HDZ će morati posjesti svog novog koalicijskog partnera Domovinski pokret i objasniti mu ono što je jasno svima osim njima: Vlada nema ingerenciju nad izborom predsjednika saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Izbor prvog čovjeka tog odbora je autonoman izbor samih manjinaca, koji njime i brojčano dominiraju kao zastupnici koji su po logici stvari najpozvaniji štititi ljudska i manjinska prava, neovisno o tome tko je na vlasti i jesu li manjinci njezin dio. Taj odbor nije stvar podjele izbornog "plijena" među većinom i opozicijom.
Prema tome, izjave predsjednika Kluba DP-a Igora Peternela - čovjeka koji je nekoć bio član Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava - kako bi izbor Milorada Pupovca bio neprihvatljiv jer su se dogovorili da SDSS nije dio vlasti, pa "onda ne može Pupovac biti predsjednik Odbora", a ako bude, u tom slučaju "većina više ne postoji", pucanj su u prazno i mogu se tumačiti samo kao udar na demokratsku praksu.
Furio Radin, zastupnik s dvadesetogodišnjim stažem na čelu tog odbora od 2000. godine do 2020., kada je palicu od njega preuzeo SDSS-ov Milorad Pupovac u kombinaciji sa Zlatkom Hasanbegovićem kao potpredsjednikom, ima jasan stav koji će zagovarati na sastanku Kluba nacionalnih manjina: Ili Pupovac ili nitko! "Predložit ću da predsjednik Odbora za ljudska prava i nacionalnih manjina bude Milorad Pupovac i da kao Klub ne dajemo nikakav drugi prijedlog osim njega. Bit ćemo jedinstveni jer je Pupovac čovjek koji ima najviše iskustva - imam ga i ja, al‘ ja sam potpredsjednik Sabora.
DP-u treba objasniti da su zadnjih četvrt stoljeća, bez obzira na to tko bio na vlasti, desnica ili ljevica koje se ionako više ni po čemu ne razlikuju, o predsjedniku Odbora odlučivali manjinci - to je postalo nešto poput stečenog prava. Ja sam za to da DP-u, za koji ne želim vjerovati da je samo jedna etnička, pristrana stranka, ukažemo na tu činjenicu: po Poslovniku u Odboru sjedi većina manjinaca i nas se pita koga želimo, uvijek smo birali sami i red je da nastavimo s tom praksom", rekao nam je Radin, koji podsjeća kako 2015. godine, kad je Hrvatskom vladala Vlada Tomislava Karamarka i Tihomira Oreškovića, nije glasao za tu Vladu, a svejedno je bio predsjednik Odbora.
Prva koalicijska kriza koja je poljuljala vlast koja se još nije pošteno ni sastala izbila je kad je Novi list objavio da se premijer Andrej Plenković navodno nije sasvim odrekao SDSS-a i da ih i dalje smatra dijelom parlamentarne većine, premda je SDSS sebe u Saboru deklarirao kao opoziciju. HDZ, ustvrdio je Novi list, kao svojevrsnu kompenzaciju podržava da Pupovac bude predsjednik tog saborskog Odbora, i to u kvoti većine. Vodstvo DP-a, pak, za to ne želi niti čuti jer im je izbacivanje SDSS-a iz Vlade praktički jedini uspjeh u pregovorima s HDZ-om.
Ta je kapljica učas postala burom koju je promptno pokušao obuzdati glasnogovornik Vlade Marko Milić: "Netočan je navod da je HDZ predložio Milorada Pupovca za predsjednika Odbora. Njega predlaže Klub manjina, što je redovita praksa bila i u prijašnjim sazivima Sabora i oni će o tome donijeti svoju odluku. Mi ćemo podržati njihov prijedlog uvažavajući i stav partnera, DP-a i drugih stranaka koje su dio parlamentarne većine".
Zbog visoke napetosti i činjenice da se sve dogodilo u četvrtak u poslijepodnevnim satima, manjinci su na sjednicu Odbora za izbor, imenovanje i upravne poslove u petak ujutro stigli nepripremljeni i zatražili time out. Unatoč tome što Radin nema dilemu, predsjednik Kluba nacionalnih manjina Vladimir Bilek rekao je da je bilo nekoliko ideja, ali nije postignut konačan dogovor i naglasio da je "bez obzira na kvote, taj odbor oduvijek bio nebinarni, izvan matematičke raspodjele".
Nevolja je što je Klub manjinaca, koliko god vole isticati svoje jedinstvo pod egidom "danas su meta Srbi, sutra netko drugi", ipak ranjiv: SDSS je ucjenom DP-a izbačen iz Vlade, čime je Klub raskoljen na SDSS i predstavnike ostalih manjina.
A sada bi u slučaju glasanja za predsjednika Odbora, kako neslužbeno saznajemo, u samom Klubu koji broji osam članova stvari mogle izgledati ovako: na jednoj strani bi se mogli naći Vladimir Bilek i Robert Jankovics, o kojemu se spekulira kao mogućem potpredsjedniku Vlade, na drugoj tri člana SDSS-a, Furio Radin i Armin Hodžić. Veljko Kajtazi smatra da nisu podijeljeni. No napominje da su svi zainteresirani biti na čelu Odbora, i Jankovics i Bilek, "a mogao bih biti i ja pa ćemo vidjeti".
To znači da bi se ova prividna većina manjinaca koji podržavaju Vladu na glasanju o predsjedniku Odbora također mogla raspasti. Armin Hodžić kratko nam je rekao da "očekuju od svih da poštuju njihovu odluku kad je donesu".
Jedan nam član Kluba neslužbeno komentira: "Nikada dosad nije se manjinama oduzimalo pravo da biraju predsjednika Kluba koji po automatizmu pripada nama i mi o njemu odlučujemo. Ako mi izaberemo kolegu Milorada - onda to moraju svi prihvatiti, pa i DP. Nema tu puno filozofije: Klub manjinaca odlučuje tko će voditi Odbor za ljudska prava. Ne vidimo niti jedan razlog zašto to ne bi bilo tako i sada. DP se malo zaigrao i otišao predaleko, ne možeš za svaku sitnicu tako zatezati konopac s partnerima..."
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković na novinarsko pitanje bi li podržao Pupovca za predsjednika, odgovorio je "vi biste sad mene isprovocirali kao malu bebu".