Hrvatska je dobila novog veleposlanika Ruske Federacije. Riječ je o veleposlaniku Andreju Nesterenku koji će zamijeniti aktualnog veleposlanika Anvara Azimova.
Prema dekretu Vladimira Putina koji je objavljen u petak, Nesterenko je imenovan ‘’izvanrednim i opunomoćenim veleposlanikom’’. Isti je dekret odobrio i smjenu Azimova.
Kao i njegov prethodnik, on će raditi na poboljšanju odnosa Hrvatske i Rusije koji su prije Azimova bili gotovo zamrznuti. Azimov je uspio dogovoriti prvi posjet bivšeg hrvatskog ministra vanjskih poslova, Davora Ive Stiera, Rusiji nakon pauze od 11 godina. Osim toga, da nije došlo do svjetske pandemije zbog koje su putovanja obustavljena, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov posjetio bi Hrvatsku u travnju.
Drskiji od Azimova
Poput Azimova, i Nesterenko je živopisan predstavnik. No, čini se da je i on samo jedan koji korača veleposlanstvima šireći ideju ruskog utjecaja. Nesterenko je rođen 1955. godine, a diplomatsku karijeru odlučio je odabrati po uzoru na svog oca Alekseja Nesterenka, poznatog sovjetskog diplomata. Andrej Nesterenko se 1977. godine odlučio pridružiti diplomatskoj službi. Vrlo je brzo upućen u stalnu misiju Sovjetskog Saveza pri UN-u, u veleposlanstvo u Londonu. Nesterenko je zatim bio ruski veleposlanik na Cipru (2003. - 2008.), glasnogovornik ruskog Ministarstva vanjskih poslova (2008. - 2011.) i veleposlanik u Crnoj Gori (2015. - 2020.).
Azimov je jednom prilikom u intervjuu izjavio da ‘’Hrvatska gubi jer slijedi politiku Zapada’’. Iz prijašnjih diplomatskih odnosa u Crnoj Gori čini se da bi Nesterenko mogao slijediti isti uzorak. Naime, u Crnoj Gori nisu bili prezadovoljni njim. Toliko da je 2015. godine bio ispraćen s jumbo-plakatima u Podgorici, koji su poručili veleposlaniku “podalje od nas”, tj. ‘’od suverene Crne Gore na putu ka članstvu u NATO-u’’.
“Poštovani gospodine Nesterenko, hvala vam na preporukama za članstvo u NATO-u. Poručujemo vam: dalje ruke od nas. Predlažemo da se odmorite na našim obalama i sretan vam put”, pisalo je tada. Leonid Kalašnjikov, zamjenik predsjednika Vanjskopolitičkog odbora Dume, to je tada nazvao nepismenim i neciviliziranim činom.
‘’Savjetovao bih autorima da bolje nauče ruski jezik i obrate pozornost na gramatičke pogreške’’, poručio je tada Kalašnjikov.
Nesterenka su u Crnoj Gori nazvali ‘’Putinovim buldožerom’’. Često je kritizirao crnogorske vlasti zbog približavanja EU i posebno NATO-u.
Nesterenko se tijekom svog mandata protivio pridruživanju Podgorice sankcijama EU prema Rusiji nakon aneksije Krima, a cijeli čin je opisao kao svojevrsni test crnogorskog premijera Mila Đukanovića i njegova ‘’iskrenog stava prema Rusiji’’.
‘’Premijer ga nije prošao (test) i Đukanović pokazuje da nas u bilo kojem trenutku može izdati. Stječe se dojam da Crnogorci žive u jednoj zemlji, a da njihov premijer upravlja nekom dugom’’, izjavio je tada Nesterenko.
Slobodna Dalmacija, koja je iz diplomatskih izvora u ožujku 2020. saznala o dolasku Nesterenka u Hrvatsku, piše o njemu kao o čovjeku koji ne poznaje bonton i koji je drskiji Azimova. A dovoljno primjera za to nalazi u njegovim odnosima u Crnoj Gori.
Primjerice, dan nakon što je objavljeno da se tadašnji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović neće odazvati pozivu Vladimira Putina i da neće doći na obilježavanje 70. godišnjice pobjede nad fašizmom, javio se Nesterenko i otkrio kako je Vujanović najprije potvrdio dolazak u Moskvu, a potom odustao. Odbijanje je ‘’nepoznato u praksi međunarodnih odnosa’’, rekao je.
‘’Postavlja se pitanje kako se na takvim principima mogu graditi bilateralni odnosi na najvišem nivou’’, zapitao se tada Nesterenko.
