.jpg)
Nakon puta u Zagreb, na aerodrom, gdje je ispratio svoju unuku Milu, sina Marina i snahu Sanju, Vladimir Rončević vratio se u Rijeku. Iscrpljen je i iza njega je nekoliko besanih noći, no sretan je što je Mila otputovala na liječenje u bolnicu u kojoj ima najveće šanse za preživljavanje.
Kako nam je otkrio, Marin je svom ocu dao punomoć za upravljanje svojim žiro računom koji je otvorio kako bi se prikupljala sredstva za Milino liječenje i sada predstoji obavljanje transakcije.
- Sam novac koji je prikupljen bit će prebačen na Zakladu Nore Šitum i trenutno rješavamo tehničke detalje oko te transakcije. Iskreno, nisam još stigao ući u sve to, zadnjih 40 sati praktički nisam ni bio doma, cijelo vrijeme sam sa sinom, snahom i unukama. U autu, dok sam vozio prema Rijeci, čuo sam da je prikupljeno 35 milijuna, što je premašilo cijenu koja je potrebna za Milino liječenje. Ne znamo ni koje će biti konačne brojke. Liječenje će koštati oko 15 milijuna, tako da će sve što ostane biti za liječenje druge djece - rekao nam je Vladimir Rončević, inače dugogodišnji novinar i urednik na HRT-u, danas u mirovini.
Najavio je da će, nakon što se sve zbroji, Zaklada Nore Šitum o svemu obavijestiti javnost, a cilj je da se s prikupljenim novcem pomogne drugim roditeljima koji se nađu u situaciji sličnoj kao Sanja i Marin.
'Prestanite s uplatama na Marinov račun'
Luka Panjković, prijatelj Marina Rončevića i jedan od organizatora prikupljanja novca za liječnje Mile, uputio je apel građanima da se, s obzirom da je akcija prestala, više ne uplaćuje novac na žiro račun Marina Rončevića. Umjesto toga, sav novac koji je već prikupljen u akcijama koje su se odigravale ovih dana trebalo bi preusmjeriti direktno na Zakladu Nore Šitum, na račun posebno otvoren za tu svrhu.
Višak novca ostaje za sljedeće bolesno dijete
Nakon što je prije šest godina preminula Nora Šitum, djevojčica koja je ujedinila Hrvatsku jednako kao sada Mila, preostali novac prikupljen za njezino liječenje postao je predmet spora s vrlo ružnim sudskim epilogom: roditelji preminule djevojčice željeli su, po uzoru na Zakladu Ane Rukavine, osnovati zakladu s imenom svoje kćeri koja bi pomagala roditeljima teško bolesne djece, no udruga Hrabro dijete, preko koje je skupljan novac, nije im željela dati preostala sredstva (kao što je to učinila druga udruga u slučaju preminule Ane Rukavine).
Zaklada “Nora Šitum” ipak je osnovana i upravo su tu zakladu kontaktirali roditelji male Mile kako bi preko nje skupljali novac za liječenje svoje kćerkice.
- Prikupljeno je više novca nego što je potrebno za Milino liječenje. Sav novac uplaćen na posebni račun za humanitarnu akciju koji je otvorila Zaklada bit će iskorišten za prvo sljedeće bolesno dijete - rekla nam je Đana Atanasovska, predstavnica Zaklade i mama male Nore.
Naime, kako bi se u budućnosti izbjegle situacije poput one nakon Norine smrti, 2015. je donesen Zakon o humanitarnoj pomoći. Sukladno Zakonu, organizator humanitarne akcije treba zatražiti od ureda državne uprave odobrenje provođenja akcije i otvoriti poseban račun.
- To smo i učinili. Prikupila sam svu silu papirologije, otvorila račun i već u petak dobili smo odobrenje. No, da ne bi gubio vrijeme, Milin otac je dva dana prije otvorio svoj žiroračun za liječenje djevojčice, na kojem je do danas prikupljeno više novca nego što je potrebno. Na računu koji je otvorila Zaklada skupljeno je oko 4,5 milijuna kuna i to je, zapravo, sve višak - objašnjava Atanasovska.
Zakon nadalje kaže da je - ako su sve potrebe korisnika podmirene ili potrebe korisnika prestanu - organizator dužan zadržati neutrošena sredstva na posebnom računu te o tome odmah izvijestiti nadležni ured državne uprave i Ministarstvo socijalne politike, koje je pak dužno dostaviti podatak o prvoj sljedećoj humanitarnoj akciji iste vrste. Organizator je tada dužan preostali novac uplatiti na posebni račun nove akcije.
- Čim smo shvatili da je skupljeno previše novca, kontaktirala sam Ministarstvo i gradski ured, gdje su mi savjetovali da odem u banku te zatražim da se blokiraju daljnje uplate na taj račun. Skupljeni novac ostaje za sljedeće dijete za koje će biti pokrenuta akcija - kaže Atanasovska.
Što će biti s viškom novca na tatinu računu, još nije sasvim jasno: otac je izrazio želju da višak uplati na račun Zaklade, no mora s bankarima i pravnicima vidjeti što mu je činiti te treba li na taj novac platiti porez.
- Moje je mišljenje da je krajnje vrijeme da se organizira posebni fond za djecu kojoj treba eksperimentalno liječenje. Ne može se unedogled ovako skupljati novac, a nisu ni svi roditelji u mogućnosti pokrenuti akcije ovakvih razmjera. Kažu da je upitno kako bi se punio fond, no ja sam sigurna da bi barem polovica naših ljudi pristala da na svakoj plaći uplate 10 kuna u njega - kaže Atanasovska. (Kristina Turčin)