Lako je sada prigovarati što nisu imali osiguranje protiv potresa, no neke od težih priča nakon 29. prosinca prošle godine priče su korisnika koji su u petrinjskom potresu ostali bez nekretnina za koje otplaćuju kredit.
Ne mogu si niti zamisliti takvu situaciju - odvažiš se podići stambeni kredit, kupiš stan, potom uložiš da bi ga obnovio, a onda u samo 40 sekundi, dok bježiš u nadi da ćeš spasiti barem živu glavu, promatraš kako ti se urušio dom, a za sobom ostavio desetke tisuća eura bankarskog duga.
Bilo je posljednjih dana u medijima i previše takvih tužnih sudbina, ali i premalo informacija iz banaka o tome kako si takvi građani mogu olakšati, postoje li za njih neke posebne mjere pomoći, gdje se i kako prijaviti te, ono najdrastičnije - mogu li oni koji su u potresu dugoročno ostali bez domova dobiti i ono nezamislivo, oprost dijela ili čak cijelog potraživanja?
Odlučili smo se o ovome detaljnije raspitati kod nekoliko poslovnih banaka, pa smo im poslali upite te ih zamolili da nam pojasne proceduru za građane kojima su u potresu oštećene nekretnine pod kreditima ili su, pak, zbog te prirodne nepogode ostali bez dijela ili svih prihoda.
Većina njih u svojim nam je šturim odgovorima pojasnila kako su pripremili mjere pomoći koje se uglavnom svode na odgodu, odnosno moratorij po postojećim kreditima.
Kako su potvrdili u PBZ-u, njihovim korisnicima nudi se mogućnost odgode otplate postojećih kreditnih obveza na period od šest do 12 mjeseci, no, nažalost, nismo dobili nikakav komentar na pitanje prakticira li banka da klijentima kojima su u potresu stradale nekretnine pod kreditnim obvezama odobri mogućnost oprosta dijela ili kompletnog duga ako je nekretnina stradala do razine da je trajno neuseljiva.
U Raiffeisen banci doznali smo da ta institucija dosad nije zaprimila upite klijenata čije bi nekretnine potresom bile uništene do razine neupotrebljivosti, no kažu da će banka, ako takvih slučajeva bude, svakom od njih pristupiti individualno, ovisno o situaciji i uvjetima po kojima je kredit sklopljen.
“Kao prvi korak pružanja podrške našim pogođenim klijentima donijeli smo odluku o trenutačnoj obustavi iniciranja novih prisilnih mjera naplate. Također, za naše korisnike stambenih kredita s područja Sisačko-moslavačke županije aktivno radimo na pripremi trajnijih mjera podrške i o svemu ćemo ih pravovremeno obavijestiti”, potvrdili su iz RBA, iz čega proizlazi da banka, barem zasad, još nije predstavila program moratorija na stambene kredite za osobe kojima su nekretnine stradale u potresu.
Iz Hrvatske poštanske banke rekli su nam da im se dosad obratio iznimno mali broj korisnika koji koriste stambeni kredit za nekretninu stradalu u potresu, a HPB im je pripremio paket mjera za olakšavanje otplate kredita, koji uključuju olakšavanje otplate kredita ili moratorij te niz olakšica oslobađanjem plaćanja od naknada, kao i obustavom svih prisilnih mjera naplate.
“Banka je u redovitom kontaktu s klijentima kako bismo ih informirali o mogućim rješenjima te pozivamo sve ako imaju poteškoće u otplati da se jave”, poručili su iz HPB-a te dodali kako samo u suradnji sa svakim klijentom pojedinačno, ovisno o financijskoj situaciji, mogu razmotriti i pronaći optimalno rješenje te da su otvoreni za sve opcije produljenja otplate, moratorija na dospjele dugove ili restrukturiranja ukupnih obveza. Ipak, kad je u pitanju oprost kredita, u HPB-u to nije opcija.
“U situaciji oštećenja ili uništenja nekretnine, osobito u slučaju katastrofe kao što je potres, država i lokalna samouprava interveniraju mjerama pomoći za građane provedbom programa sanacije ili izgradnje novih nekretnina. U tom kontekstu, mjere oprosta duga po kreditu za nekretninu koja je uništena, ali se u roku od jedne ili dvije godine planira sagraditi nova na trošak države, nisu primjerene”, poručuju iz ove banke.
Kako zasad stvari stoje, klijenti Erste banke među rijetkima su za koje u okviru restrukturiranja duga postoji opcija oprosta dijela ili kompletnog duga, no i to samo u iznimnim situacijama.
Klijentu “kojem je uslijed vremenske nepogode ugrožena materijalna imovina i to značajno utječe na njegovu urednost plaćanja, banka neće pokrenuti prisilne mjere naplate prije nego sagleda opcije restrukturiranja duga u kojem je moguća opcija i olakšanja otplate kroz ‘oprost’ dijela ili cijelog potraživanja”, kažu iz Erste banke i dodaju kako dosadašnja iskustva govore u prilog tome da banka i klijent svojim otvorenim pristupom obično pronađu optimalno rješenje za sve one koji dođu u problem s otplatom kredita, zbog čega savjetuju da u slučaju produljene nemogućnosti otplate kredita nakon korištenja odgode klijenti ne čekaju gomilanje obveza.
Od ukupno 244 klijenata pogođenih potresom, Ersteu je zahtjev za odgodu otplate stambenih kredita dosad uputilo njih 37 za 43 kreditne partije, a dosad je za područje Sisačko-moslavačke županije zaprimljeno tek 20 upita.
Iz Erste poručuju kako je banka zasad zaustavila aktivaciju novih instrumenata osiguranja za naplatu nepodmirenih dospjelih dugovanja, omogućila privremenu obustavu izvršenja trajnih naloga za klijente koji na taj način otplaćuju svoje kredite, a trenutačno intenzivno radi i na sustavnom rješenju koje će obuhvatiti mogućnost ugovaranja moratorija na otplatu kredita u trajanju od šest do 12 mjeseci.
Imate prijedlog za Veliku škrticu?
Pišite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.