SOLARNA RENESANSA

Istražili smo: Ugradnjom solara prosječna obitelj može uštedjeti do 530 eura godišnje, evo koliko treba uložiti

Lani je u kućanstvima instalirano gotovo tri puta više solara nego u cjelokupnom prijašnjem razdoblju

Solarne ćelije/Ilustracija

 Darko Tomas/Cropix/Cropix

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović najavio je milijunske investicije namijenjene digitalnoj i zelenoj tranziciji, izdašne nagrade za one tvrtke koje će same proizvoditi energiju, ali i kako će država financirati građanima čak 50 posto iznosa potrebnog za ugradnju solara u svoje domove. - Do kraja godine raspisat ćemo natječaj i sufinancirati našim građanima 50 posto za ugradnju solara, čime će se smanjiti troškovi električne energije - objasnio je Filipović.

Proces proizvodnje energije putem solara čini se relativno jednostavan. No, iako Hrvatska ima toliko sunčanih dana da bi mogla biti vodeća zemlja EU po broju proizvedene solarne energije, i dalje znatno zaostaje za Unijom. Usporedbe radi, Mađarska, Češka, Slovenija i Slovačka imaju i deset puta više takvih elektrana od nas, premda imaju manje sunčanih sati.

Predugo se čeka

- Dosadašnji model sufinanciranja solara za građane raspisivao se jednom godišnje, a građani se žale da predugo čekaju rezultate natječaja za sufinanciranje. Pozdravljamo svaku inicijativu Vlade koja ide ka što bržoj energetskoj tranziciji u korištenju domaće obnovljive energije. Hrvatska je zadnja u Europskoj uniji po instaliranim proizvodnim kapacitetima iz Sunčeve energije, što dovoljno pokazuje važnost brže zelene tranzicije ako želimo konkurentno gospodarstvo i bolji standard građana - rekla je Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske.

Podaci HEP-a pokazuju kako je na kraju prošle godine u kućanstvima bilo instalirano 4127 sunčanih elektrana ukupne snage 24,96 MW. Za usporedbu, 1. siječnja 2022. u kućanstvima su bile instalirane 1652 sunčane elektrane ukupne snage 9,9 MW. U tvrtkama je 31. prosinca 2022. bilo instalirano 2730 sunčanih elektrana ukupne snage 196,28 MW, a 1. siječnja 2022. bilo ih je 1485 ukupne snage 25,7 MW.

Iz tih brojki je jasno kako je u prošloj godini instalirano gotovo tri puta više sunčanih elektrana nego ukupno svih godina prije toga. Dakle, solari ipak polako stižu u Hrvatsku.

Može li onda državno sufinanciranje, koje je najavio Filipović, biti prijelomna točka nakon koje će građani konačno početi vjerovati u solare? Uzmimo u obzir računicu da obitelj ima četiri člana i troši od 3500 do 4500 kWh električne energije godišnje. Jutarnji list i Energia Naturalis napravili su istraživanje u kojem su došli do izračuna kako ta količina energije godišnje stoji između 500 i 650 eura. U istom istraživanju stoji kako bi se troškovi trebali smanjiti za 75 do 90 posto, što znači da bi prosječna hrvatska obitelj koja postavi na kuću solar godišnje uštedjela između 410 i 530 eura.

No, da bi do uštede došla, četveročlana obitelj prvo bi morala nešto uložiti. Točnije, za ugradnju solara treba im između 4600 i 5900 eura.

Državne subvencije za ugradnje solarnih elektrana bilo je moguće dobiti jednom godišnje putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Maja Pokrovac smatra da bi natječaj trebao biti otvoren tijekom cijele godine po uzoru na neke od članica Europske unije. Isto tako, ističe, kako bi dio novca treba uložiti u edukaciju građana te da iznos subvencije treba biti raspodijeljen na veći broj prijava kojih je oko 10.000.

- Nemamo informaciju koliko novca je građanima na raspolaganju, ali ne vidimo smisao objave natječaja iz godine u godinu ukoliko imamo svake godine odbijene prijave zbog "najbržeg prsta"- objasnila je Maja Pokrovac iz udruženja Obnovljivih izvora energije Hrvatske.

Više prijava

Smatra kako bi dio novca trebalo uložiti u edukaciju građana te da iznos subvencije treba biti raspodijeljen na veći broj prijava jer prijava bude prosječno 10.000, a moguće je sufinancirati samo jednu trećinu.

- Nemamo informaciju koliko je novca građanima na raspolaganju, ali ne vidimo smisao objave natječaja iz godine u godinu ako svake godine imamo odbijene prijave zbog "najbržeg prsta" - dodala je Maja Pokrovac.

Prema objavljenom istraživanju britanskog instituta za energiju Ember, na području Europske unije u Hrvatskoj se najsporije dobivaju dozvole za gradnju solara i vjetroelektrana. Za instaliranje i stavljanje solara u mrežu čeka se 48 mjeseci, a za vjetroelektrane 120 mjeseci. Investitori u solare koji proizvode struju za tržište ne mogu očekivati pripajanje na mrežu u dobrom dijelu države. No, to ne bi trebalo imati utjecaj na uspjeh ovog natječaja.

- Operatori čak 166 trafostanica naznačili su kako nemaju mogućnosti prihvata novih proizvodnih jedinica. No, to se odnosi na elektrane za proizvodnju električne energije, ne na elektrane za proizvodnju na mjestu potrošnje, a to je tema ovakvih natječaja pa to nije prepreka - objasnila je Maja Pokrovac.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. veljača 2024 13:29