Istraživanje provedeno odmah nakon objave rezultata drugog kruga lokalnih izbora pokazuje nastavak trenda smanjenja izborne potpore SDP-u, dok istovremeno HDZ-u raste popularnost. Pokazalo je to istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop.
Uz ove dvije stranke još samo Laburisti prelaze izborni prag na nacionalnoj razini.
HNS je nastavio trend rasta koji je počeo prije tri mjeseca, nakon promjena u vrhu stranke.
Ovo su glavni nalazi ovomjesečnog ispitivanja političkih preferencija u našoj zemlji godinu i pol dana nakon posljednjih parlamentarnih izbora.
Trenutačni rejting stranaka pokazao je da je SDP na prvom mjestu ispred HDZ-a, Hrvatskih laburista i HNS-a. Iako vodeći, SDP početkom lipnja bilježi novi najslabiji rezultat od posljednjih parlamentarnih izbora, odnosno sada 23,9 posto izbora (prema prošlomjesečnih 24,8%, ili najviših 34% iz veljače prošle godine). Unatoč ovom padu potpore u zadnjih godinu dana. Prednost SDP-a pred HSZ-om se smanjuje
HDZ-u je nakon lokalnih izbora, kao i nakon izbora za Europski parlament, povećana izborna potpora koja sada iznosi 20,8 posto (pema 19,5% iz svibnja, odnosno 17,1% iz lanjskog lipnja).
Uz ove dvije stranke izborni prag na nacionalnoj razini prelaze i Hrvatski laburisti s izborom od 8,8 posto (prema 9% iz svibnja; najbolji rezultat zabilježen je u prošlogodišnjem prosincu 10,2%).
HNS je i treći mjesec uzastopce u rastu koji je zabilježio nakon promjena u vodećim pozicijama u stranci (u lipnju 4,2%, u svibnju 3,3%, u travnju 2,8%, dok je u ožujku popora bila svega 2,6%).
Zabilježen je visok udio naših građana/ki koji ne znaju za koga bi glasali (25,3%), uz izrazito visoki udio apstinenata u ukupnom uzorku (oko 40% od ukupne populacije).
Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 41,3% izbora (prošli mjesec 43,9%) i dalje je najpozitivniji političar u zemlji.
Drugo mjesto na ovoj ljestvici zauzeo je ministar financija Slavko Linić s 5,7% glasova što je vidljiv rast izbora u odnosu na prošlomjesečnih 2,4%.
Dragutin Lesar je pao u popularnosti no još uvijek drži treće mjesto s 5,4% glasova (prošli mjesec 7,2%).
Izborna kampanja u Zagrebu i pobjeda povećali su izbor Milana Bandića za najpozitivnijeg hrvatskog političara sa svibanjskih 2,2% na sadašnjih 5,1%.
Još je samo Ruža Tomašić zabilježila rast izbora za najpozitivniju političku osobu u zemlji s 3,3% na 4,9%. Premijer Milanović smjestio se na tek šesto mjesto s izborom od 4,3% (prema 11,6% prije godinu dana), dok je njegov glavni politički rival Tomislav Karamarko s 2,1% izbora na osmom mjestu. Među deset najpozitivnijih hrvatskih političara još su Vesna Pusić s 2,9%, Ivan Grubišić s 2% i Jadranka Kosor s 1,2% izbora.
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara peti mjesec u nizu drži Tomislav Karamarko s ovomjesečnih 30,5 posto izbora (prema svibanjskih 29,6%). Zoranu Milanoviću na drugom je mjestu s vidljivijim porastom izbora za najnegativnijeg hrvatskog političara koji sada iznosi 19 posto (prema 16,4% iz svibnja). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije političke osobe (sada 13,6% prema 13,2% iz svibnja). Slavko Linić s izborom od 9,8 posto drži četvrto mjesto, a slijedi ga Ivo Sanader s 6,5 posto.
U posljednjem istraživanju izdvojile su se dvije teme po učestalosti izbora za događaj/temu mjeseca svibnja: lokalni izbori i kampanja (30,3%) i gospodarska kriza, rast nezaposlenosti, štrajkovi i prosvjedi radnika s izborom od 25,3%. Slijede dvije teme s izborom od 7 do 11 posto: prikupljanje potpisa za referendum građanske inicijative "U ime obitelji" s izborom od 10,7% i nepravomoćna haška presuda šestorici čelnika političkog i vojnog vrha Herceg Bosne s izborom od 7,0%.
Pet je događaja s izborom između 2 i 3,5 posto: prvomajski sindikalni prosvjed i najave generalnog štrajka i blokade zemlje (3,5%), štrajk u Croatia Airlines-u (3,1%), smjena čelnika HEP-a i događaji oko isplate 48 milijuna kuna bonusa radnicima (3,0%), smrt nogometaša Ivana Turine (2,4%), najave pojeftinjenja hrane ulaskom Hrvatske u EU (2,3%). Sve su ostale teme zabilježile rijeđi izbor uključujući i Odluku Ustavnog suda o ukidanju kurikuluma zdravstvene kulture što je zabilježilo izbor od svega 1,9%.
Vlada RH u svom sedamanestom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 34,4 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 34,6%), dok vladinu politiku ne podržava 50,5 posto građana (prema 50,9% iz svibnja) uz 15,1 posto neodlučnih. U usporedbi s rezultatima iz prvog mjerenja u veljači prošle godine ta se podrška strmoglavo spustila s tadašnjih 69,3 posto na ovomjesečnih 34,6 posto. Taj je trend zabilježen i u školskoj ocjeni rada Vlade koja i ovaj mjesec dobila mršavu dvojku (2,22), dok je u prvom mjerenju u mandatu ove Vlade početkom veljače prošle godine ta ocjena iznosila 3,10.