Zašto je Hrvatima, po svim parametrima, u inflaciji znatno lošije nego građanima nekih drugih europskih zemalja?
Između ostaloga, i zbog poprilično nazadnih stavova o načinima kako u krizi treba čuvati vrijednost imovine koji se, nažalost, uglavnom vrte oko nekretnina i štednje na bankovnom računu.
Da, dobro ste pročitali - iako živimo u eri nikad nižih kamata koje su značajno manje od stope inflacije, čak 44 posto sudionika jednog domaćeg istraživanja izjasnilo se kako vrijednost svoje imovine u inflaciji pokušava očuvati štednjom u bankama dok je njih 55 posto kazalo da će vrijednost imovine čuvati tako "da manje troši".
Riječ je o istraživanju "Analiza stavova hrvatskih građana o načinima očuvanja vrijednosti imovine u razdobljima visoke stope inflacije" autora i profesora s Ekonomskog fakulteta Berislava Žmuka te Antonija Bonića.
Uzorak na kojemu je ovo istraživanje napravljeno možda nije idealan - na upitnik je odgovorio 241 sudionik od čega je najmanje onih starijih od 50 godina, no tim više trebaju čuditi prilično konzervativni stavovi o načinima raspolaganja imovinom koji ukazuju da su Hrvati u krizi i dalje pasivni te da najbolje ne razumiju kako si pomoći u održavanju kupovne moći.
Autore je potom dodatno začudio još jedan podatak - pokazalo se da dva posto visokoobrazovanih sudionika istraživanja uopće nije upoznato s pojmom inflacije, iako su se sudionici načelno izjasnili kako znaju što taj pojam obuhvaća.
Nadalje, istraživanje je ukazalo na još jednu začudnost - da Hrvati ne vide veliku razliku između ulaganja u kriptovalute i ulaganja u dionice, čak niti u eri u kojoj se vrijednost ovog prvog u godinu dana survala na nikad niže razine. Tome usprkos, udio Hrvata koji vrijednost svoje imovine žele očuvati ulaganjem u kriptovalute gotovo je jednak onima koji "vjeruju" u dionice - sedam odnosno devet posto dok će ih deset posto u inflaciji odabrati investirati u zlato.
Autor, koji, nažalost, za potrebe teksta nije želio dodatno komentirati istraživanje, upozorava kako Hrvati većinski kao glavni model očuvanja vrijednosti imovine u inflaciji odabiru najnepovoljniju opciju, smanjenje osobne potrošnje koja u konačnici, napominje, dovodi do toga da se vrijednost novca smanjuje za puni iznos inflacije dok je kod ostalih modela ipak moguće zaštititi i očuvati barem dio vrijednosti novca.
Treba pritom istaknuti i kako Hrvati nisu upoznati s pravilom koje nalaže da se štednja treba disperzirati u različite vrste ulaganja, kako bi se smanjio rizik gubitka vrijednosti novca.
Naime, tek je jedan ispitanik od njih 241 kazao kako koristi svih pet modela očuvanja vrijednosti novca, troje štedi kroz četiri modela, a čak 59 posto novac čuva kroz jedan model, i to najčešće onaj najnepovoljniji.
U tom smislu, čini se da nismo previše naučili niti iz krize 2008. godine kad su Hrvati masovno kupovali precijenjene nekretnine - danas njih 25 posto misli da je investiranje u nekretnine najbolji način očuvanja imovine, a iako njih 91 posto smatra kako su cijene kvadrata u Hrvatskoj previsoke, svejedno ih se čak 76 posto izjasnilo da u budućnosti planira kupiti - upravo nekretninu.
"Istraživanje je pokazalo da su građani u značajnoj mjeri upoznati s pojmom inflacije, ali da su u samoj borbi pasivni te vrijednost imovine nastoje očuvati metodama koje nisu efikasna sredstva u očuvanju kupovne moći", zaključuju Žmuk i Bonić.
Njihovo istraživanje pokazalo je i što građani većinski smatraju visokom stopom inflacije - to je sve ono što prelazi šest posto, iako začuđuje da postoje i oni koji visokom stopom inflacije smatraju tek sve ono što prelazi 25 posto.
Uzorak iz istraživanja obuhvatio je 65 posto žena, najveći broj ima ih prebivalište u Zagrebu, a najzastupljenija dob je između 25 i 30 odnosno 30 i 40 godina.
Čak 39 posto ispitanika ima visoku, a 28 posto višu stručnu spremu.
IMATE PRIJEDLOG ZA VELIKU ŠKRTICU?
Pišite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
