ZAGREB - Dok premijerka neumorno širi optimizam s podatkom o rastu BDP-a, iz dana u dan stižu vrlo obeshrabrujuće prognoze analitičara koji ocjenjuju da će ekonomski rast ove godine biti upola sporiji od očekivanog, a oporavak vrijedan spomena može se očekivati tek 2013. godine. Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, sada procjenjuje da će BDP ove godine rasti tek 0,6 posto, iduće godine 1,5 posto, a u 2014. godini iznosit će 2,5 posto.
Sadašnju fazu Stojić naziva ‘kreni-stani’ oporavkom jer se u drugom i trećem tromjesečju očekuje blagi rast BDP-a, a već u zadnja tri mjeseca ove godine moguće je očekivati stagnaciju ili blagi pad BDP-a. Još početkom ove godine većina je prognostičara očekivala rast od 1 do 1,5 posto, a već iduće godine vjerovali su da je moguće dostići rast od 2,5 posto. Doduše, u usporedbi s drugim zemljama regije Hrvatska je imala najlošije prognoze, ali se ispostavilo da su i one bile preoptimistične.
Više je razloga tome, a u najnovijoj pologudišnjoj publikaciji Hypo banke o ekonomskim izgledima Stojić izdvaja tri: zaostajanje industrije, oklijevanje oporavka investicija i slabljenje vanjskog okruženja, prije svega eurozone.
Tome treba dodati i vrlo slabu domaću potražnju jer je stanovništvo sve siromašnije - plaće ne rastu, građani se razdužuju, a nezaposlenost ostaje visoka. Na koncu, nakon 2012. godine očekuje se stezanje proračuna koje će dodatno pogoditi dohotke stanovništva.
Da je ekonomija u fazi ‘kreni-stani‚’ vidljivo je već iz službene statistike koja govori da jedan mjesec krene na bolje, a već idući slijedi razočarenje.
Industrijska proizvodnja, primjerice, u srpnju je prema podatcima DZS-a porasla je tek 0,9 posto na godišnjoj razini. Mjesec ranije ta je stopa bila 1,8 posto.
Potrošnja u trgovinama također ne obećava. U lipnju je realno porasla samo jedan posto, a podatci o punjenju proračuna tijekom ljetnih mjeseci pokazuju da turisti, iako su ove godine stigli u većem broju, nisu osobito trošili.
Štoviše prihodi od PDV-a u srpnju su bili oko tri posto manji nego u istom mjesecu lani, a u kolovozu su bili tek neznatno veći. Mali podbačaj bilježe i prihodi od trošarina.
Uz slabo stanje na domaćem terenu, više ne pomaže ni globalni oporavak koji je u proteklom razdoblju povlačio izvoz. U prvih sedam mjeseci, navode analitičari PBZ-a, porastao je tri posto. No, uslijed usporavanja rasta europskih zemalja, neminovno slijedi i manja potražnja za hrvatskim proizvodima.
- Prepolovljena očekivanja gospodarskog rasta za Njemačku te smanjena za većinu europskih zemalja zasigurno će usporiti potražnju za hrvatskim izvoznim proizvodima - ističu analitičari PBZ-a u Tjednoj analizi. Napominju da je iz podataka DZS-a vidljivo da izvoz u Italiju i Njemačku, primjerice, već gubi tempo ostvaren prošle godine, što je kompenzirano bržim rastom izvoza u BIH, Sloveniju i Austriju.
Da je Hrvatska provela reforme prije najnovijeg usporavanja globalne ekonomije sigurno je da bi spremnije dočekala najnoviji udar iz svijeta. No, odgoda sređivanja državnih financija značila je kaskanje oporavka Hrvatske za drugim zemljama, a sada se suočava i s vanjskim pritisicima. Ambijent za sređivanje prorčauna mogao bi biti još neugodniji nego prije koju godinu.
Kako procjenjuje Stojić, proračunski deficit će, nakon ovogodišnjih šest posto BDP-a, ostati visok i u idućoj godini. Time će rast i zaduženost zemlje.
Do 2014. godine javni dug će premašiti 70 posto BDP-a (maastrichtska granica 60 posto), što povećava rizik od snižavanja hrvatskog kreditnog rejtinga na ispodinvesticijsku razinu. Ukoliko želi spriječiti taj scenarij, buduća Vlada morat će uložiti mnogo truda ne bi li uvjerila rejting agencije da se doista misli ozbiljno pozabaviti ekonomijom.