OBLJETNICA

Iz prve smo se uvjerili kako izgleda obuka pilota i kontrolora leta: ‘Mi smo među najpopularnijim fakultetima u zemlji!‘

Fakultet u svom vlasništvu ima 5 zrakoplova. Riječ je o 3 Cesne C172, jednom Diamondu DV20 i 2 Duchessa BE76

Simulator letenja
 

 Tomislav Kristo/Cropix

Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu već 30 godina stvara nove civilne i vojne pilote, kontrolore leta, inženjere aeronautike…Povodom 30 godina fakulteta odlučili su javnosti otvoriti svoja vrata i upoznati je sa svojim mogućnostima. Funkcioniraju na dvije adrese. Jedna je u Lučkom gdje se nalazi Hrvatsko zrakoplovno nastavno središte. Mjesto je to gdje praktičnu nastavu prolaze buduće generacije vojnih i civilnih pilota. Fakultet u svom vlasništvu ima 5 zrakoplova. Riječ je o 3 Cesne C172, jednom Diamondu DV20 i 2 Duchessa BE76.

image

Cessna

Tomislav Kristo/Cropix
image

Kontrolni toranj

Tomislav Kristo/Cropix
image

Marko Šoštarić - dekan fakulteta Prometnih znanosti

Tomislav Kristo/Cropix

Osim aviona u Lučkom se nalazi simulator letenja za dvomotorne i jednomotorne avione. Studenti tijekom školovanja moraju skupiti 200 sati naleta, od čega je 150 sati na avionu i 50 na simulatoru. Školovanje je tako koncipirano da studenti već nakon 12 sati obuke kreću u samostalni let avionom. Mjesto na studiju aeronautike izuzetno je traženo, te dekan fakulteta Marko Šoštarić ističe kako su među najpopularnijim fakultetima u zemlji. Godišnja kvota za školovanje civilnih pilota je 18 i svake je godine popunjena jer je godišnje zainteresiranih njih oko 70. Ograničavajuća okolnost školovanja za civilnog pilota su financije.

image

Dron

Tomislav Kristo/Cropix
image

Simulator kontrole zračnog prometa

Tomislav Kristo/Cropix
image

Simulator letenja

Tomislav Kristo/Cropix

Naime, studentima je od potrebnih 200 sati naleta plaćeno tek 12 sati, a ostalo studenti plaćaju sami. U tri godine školovanja moraju platiti 350 tisuća kuna pa tako ovaj studij ipak nije za svakoga. Država je, naime, u njihovom slučaju odlučila da ne plaća njihovu praktičnu nastavu zbog čega su u podređenom položaju u odnosu na, primjerice, studente medicine čije redovno školovanje država u potpunosti plaća, a jednako je skupo, ako ne i skuplje.

Drugačija je situacija s vojnim pilotima. Oni na Zavod za aeronautiku dolaze nakon selekcijskog postupka od strane Ministarstva obrane i cijelo školovanje im je plaćeno. Godišnja kvota za školovanje vojnih pilota je 15 polaznika, ali je ona proteklih godina bila uvelike nepopunjena. Dolazilo je dva do pet polaznika. Na fakultetu ističu kako se situacija uvelike izmijenila nakon što je potpisan ugovor za kupnju borbenih aviona Rafaele. Zbog toga je ovogodišnja kvota studenata popunjena, a iz Ministarstva obrane već najavljuju da će u sljedećem razdoblju imati potrebe za školovanjem najmanje 20 novih pilota godišnje.

image

Simulator letenja

Tomislav Kristo/Cropix
image

Petar Andrasi, instruktor, Mislav Martinek - student

Tomislav Kristo/Cropix

Nakon što studenti uspješno završe trogodišnje školovanje za civilnog pilota pred njima je i dodatno školovanje ako žele postati piloti u nekoj od zrakoplovnoj kompaniji. Naime, nakon završenog fakulteta aeronautike dobivaju tek dio potrebnih certifikata za upravljanje velikih civilnih aviona. Ista je situacija i s onima koji se školuju za kontrolore leta. Fakultet u studentskom kampusu na Borongaju posjeduje simulatore za obuku kontrolora leta, a nakon trogodišnjeg školovanja pred njima je su još tri godine školovanja da bi mogli raditi u Kontroli leta.

image

Simulator letenja

Tomislav Kristo/Cropix
image
Tomislav Kristo/Cropix

To je puno duže školovanje od onoga koje prođu osobe koje se javljaju na natječaj Hrvatske kontrole zračne plovidbe. Na taj natječaj se mogu javiti 18-godišnjaci nakon završene srednje škole i nakon tri godine školovanja imaju zvanje kontrolora leta. No na Prometnom fakultetu ističu kako je kod njih školovanje kontrolora puno obuhvatnije pa njihovi polaznici nakon završenog fakulteta mogu raditi i druge poslove osim onog kontrolora leta, za razliku od onih koji se prijavljuju na natječaj HKZP-a.

Unatrag sedam godina na Zavodu za aeronautiku je i Laboratorij za simulaciju operacija bespilotnim letjelicama. Naime, na Zavodu razvijaju platforme za dronove. Za sada ne razvijaju dronove za komercijalnu upotrebu već razvijaju platforme za različite namjene. Primjerice, detekciju radio signala u području gdje nema mobilnog signala. Do sada su razvili sedam takvih platformi te pomoću 3D printera razvili jedan model drona.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. ožujak 2024 07:02