NEDJELJOM U 2

IVO GOLDSTEIN KOD STANKOVIĆA 'Priča o ustašama i partizanima je priča i o RH 2018. Sve nam je to nametnuto kako bi se promovirala nazadna ideologija'

 HRT

U ovotjednom izdanju HRT-ove emisije Nedjeljom u dva gostovao je ugledni povjesničar Ivo Goldstein, koji je odmah na početku čestitao hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji na pobjedi protiv Nigerije na Svjetskom prvenstvu u Rusiji.

- No, ne treba biti euforičan. To je tek prva utakmica, rekao je Goldstein te je komentirao igru nogometaša i kazao - držimo fige i nadajmo se najboljem.

Na pitanje urednika i novinara Aleksandra Stankovića da kaže nešto o svojoj nogometnoj karijeri, Goldstein je rekao da se bavio nogometom, ali nikada nije bio neka kvaliteta koja je mogla imati budućnost u nekom jačem klubu.

- Pokušavao sam u Dinamu. Kao svaki klinac sanjao sam o nogometaškoj karijeri, ali to su bila neka druga vremena, rekao je.

Tražeći da odgovori na pitanje koje se često čuje u hrvatskoj javnosti "do kada će se u RH stalno pričati o ustašama i partizanima?", Goldstein je kazao da priča o ustašama i partizanima nije samo priča o onome što se događalo prije 70 i više godina.

- To je i priča o Hrvatskoj 2018. godine, odnosno o Hrvatskoj danas, kazao je.

- Čitava priča o ustašizaciji, blajburgologiji, povijesnom revizionizmu koji cvjeta oko nas, nametnuta je tema Hrvatskoj i hrvatskom društvu da bi se njome bavilo, a da bi se negdje "iza ugla" promovirala nazadna, zatvorena, konzervativna, antiimigrantska ideologija i njezina provedbena politika, rekao je Goldstein.

- To je sukob dvije Hrvatske - jedna je otvorena, a druga je zatvorena, jedna je ona koja mrzi, druga je ona koja želi komunikaciju, dodao je i istaknuo: javnost je bombardirana nizom laži.

- Oko 2012. ili 2013. je krenula konzervativna revolucija. Ona nužno mora imati povijesni kontekst, povijesnu utemeljenost. Povijesni revizionizam u nekim drugim državama ima neke druge manifestacije, a u Hrvatskoj je to ustašizacija, kazao je.

Na pitanje zašto se opet bavi istraživanjima o Jasenovcu, a o tome će mu izaći u rujnu ili listopadu i knjiga koju je napisao, Goldstein je odgovorio: - Kada sam 2015. godine s ocem završio i objavio knjigu Tito, onda sam se upitao što dalje. Budući da smo i jedan i drugi o Jasenovcu objavljivali radove, vidio sam da imam jedan dosta velik broj podataka, da imam kronološki i problematski niz onoga što bih trebao i što ću obraditi.

Rekao je i da nije došao do nekih dramatičnih ili revolucionarno novih saznanja u vezi s temom Jasenovca.

- To je bio logor smrti i radni logor istovremeno, rekao je.

Zatim je objasnio da je radni logor napravljen po obrascu nacističkih logora.

- Luburić i njegova ekipa su u proljeće 1941. godine išli u Njemačku, 40 km sjeverno od Berlina, u jedan logor naučiti kako napraviti logor, koji je istodobno bio i logor smrti. Postojao je jedan koncept koji su izmislili Nijemci u 2. svjetskom ratu, a provodili ustaše. Taj koncept je ubijanje nedovoljnom prehranom - ljudima dajete 600-700 kalorija dnevno. A kako su radili teške fizičke poslove, trebali su između 2000-3000 kalorija dnevno da bi preživjeli. Vremenske prilike u jesen te godine bile su vrlo loše, a zima 1942. je bila oštra. Ako su po takvim uvjetima radili 10 dana na nasipu, ubrzo bi umrli, kazao je Goldstein.

- U svojoj knjizi htio sam pokazati da Jasenovac nije bio samo logor smrti ili velika tvornica smrti ili mjesto gdje je jako puno ustaša i zatočenika. Htio sam pokazati da su tamo deseci tisuća malih pojedinačnih sudbina, kako zatočenika ili pak onih koji u logor nisu niti ušli već su odmah prebacivani na desnu obalu Save, gdje su ubijeni, rekao je.

- Ovi koji su ostajali u logoru, pa i sami ustaše - to je bio skup pojedinačnih sudbina, izjavio je i naveo nekoliko primjera.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. svibanj 2022 09:22