ISPOVIJEST SPLIĆANINA

Iz jedne od najbogatijih zemalja svijeta vraća se u Hrvatsku: ‘Nije ništa bolje nego doma, čak nije ni sigurno‘

Odlazak je planirao još od srednje škole, a gledao je na to kao ‘izazov koji će mu pomoći da sazrijem‘...

Priča mladih Hrvata u Norveškoj.

Sve više mladih iseljava iz Hrvatske a Norveška je posljednjih godina postala iznimno popularna destinacije za sve one koji žele raditi i zaraditi i vidjeti 'nešto' svijeta.

image

Aurora Borealis u Tromsu

Kako je mladima koji odsele živjeti u ovoj hladnoj ali lijepoj skandinavskoj zemlji, što im se sviđa a što ne, koliko im iznose mjesečna primanja, planiraju li se vratiti u Hrvatsku i slične stvari doznali smo od Mateja Ivkošića, 27-godišnjeg Splićanina kojeg je Slobodna Dalmacija pronašla u dalekom Oslu.

Splićanin koji je završio II. jezičnu gimnaziju u Splitu, a potom za prvostupnika fizioterapije na Odjelu Zdravstvenih studija Split odlazak iz Hrvatske je planirao od srednje škole. A kako je odluka pala baš na Oslo ispričao nam je Matej.

- Nakon završetka fakulteta sam radio izvan struke nekoliko poslova dok nisam dobio staž kao pripravnik u KBC-u Split. Potom sam radio oko pola godine u privatnoj praksi kao patronažni fizioterapeut te sam se nakon toga odlučio na odlazak iz Hrvatske. Odlazak iz Hrvatske sam planirao od svoje srednje škole. Gledao sam na to kao neki izazov koji će mi pomoći da sazrijem. Nakon nekoliko godina upoznajem sadašnju djevojku kojoj je želja bila studirati u inozemstvu i nakon dugoročnog planiranja odlučili smo se za jednu od skandinavskih zemalja. Kad već idemo, idemo u najsjeverniju...složili smo se - sjeća se glavni akter naše priče.

image

U Oslo je došao prije točno pola godine s djevojkom koja je upisala diplomski studij.

U Oslo je došao prije točno pola godine s djevojkom koja je upisala diplomski studij. On se zaposlio, radio nekoliko poslova odjednom dok se nije odlučio za onaj koji mu je najbliži struci.

- Trenutno radim kao masažni terapeut u vodećoj klinici u Oslu. Počeo sam doduše kao konobar, jedno vrijeme radio oba posla, ali odlučio sam se za onaj bliži mojoj profesiji. Nažalost u struci ne mogu raditi jer ne pričam norveški, ali i u slučaju da ispunjavam taj uvjet trebao bih ponovno odraditi stažiranje. Mjesečna plaća je neto oko 20000 do 30000 norveških kruna što će reći od dvije do tri tisuće eura, veli Splićanin. Priznaje da mu novi početak nije teško pao, zahvaljujući dobrom poznavanju engleskog jezika.

- Svi pričaju engleski tako da i s prosječnim znanjem engleskog vrlo se je lako snaći. Nakon poslanih više od stotinu zamolbi dobio sam par odgovora i nakon mjesec dana potrage sam dobio i posao, sjeća se.

Kao i većini Splićana navuknutih na sunce, Mateju je hladnoća bila popriličan šok.

image

Izleti u Norveškoj.

- Da bila je šok, ali iskreno, očekivao sam da će biti još i hladnije. Iznenadio sam se koliko je zima u Norveškoj predivna, prvi put u životu sam imao bijeli Božić. U Oslu je dan kraći dva do tri sata u odnosu na Hrvatsku, tako da nije bila strašna promjena, a ima i puno više sunca nego sam očekivao. Prvi dojam Norveške mi je bio da je uredna multikulturalna zemlja s pregršt šuma i lijepom prirodom, a što se tiče Osla sam neutralan jer je uglavnom kao svaki veliki europski grad - Matej dodaje.

Kad su tek stigli pomogli su im ljudi iz naših krajeva koji su im nesebično pružili krov nad glavom dok nisu pronašli adekvatan smještaj.

image

Planina Tromso

- Stan je bilo relativno lako pronaći jer smo bili upoznati sa web stranicom Finn.no, nešto slično Njuškalu. Imali smo sreće kad smo došli da smo naišli na prekrasne ljude iz naših krajeva koji su nas ugostili i pružili krov nad glavom tjedan dana dok se nismo snašli. Bez ušteđevine bi u početku bilo jako teško sve financirati jer, kao što znate, Norveška je jedna od najskupljih europskih država. Samo za primjer, naš stan udaljen 15 minuta vožnje vlakom ili autobusom od centra, koji ima otprilike 30 kvadrata, u podrumu privatne kuće plaćamo oko 1000 eura s režijama. Sad možete zamisliti koliko bi plaćali dvosoban stan da smo u srednjim godinama i da smo došli s djecom, priča mladi Splićanin koji nije progovorio norveški jezik, već se sporazumijeva sasvim dobro na engleskom ali dodaje da bi naučio i jezik da planira duže ostati jer bi tako bio konkurentan i za poslove u struci.

Matej kaže da je neusporediva sigurnost koju imamo u Hrvatskoj u odnosu na Norvešku u kojoj postoje kvartovi u kojima su uglavnom migranti i gdje navečer nije pametno šetati sam.

