StoryEditor
TURBULENTNI DANI

'IVICE, NE RADI TO, PROGLASIT ĆE TE IZDAJNIKOM!' Je li Zoran Milanović doista 2001. srušio sporazum Račan-Drnovšek, kako to danas tvrdi Kučan?

Zoran Milanović (lijevo) i Ivica Račan (desno)
 CROPIX

Ivica Račan me nazvao i ispričao se. Rekao je: “Ja, Milane, to ne mogu učiniti.”

Rekao je da je do njega došao Zoran Milanović, koji je tada radio u Ministarstvu vanjskih poslova, i rekao: “Ivice, nemoj to raditi jer ćemo mi to spriječiti i tebe će nazivati narodnim izdajnikom", objavio je u intervju Večernjem listu prvi slovenski predsjednik Milan Kučan, referirajući se na ljeto te 2001. kada je slovenska Vlada uspjela ratificirati sporazum Drnovšek-Račan, a ona Račanova nije, piše Marina Karlović Sabolić za Slobodnu Dalmaciju.

Ako Kučan govori istinu, ispada da su tih turbulentnih dana na istoj strani bili i Milanović i Zdravko Tomac, Bandićev bliski suradnik i tadašnji SDP-ov predsjednik Odbora za vanjsku politiku Sabora koji je – uz HSLS Dražena Budiše – bio glavni kočničar ratifikacije sporazuma Drnovšek-Račan. Sporazuma kojim su se dva premijera – hrvatski i slovenski – pokušali dogovoriti o granici između dvaju zemalja na kopnu i na moru. S najspornijim dijelom u Piranskom zaljevu.

SDP-ovac koji je u Račanovoj Vladi bio ministar vanjskih poslova, poručio je novinarima da "doista nema saznanja o onome što govori Kučan".

- Jako žalim što Ivica Račan više nije među nama da se uključi u raspravu - kratko je za Slobodnu kazao Picula.

On je u to vrijeme bio nadređen Milanoviću, koji se u Ministarstvu vanjskih poslova uopće nije bavio Slovenijom, nego – NATO-om. I koji je na višu poziciju - onu pomoćnika ministra vanjskih poslova za političku multilateralu - došao tek 2003., u posljednjoj godini mandata Račanove Vlade. Što u praksi znači da on definitivno nije bio netko tko bi u to vrijeme imao takvu težinu da minira Račanovu namjeru da se dogovori sa Slovencima. Niti u Vladi, niti u SDP-u, čiji je bio tek običan član.

Značajno je, međutim, da Milanović nikada kasnije nije u pitanje dovodio sporazum Drnovšek-Račan. Sadržaj sporazuma možda nije izravno hvalio, ali ga definitivno nikada nije napadao. Račanov potez, pak, nikada javno nije dovodio u pitanje.

U vrijeme kada se u Saboru 2009. raspravljalo o arbitražnom sporazumu sa Slovenijom, Milanović je bio predsjednik SDP-a. I dugo se opirao nagovaranjima da u Saboru digne ruku za njega. Prisjetio se tada i parafiranog sporazuma Drnovšek-Račan.

- Premijer Račan je tekst donio u ovaj Sabor i dobio političke batine zbog njega, političke batine - podsjetio je Milanović.

U raspravi o ZERP-u koju godinu ranije upravo je sporazumom Drnovšek-Račan napao tadašnjeg HDZ-ovog premijera Ivu Sanadera.

- Što je u tome zadatak državnika? Da nešto napravi, a kad napravi preuzme odgovornost za tu odluku. Pokojni premijer Ivica Račan preuzeo je odgovornost za paraf u sporazumu Račan-Drnovšek, i do danas se vode rasprave je li to bilo pametno. Ali je preuzeo odgovornost. Zadatak državnika je da se neke stvari kažu, a ja od premijera očekujem da izađe i kaže otvoreno neke stvari - objavio je tada u Saboru Milanović.

Račana su za veleizdaju te 2001., ali i godinama poslije, prozivali uglavnom političari desnice. I to zbog toga što je olako Slovencima želio dati hrvatski teritorij, odnosno dio Piranskog zaljeva, s izlazom na otvoreno more.

Podupiratelji parafiranog sporazuma su, pak, podsjećali da dogovor Hrvatske i Slovenije oko granice mora biti kompromis. U kojemu svaka strana u nečemu mora popustiti.

Slovenija je upravo spor oko granice iskoristila da Hrvatskoj blokira čak 14 poglavlja u pregovorima o ulasku u Europsku uniju. Time je za dvije do tri godine odgodila hrvatski ulazak u briselsko društvo odabranih.

Blokadu je uspjela skinuti HDZ-ova premijerka Jadranka Kosor, koja je sa tadašnjim slovenskim premijerom Borutom Pahorom 2009. postigla dogovor o arbitraži. Kojega je slovenska strana izigrala 2015. nezakonitom komunikacijom i lobiranje slovenske arbitražne agentice i arbitra na arbitražnom sudu.

Prije tri dana Europski sud pravde obavio je da se ne smatra nadležnim za arbitražni sporazum o granici između Hrvatske i Slovenije. I time Slovencima srušio posljednje nade da će problem s Hrvatskom uspjeti prebaciti na europsku razinu.

Dvjema zemljama ostaje sada da se međusobno dogovore kuda će ići granica. Ili da se oko nje svađaju dovijeka, piše Marina Karlović Sabolić za Slobodnu Dalmaciju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. lipanj 2020 18:02