini ostvarili su 46 milijuna kuna prihoda.

Tu je i varaždinska tvrtka Krešimir-Futura vlasnika Krešimira Kroga koja ima 1700 aparata, a 2019. je zabilježila 26 milijuna kuna prihoda. Riječki Drinkomatic vlasnice Jasminke Čuline s oko 1000 aparata zabilježio je 13 milijuna kuna prihoda, a Franckov Snogoo s preko 1000 aparata 2,8 milijuna kuna prihoda. Ukratko, prihodi samo pet najvećih domaćih tvrtki za samoposlužne uređaje prelaze 200 milijuna kuna.

Iz Francka su nam tako odgovorili da je teško govoriti o prometu na tržištu kavomata jer “nema nijednog relevantnog istraživanja”, ali da je sigurno zaključiti da se radi “o više stotina milijuna kuna maloprodajne vrijednosti”.

- Podržavamo zato uvođenje fiskalizacije i napore Ministarstva da se i ovaj segment poslovanja maloprodaje konačno stavi u fiskalne okvire i time neutralizira izraziti utjecaj sive ekonomije na ovaj biznis. On se više desetljeća odvija u okvirima nelojalne konkurencije i onemogućava fer i konkurentnu tržišnu utakmicu – odgovorili su.

Slaže se s time i Krešimir Krog, direktor tvrtke Krešimir-Futura, iako napominje da će zbog troškova fiskalizacije, koju procjenjuju na više od 500.000 kuna godišnje, biti primoran dignuti cijene.

- Fiskalizacija je pozitivna stvar, ali definitivno ćemo morati ići u dizanje cijena napitaka, u prosjeku 50 lipa – napominje.

Naime, svaki kavomat na hrvatskom tržištu, uključujući i 1700 Krešimira Kroga, sada mora imati ugrađen uređaj za fiskalizaciju i softver koji omogućava razmjenu podataka s Poreznom upravom. Neće tvrtke imati obvezu izdavanja fiskaliziranog računa kupcu, ali će morati prijavljivati prodanu robu putem instaliranog softvera na samoposlužnom uređaju i elektroničkog sustava Porezne uprave.

Kako doznajemo, jedna od tvrtki koja je nudi taj uređaj i softver za samoposlužne aparate je zagrebačka IT tvrtka Intis koja često surađuje s državom. Proizvod se zove Televend, a naknada za mjesečno korištenje po samoposlužnom uređaju stoji oko pet eura. Intis bi, prema konzervativnoj računici, da svoj sustav ugrade u samo polovicu aparata godišnje na održavanju, prihodovao 4.5 milijuna kuna.

Dakle, vlasnici će u ovoj godini imati dodatne mjesečne troškove tog fiskalnog uređaja, interneta te naknade za održavanje prema pružatelju softverskih usluga. To bi trebali biti troškovi na razini od dva posto ukupnih prihoda. No, kako napominje Krog, nisu to jedini mjesečni izdaci za vlasnike kava-aparata.

- Često se u ovakvim kalkulacijama misli da je dovoljno postaviti aparat i da je to čista zarada, ali tu treba odbiti zakup prostora koji je obično oko deset posto mjesečnog prometa aparata, sirovine koje se tjedno moraju puniti, troškove održavanja aparata, plaća zaposlenika, voznog parka... - nabraja.

Krog je pristao izložiti svoju računicu. Njegovi aparati u prosjeku bilježe 36.000 ispijenih kava dnevno. S prosječnom cijenom napitka od tri kune inkasiraju dnevno 108.000 kuna, a mjesečno 3,2 milijuna kuna. Jedan aparat, prema tome, skuha u prosjeku 22 kave dnevno za 65 kuna čime mjesečno dolazimo do cifre od 2000 kuna.

- Recimo da je sto eura mjesečno za aparat neki minimum, to je granica isplativosti i ispod toga se ne bi trebalo ići – dodaje.

Cifra od 5000 kuna, kako bi se iz podataka Porezne moglo iščitati, za Kroga je nerealna. Uglavnom, kada se od tih 2000 kuna oduzme najam (oko deset posto), plaća zaposlenika koji uređaj održava, cijena sirovina koje idu unutra, cijena samog uređaja koji treba otplatiti, ostaje čiste zarade oko sto kuna bruto po aparatu, računa Krog.

- Najam isto tako varira. Zakup prostora za neko malo poduzeće, recimo automehaničarska radionica, je oko 100 kuna po uređaju dok za veće poslovne prostore, od 50 do 100 zaposlenika, to može ići i do 400 ili 500 kuna – dijeli.