- Kad smo kod sigurnosti, Norvežani nisu baš navikli na korištenje zaštite pa je tako jedna od vodećih zemalja po broju slučajeva klamidije. Beneficija života u odnosu na Hrvatsku osobno ne vidim puno, možda jedino godišnji odmor koji s par tisuća eura u džepu možeš potrošiti negdje na moru. Osobno imam sreće što sam živio i odrastao u gradu gdje mogu uživati u moru minimalno tri, četiri mjeseca godišnje tako da mi to ne igra ulogu - rezimira 27-godišnji prvostupnik fizioterapije.

image

Iznenadila ga je hladnoća.

- U Norveškoj je definitivno puno lakše uspjeti jer si pošteno plaćen za rad koji odradiš i ne moraš se bojati hoće li te poslodavac isplatiti, što pogotovo u našoj Slavoniji i Baranji, nije slučaj. Upoznao sam momka iz Slavonije koji je radio i prekovremene za 2500 kn jer nema posla i "gazda" može što hoće. Normalno da je za očekivati da će jedva dočekati pobjeći iz takvog sistema. Mislim da ljudi u Hrvatskoj žive u dvije različite Hrvatske, jedna je Zagreb kao glavni grad i priobalje koje ima sreću da se financira od turizma, a druga Hrvatska je ostatak koja je očigledno zanemarena i opustošena zbog ne znam čijih interesa - priča Matej.

Uspijete li štedjeti?

- Uspijemo uštedjeti nekoliko stotina eura mjesečno jer, kao što sam već rekao, Norveška je skupa zemlja. Hranimo se uglavnom kod kuće, s obzirom da oboje znamo kuhati pa kako tko stigne. Kada bi odlazili u barove i restorane brzo bi plaća iščeznula. Na primjer, kebab ili mala pizza koštaju oko 10 eura. Jedan obrok u restoranu od 20 do 100 eura, ovisno što jedete.

image

Izleti u Norveškoj.

U trgovinama se mogu naći najjeftinije stvari kao kod nas s-budget ili k-plus, i to je slično, a namirnice s norveškom etiketom su minimalno nekih dva, tri puta skuplje. Uzmimo u obzir da je u Norveškoj prosječna neto plaća oko tri tisuće eura, a u Hrvatskoj oko tisuću eura. Sa svim troškovima se dođe na nulu.

Poroke da ni ne spominjem; litru žestokog alkoholnog pića ispod 50 eura ne možete pronaći, kutija cigareta je oko 10 eura, dok se cijena pet postotnog piva kreće od 2,5 eura pa nadalje, odgovara Splićanin.

Alkohol se ne može kupiti iza 20 sati radnim danom te iza 18 sati subotom, dok nedjeljom rijetko koja trgovina radi. Također postoje posebne trgovine s alkoholom iznad pet posto kojima upravlja država tako da u supermarketu možete naći jedino pivo.

Veli da automobil ne vozi jer nema potrebe zbog odličnog javnog prijevoza.

- Auto me čeka u Hrvatskoj, ovdje bi bilo preskupo jer su osiguranje i porezi veliki, a i mislim da ne bi preživio zimu (hahahaha) Javni prijevoz je jako dobar tako da auto nije potreban, dodaje kratko.

Provodite li slobodno vrijeme više s 'našim' ljudima ili Norvežanima odnosno strancima iz nekih drugih zemalja?

- Družim se uglavnom sa strancima, Litvancima, Dancima, Amerikancima...ali ne zbog toga što se Norvežanima ne sviđam, nego što ih nisam imao prilike ni upoznati. Sada nas je korona opet malo zeznula pa se nadam da će se sve vratiti na staro i da će proljeće donijeti ne samo ljepše vrijeme, već i više druženja. Hvala Bogu imao sam sreće što sam ovdje s duhovitom i zabavnom djevojkom pa mi ni karantena ne bi teško pala.

image

'Očekivao sam hladne i mrzovoljne sjevernjake, a dočekali su me otvoreni i srdačni Norvežani koji samo cijene svoju privatnost i osobni prostor.'

Ukupni dojam o Norvežanima u odnosu na vrijeme prije no što sam doselio mi se prilično promijenio. Očekivao sam hladne i mrzovoljne sjevernjake, a dočekali su me otvoreni i srdačni Norvežani koji samo cijene svoju privatnost i osobni prostor, zbog čega ih "outsideri" doživljavaju hladnijima, zaključuje Matej.

Dodaje na kraju kako se raduje ljetu u Splitu te poručuje hrvatskoj mladeži da "Nije u šoldima sve".

‘Definitivno se planiram vratiti u Hrvatsku‘

Planirate li se vratiti u Hrvatsku?

Definitivno se planiram vratiti u Hrvatsku. Iako mnogi ljudi sumnjaju u napredak Lijepe Naše, osobno sam optimist i mislim da uz mlade snage koje će imati hrabrosti planirati povratak možemo skupa Hrvatskim građanima vratiti osmijeh na lice.

Mislim da je to jednostavno postići tako da sve što smo naučili iz drugih sistema preslikamo i predstavimo Hrvatskoj javnosti. U moru korupcije i demografske katastrofe trebaju nam mladi apolitični pojedinci koji će cijeniti našu zemlju i raditi za interese svakog građanina.

Budući da radim konstantno s ljudima, doživio sam na desetke puta da me Norvežani ispituju što radim ovdje pored tako lijepe zemlje i sa iščekivanjem čekaju sljedeći godišnji odmor da ga mogu provesti na našem moru.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. siječanj 2022 21:33