Kao što se i očekivalo, čelnici zemalja EU na virtualnom summitu Europskog vijeća, posljednjem koji je održan tijekom hrvatskog mandata na čelu Unije, nisu postigli dogovor o iznosu i uvjetima fonda za oporavak i Višegodišnjeg financijskog okvira.
Nekolicina dobro upućenih diplomatskih izvora iz Bruxellesa upozorila je da će se o toj temi najvjerojatnije raspravljati cijelo ljeto, a hrvatski premijer Andrej Plenković je prije početka sastanka izjavio kako smatra da će se sporazum postići u prvoj polovici njemačkog predsjedanja Vijećem EU.
“Ovo je preliminarna rasprava, ali milijarde koje Hrvatskoj stoje na raspolaganju još uvijek nisu dovedene u pitanje”, rekao je premijer.
Cilj najvažnijeg summita Europskog vijeća od početka krize prouzročene pandemijom koronavirusa bio je barem načelno dogovoriti najosnovnije stavke kako bi se što prije postigao sporazum jer vremena za sanaciju štete od koronavirusa lagano ponestaje.
Štedljive zemlje
“Danas je ključno da tzv. štedljivim zemljama pokažemo da smo spremni na ustupak kako ne bismo u tom stožeru dobili još više država”, objasnio je Euractivu diplomatski izvor iz Bruxellesa, koji je zbog osjetljive prirode pregovora želio ostati anoniman.
U tom se stožeru trenutačno nalaze četiri članice - Švedska, Nizozemska, Danska i Austrija, koja je preuzela ulogu glasnogovornika cijele skupine. One se, naime, protive prijedlogu da se većina sredstava iz fonda za oporavak članicama dodijeli bespovratno te inzistiraju na tome da se što veći iznos alocira u obliku povoljnih zajmova.
Prema informacijama koje je objavio austrijski Der Standard, Beč razmatra opciju popuštanja čvrstog stava u zamjenu za to da Europska komisija Austriji dopusti privremeno smanjenje stope poreza na gastronomiju na pet posto. S druge strane, francuski predsjednik Emmanuel Macron istaknuo je da bi se dogovor oko financijske injekcije trebao postići do srpnja kako bi se svjetskim burzama poslala poruka da će se uskoro stabilizirati tržište.
Državnici su više od četiri sata razgovarali o prijedlogu koji je u svibnju Europskom parlamentu predstavila šefica Komisije Ursula von der Leyen, a koji - osim fonda za oporavak zvanog “EU za nove generacije” i “teškog” 750 milijardi eura - podrazumijeva i novi proračun za sljedećih sedam godina, vrijedan više od bilijun (tisuću milijardi) eura.
Kompromis
Europi prijeti najveća recesija od osnutka trgovinskog bloka, a vlade članica nalaze se pod sve većim pritiskom da zanemare vlastite nacionalne interese zbog kompromisa za opće dobro cijelog europskog projekta. Dodatni pritisak u ionako kompleksnoj situaciji Vijeću stvara i Europski parlament, jedna od institucija koja sudjeluje u donošenju proračuna. Čelnici pet od ukupno sedam grupacija uoči summita poslali su otvoreno pismo u kojem državnike EU27 upozoravaju na važnost što ambicioznijeg plana za spas ekonomije EU. U pismu se predlaže i uvođenje vlastitih prihoda na razini Unije kojima bi se moglo djelomično podmiriti velike troškove financijske pomoći. Riječ je o kontroverznom prijedlogu o kojem se već godinama raspravlja, a kojem se oštro protivi nekolicina članica jer smatraju da bi se uvođenjem zajedničkog poreza na razini EU nadišle ovlasti koje su Uniji predviđene Osnivačkim ugovorima. Upravo zato to pismo nisu potpisali zastupnici desnih grupacija ECR i ID.
Predsjednik Europskog vijeća, Charles Michel, najavio je da će se sljedeći summit održati sredinom srpnja u Bruxellesu te da će svakako nastojati da se umjesto, videovezom, održi u fizičkom obliku kako bi se unaprijedila šansa za postizanje dogovora.