Što se troškova sirovina tiče, Krog ne otkriva cijene, ali napominje da kavu i mlijeko nabavlja od domaćih dobavljača. I to Arabesca, Lavazza, obje kave u zrnu, a ne instant kave koje su ipak češće na našem tržištu. Instantice su ipak češće na našem tržištu,a razlog tome je velika cjenovna razlika i između aparata za instant kavu, koji u prosjeku košta 2500 eura, i onoga koji melje kavu u zrnu, a koji stoji oko 4500 eura.

U jedan takav aparat, ovisno o modelu, obično ide 2,5 kilograma kave u zrnu, tri kilograma mlijeka u prahu i oko 500 grama čaja. Od toga se može napraviti šestotinjak kava. Aparat je pritom spojen na vodovod što vlasnik aparata ne plaća, ali je dio ukalkuliran u cijenu najma.

Još jedan problem u kontekstu izbora kave za kavomate je i činjenica da pojedini domaći vlasnici kavomata uzimaju instant kavu niske kvalitete izvan granica Hrvatske, najčešće iz Italiji ili Slovenije. Potvrđuju nam to i iz tvrtke Automatic Servis.

- Istina je da smo u nekoliko navrata upozoravali da se pojavljuju nekakve talijanske i slovenske kave na hrvatskom tržištu bez deklaracija i plaćenih trošarina. S time bi se, vjerujemo, definitivno trebale pozabaviti hrvatske zakonodavne institucije – ističu.

Do iste je informacije došao i Marin Medak, ugostitelj i predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja, koji tvrdi da je u Europi svega nekoliko tvornica koje se bave proizvodnjom instant kave, a da se i kod nas takva kava naručuje u velikim količinama. - To je otrov, izrazito niska kvaliteta – kaže.

image
Marin Medak
Marko Miščević/Cropix

Na pitanje kako gleda na uvođenje obveze fiskalizacije za poduzetnike u branši samoposlužnih uređaja, odgovara da su ugostitelji to odavna tražili.

- Rekli smo i onda da je riječ o nelojalnoj konkurenciji i da rade veliku štetu. Recimo to ovako, ako ispred odvjetničkog ureda stavite automat koji će pravne savjete davati za sto kuna, tko će ući kod odvjetnika, koji će svog klijenta ugostiti, saslušati i savjetovati, ali će to naplatiti petsto kuna? - pita Medak.

Prema njemu, na cijelu situaciju sa samoposlužnim kava aparatima treba gledati ovako: postavljanje 10.000 kavomata znači gubitak posla za 10.000 konobara.

- Robotizacija je neizbježna, to je sektor koji će tek rasti u idućih deset godina. Međutim, tu robotizaciju treba regulirati, a osloboditi radnika, vrednovati čovjeka. Nadam se da država na to neće biti slijepa jer kava je za nas ritual, životni stil – govori.

Cifra od milijardu kuna što godišnje ostvare tvrtke sa samoposlužnim uređajima Medaka ne iznenađuje. Veli da i ugostitelji u kafićima, ukupno gledajući, godišnje bilježe između 15 i 16 milijardi kuna prometa od kave.

Zabrinjava ga, međutim, mogućnost da bi tvrtke sa samoposlužnim uređajima mogle pribjeći istom modelu 'porezne eskivaže' kojem su svojevremeno pribjegavali i pojedini ugostitelji kada je podignuta stopa PDV-a za ugostiteljstvo s 13 na 25 posto. Osnivanje novih jednostavnih društava u kojima prihode zadržavaju do 300.000 kuna kako ne bi ušli u sustav PDV-a.

- Ugostitelji to više ne mogu raditi, ali što ih sprječava da deset svojih aparata, od kojih svaki inkasira godišnje 30 tisuća kuna stave pod jednu tvrtku, pa onda deset pod drugu tvrtku i tako ostanu izvan sustava PDV-a – zaključuje. Željko Perković, vlasnik tvrtke Spaz, pozdravlja fiskalizaciju i oštro se protivi nelojalnoj konkurenciji, ali kontira Medaku govoreći da su ugostitelji slijepi na dvostruka mjerila jer je za njih PDV bio smanjen na 13 posto u fazi prilagodbe na fiskalizaciju, a takav tretman vlasnici samoposlužnih uređaja nisu dobili.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. veljača 2021 22:59