BRUXELLES - Lideri Europske Unije u nedjelju su na summitu u Bruxellesu uspjeli “približiti stavove” u traženju rješenja za prevladavanje sadašnje dužničke krize koja prijeti ne samo europskom već i svjetskom gospodarstvu. Bio je to čak 13. summit u nizu EU posvećen ovoj krizi u manje od dvije godine, a već u srijedu lideri će se ponovno sastati u Bruxellesu.
Prije nego što su se sastali šefovi država ili vlada u Bruxellesu, njihovi su ministri financija odobrili novu isplatu Grčkoj od fonda za spašavanje koji je toj državi obećan još u svibnju. Prema diplomatskim izvorima, ministri financija Europske Unije pozvali su i banke da snose dio odgovornosti i same sudjeluju u fondovima potrebnim za reakciju u slučaju potrebe. Tako su najavili da bi trebalo osigurati 108 milijardi eura za rekapitalizaciju europskih banaka.
Iako se svi lideri država članica EU slažu da treba pronaći rješenje, da je za to potrebno jedinstvo i solidarnost, ali i odlučnost u nametanju mjera štednje, i dalje su velike razlike u stavovima koliko bi privatni sektor trebao pridonijeti fondovima za spašavanje i preuzeti veći dio odgovornosti.
Nisu na istim stranama
Njemačka i Francuska, poznate kao motor Europske Unije , oko mjera koje bi EU trebala usvojiti o stvaranju i korištenju fonda za financijsku stabilnost ovog puta nisu na istim stranama. Pariz želi da i Europska središnja banka bude uključena izravno dok se Berlin tome protivi. Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy jučer su se dva puta sastali i pokušali ublažiti nesuglasice.
Merkel je bila manje optimistična u vezi s izgledima da se na tom summiti pronađe rješenje. Na samom početku summita rekla je da ne očekuje rješenje danas.
- Moramo pronaći sveobuhvatno rješenje. Pegovori su teški, ali radimo u smjeru rješenja zajedno s Francuskom, aktivno i dubinski - istaknula je. Sarkozy je bio optimističan, vjeruje da će se do srijede pronaći rješenje. - Financijska situacija mora se stabilizirati. Strukturno i konačno rješenje trebamo pronaći - rekao je predsjednik.
Zahtjev Berlusconiju
Novi summit EU već je zakazan za srijedu 26. listopada i na njemu bi se mogla donijeti konačna odluka. Cijela kriza počela je prije dvije godine takozvanom grčkom krizom. Ni više od 200 milijardi eura, koliko je Grčka do sada dobila, nije uspjelo preusmjeriti krizu. Europske banke postale su ranjive, a i Francuskoj prijeti snižavanje kreditnog rejtinga.
Njemačka kancelarka Merkel i francuski predsjednik Sarkozy, kao i lideri bogatijih sjevernih EU članica, uzornih po financijskoj disciplini, tijekom summita zatražili su od talijanskog premijera Berlusconija da ubrza gospodarske reforme, pojača štednju i izbjegne krzu sličnu onoj u Grčkoj.
Priznanje Camerona
Osim pomoći Grčkoj, EU pokušava osigurati svojevrsni štit i za države poput Španjolske, Portugala i Italije.
Predsjednik grčke vlade Georgios Papandreou tijekom summita pokušao je umiriti javnost kod kuće rekavši da su mjere štednje koje je Grčka uvela pogodile građane. - Mi smo ponosan narod i ponosna zemlja. Jasno je da ova kriza nije samo grčka nego i europska - istaknuo je grčki premijer.
I britanski premijer David Cameron priznao je golemu štetu koju gospodarstvo njegove zemlje može imati u slučaju nastavka krize ili kraha eurozone. Šefovi država ili vlada EU uz raspravu o krizi imali su malo vremena poslati poruke ohrabrenja Libiji. Njihova je poruka da očekuju stvaranje sveobuhvatne demokratske vlade koja će narod voditi prema blagostanju i demokraciji.