TEME OKOLIŠA

Izašao prvi broj časopisa o Mediteranu: ‘Riječ je o jednoj od najranjivijih regija svijeta zbog ekstremnih suša‘

Utjecaj okoliša na suvremena društva postaje sve očitiji, osobito na Mediteranu, ali te se teme rijetko istražuju

Požar u Grčkoj

 Angelos Tzortzinis/AFP

Utjecaj okoliša na suvremena društva postaje sve očitiji, osobito na Mediteranu, ali te se teme rijetko istražuju unutar srednje struje društvenih znanosti u Hrvatskoj, nameće se nakon razgovora s istraživačima.

Razgovor sa znanstvenicima nametnuo se nakon izlaska prvog broja znanstvenog časopisa "Suvremeni Mediteran". Izdavač je Sveučilište u Dubrovniku, izlazi jedanput godišnje i objavljuje izvorna znanstvena istraživanja koja obuhvaćaju problematiku Mediterana kroz politologiju, sociologiju, suvremenu povijest, kulturne studije i informacijske i komunikacijske znanosti, kaže se u zaglavlju časopisa.

U impresumu stoji da se radi o multidisciplinarnom znanstvenom časopisu čiji je glavni cilj "postati znanstveni forum za raspravu o mediteranskom području". U impresumu nema navedenih disciplina ni urednika koji su posvećeni okolišnim problemima.

Tim povodom Hina se obratila stručnjacima za komentar kako se u društvenim znanostima u Hrvatskoj percipiraju problemi Mediterana kao područja iznimno pogođena klimatskim zagrijavanjima i koliko su društveni znanstvenici osjetljivi na okolišna pitanja koja presudno utječu na suvremena društvena zbivanja.

Mediteran moguće razumijevati interdisciplinarno

Glavni urednik časopisa Suvremeni Mediteran povjesničar Davor Pauković objašnjava da je publikacija zamišljena kao interdisciplinarni časopis u okviru društvenih i humanističkih znanosti i da se izravno ne bavi ekologijom kao znanstvenom granom biologije, odnosno područjem prirodnih znanosti. Međutim, ističe da su teme vezane uz ekološke politike ili ekološke teme iz sociološkog rakursa svakako poželjne i dobrodošle u časopisu.

Apsolutno se slažem da je tema ekologije i klimatskih promjena vjerojatno najvažniji problem u budućnosti Mediterana. U tom smislu podržavam sve inicijative i napore da se problemu pristupa iz perspektive svih relevantnih disciplina. Što se tiče uredništva časopisa, ono je daleko od konačnog. U sljedećem razdoblju planiramo uključiti još dvadesetak znanstvenika, prvenstveno iz inozemstva, objasnio je Pauković, zaposlen na Sveučilištu u Dubrovniku.

Povjesničar okoliša na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i glavni i odgovorni urednik časopisa Ekonomska i eko-historija Hrvoje Petrić smatra da je učinke globalnih promjena na hrvatsko društvo nemoguće razumijevati bez povezanosti raznih okolišnih inicijativa unutar društvenih i humanističkih znanosti, a sve to u interakciji s prirodoslovljem.

Pri tome svakako može pomoći povijest okoliša kojoj je temeljna zadaća proučavanje međuodnosa ljudi u prirodi, ali i slična promatranja okoliša iz perspektive humanistički znanosti i društvenih znanosti, kaže Petrić.

Treba imati na umu kako glavnina neželjenih rezultata proizlazi iz stoljetnih procesa koji su vrlo snažni te globalno povezani pa je stoga utemeljeno uvjerenje kako se suvremeni problemi okoliša mogu do kraja razumjeti jedino kada se prouče slične krize u prošlim društvima, kaže Petrić koji je predsjednik Društva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju.

Očiti problemi, nužna suradnja

Geografkinja s Prirodoslovnog fakulteta u Zagrebu Borna Fuerst-Bjeliš upućuje na izviješća IPCC-a koja ističu da je upravo Mediteran jedna od najranjivijih regija svijeta s obzirom na pojavu ekstremnih suša, koje prati značajan porast rizika od požara.

Sve to jasno upućuje koliko su okoliš, kao i alarmantni procesi kojima svakodnevno svjedočimo, utkani u svaku poru našega života i naše budućnosti, a naravno samim time jasna je i potreba multidisciplinarnosti istraživanja, kaže autorica knjige Mediterranean Identities – Environment, Society, Culture.

Kemičar s Instituta Ruđer Bošković Nikola Biliškov ističe izviješće međuvladine organizacije Sredozemna unija (Union for the Mediterranean) u kojem se ističe da se Mediteran zagrijava 20 posto brže od globalnog prosjeka te da je jedna od regija koja je ponajviše ugrožena klimatskim promjenama. Činjenica je da na tom području obitava 250 milijuna ljudi, kojima prijeti siromaštvo vodom u narednih 20 godina, gubitak obradivog tla, porast razine mora te druge ugroze vezane uz klimatske promjene.