Demonstracija ruske moći
Veleposlanik tada nije želio doći na proslavu Dana pobjede nad fašizmom 9. svibnja 2015. godine, koju je na Trgu Republike organizirao predsjednik Vujanović, nego je organizirao paralelnu proslavu. Za proslavu praznika u Crnoj Gori organizirana je moto-parada članova motociklističkih klubova iz Podgorice, Bara, Budve i Herceg Novog, kojoj su se priključili i ruski Noćni vukovi, kontroverzna bikerska grupa naklonjena ruskom predsjedniku Putinu koji ih otvoreno naziva svojom “braćom”.
Crnogorski mediji tada su komentirali kako su paradom Noćnih vukova i manifestacijama na kojima nije bilo predstavnika vlasti Rusi održali klasičnu pokaznu vježbu demonstracije moći.
A demonstracija ruske moći tipično je stajalište Kremlja gdje se Putin smatra carskim nasljednikom te se svi njegovi podanici bore za pozicioniranje Rusije na prvo mjesto u geopolitičkom okruženju. Takvo stajalište odašilje i Nesterenko.
‘’Težnja za modernizacijom u Rusiji jača je nego u bilo kojoj drugoj zemlji na tržištu u nastajanju. Ova bivša supersila zaostaje za svjetskim liderima’’, kaže u intervjuu za časopis Međunarodnog monetarnog fonda 2000. godine “Finance and development”.
‘’Kad je Vladimir Putin naslijedio starijeg i oboljelog Borisa Jeljcina kao predsjednika, to se shvatilo kao simbolična promjena epohe. Snažne ruske političke i kulturne tradicije potiču Putina da vrati Rusiju u skupinu vodećih svjetskih nacija (...) što se više odgađa gospodarski uzlet, to će Rusija teže uhvatiti korak s naprednim državama’’, rekao je tada.
Moskovski stav
Nesterenko je u Moskvi služio uz Sergeja Lavrova, poznatog kao moćnog arhitekta ruske ekspanzije. A o njegovoj službi glasnogovornika krajem 2000-ih iz medijskih i diplomatskih napisa prepoznatljive su klasične poruke i stajališta koje Kremlj odašilje Zapadu.
Primjerice, ako se prisjetimo slučaja iz 2010. kada je deset osoba u SAD-u i 11 na Cipru uhićeno nakon što je FBI razotkrio u operaciji Ghost Stories da su tajni agenti ruske vlade imali cilj prodrijeti u politički sustav američke vlade, Nesterenko je rekao da su ‘’navodni izvještaji o špijunima neutemeljeni’’. Putin je tada kritizirao SAD, ali i poručio kako se nada da skandal neće poremetiti odnose sa SAD-om i tadašnjim predsjednikom Billom Clintonom. A Nesterenko je za novinsku agenciju RIA objavio da će dužnosnici stranih službi “u potpunosti pružiti pomoć optuženima”.
Sve u svemu, primjer je to politike Kremlja koji negira bilo kakvo uplitanje u zapadnu politiku, iako su hakeri iza kojih navodno stoji Rusija bili optuženi za brojne napade na zapadne političke sustave, poput uplitanja u američke predsjedničke izbore 2016. godine i referenduma o Brexitu. Ili, pak, uplitanja u istraživačke institucije i industriju, poput nedavnog uplitanja u istraživanje cjepiva protiv koronavirusa.
No, izvan podržavanja moskovskog stava Nesterenko je poziciju glasnogovornika Ministarstva izgubio zbog diplomatskog gafa. Kada je 2010. Vijeće sigurnosti UN-a donijelo odluku o uvođenju dodatnih sankcija Iranu, Nesterenko je rekao da će, unatoč njima, Moskva Iranu isporučiti raketni sustav S-300. No, bila je riječ o staroj tezi jer se ruski stav promijenio te je Washingtonu tada bilo obećano da neće doći do isporuke oružja. Tadašnji predsjednik Dmitrij Medvedev naložio je Lavrovu da pronađe novog diplomata, a Nesterenka je poslao u Crnu Goru.
Kako doznaje Večernji list u diplomatskim krugovima, u Hrvatskoj se od Nesterenka ipak ne treba očekivati razina komunikacije i pritiska kakva je bila prisutna tijekom njegove službe u Crnog Gori. Nesterenku bi sa 65 godina ovo mogao biti posljednji mandat prije mirovine, a kakve će odnose Hrvatska imati s Rusijom, doznat ćemo uskoro jer bi Andrej Nesterenko u Zagreb trebao stići u rujnu ili listopadu.