Stoga član inicijative Znanstvenici za klimu ukazuje na potrebu da se hitno razviju i implementiraju ambiciozne i oštro fokusirane znanstveno utemeljene politike usmjerene ka smanjenju rizika te razviju prilagodbe na te promjene.

Bez ocjena o osjetljivosti društvenih znanosti na okoliš

Na pitanje koliko su hrvatske društvene znanosti otvorene za okolišne teme, sugovornici većinom ostaju bez ocjene.

Borna Fuerst-Bjeliš kaže da na takvo pitanje ne može dati ocjenu, iako je razmišljala o tome, jer smatra da za to nema "potrebnu širinu pregleda".

Samom časopisu je teško dati ocjenu, jer treba proći više godina i brojeva, te sakupiti dovoljno materijala da bi se profil časopisa mogao ocijeniti. Naime, svatko je slobodan osnovati časopis kakav želi i s fokusom na ono što želi. Pa ako će ovo biti časopis s radovima iz politologije povezano s prostorom Mediterana - u redu, zaključuje predsjednica Komisije za marginalizaciju, globalizaciju i lokalne odgovore Međunarodne geografske unije.

Davor Pauković kaže da su znanstvene discipline i dalje poprilično odvojene, a interdisciplinarnost više je iznimka nego pravilo. Kao povjesničar koji se bavi suvremenim temama, i često interdisciplinarno, pokrenuo sam časopis u okviru humanistike i društvenih znanosti. Nadam se da će biti sličnih projekata i iz drugih disciplina, koji će se baviti ekologijom iz svoje perspektive, kaže on.

image

Požar u Grčkoj

Dominika Zarzycka/AFP

Hrvoje Petrić kaže da je časopis Ekonomska i eko-historija u dosadašnja istraživanja klimatskog zagrijavanja na srednjoeuropskom i mediteranskom okruženju uklopio nedavno započeta istraživanja u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini.

Za očekivati je daljnje pomake unutar takvih pristupa i vjerujem kako bi usmjeravanje na istraživanje Sredozemlja imalo budućnost kroz povezivanje postojećih i poticanje novih radnih inicijativa iz društvenih i humanističkih znanost, kaže on. Na izravno pitanje koliko su hrvatske društvene discipline osjetljive na okolišna pitanja, odgovara: Imam osjećaj da su sve osjetljivije, pogotovo kod generacija mladih istraživača.

Znanstveni forum za odluke

Klimatske promjene su sveprisutne i sveprožimajuće. One utječu na sve sustave koji omogućuju i podržavaju život na Zemlji. Ljudsko društvo nije odvojeno od toga. Ono je dio globalnog ekosustava i civilizacija se ne može i ne smije promatrati odvojeno od svoje prirodne podloge. Čini se da je ovaj časopis jedan u nizu pokazatelja permanentnog neprirodnog razdvajanja društveno-humanističkih od prirodoznanstvenih tema, kaže Biliškov, ambasador Klimatskog pakta Europske unije.

Prirodne znanosti omogućuju razumijevanje mehanizama koji dovode do klimatskih promjena i bilo bi jednostavno da one mogu u potpunosti razmotriti sve aspekte klimatske krize. No, njihove posljedice, mjere ublažavanja i prilagodbe teme su koje iziskuju duboku i široku interdisciplinarnu suradnju prirodnih i društveno-humanističkih znanosti. Dakle, u realnosti je razdvajanje prirodoslovnog i društveno-humanističkog pristupa gruba simplifikacija tog sveprožimajućeg problema, kaže Biliškov.

Razmatranje Mediterana, kao vrlo dinamičnog društveno-političko područja i kao jednog od globalno najranjivijih regija po pitanju klimatskih promjena, krize bioraznolikosti i drugih ekoloških kriza današnjice, iziskuje upravo takav široki interdisciplinarni pristup uz prevladavanje međusobnih nerazumijevanja.

Od znanstvenog časopisa koji nosi naslov Suvremeni Mediteran, očekivao bih stavljanje okolišnih tema na zasluženo, vrlo važno, možda i središnje mjesto. U datim okolnostima bila bi dužnost profilirati takav časopis u ozbiljan znanstveni forum, čiji bi radovi mogli biti značajan temelj za donošenje kvalitetnih političkih odluka na razini Republike Hrvatske, ali i šire, zaključuje Nikola Biliškov.

Napisao: Ivo Lučić / Hina

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. srpanj 2022 21:24