Fabijanić upozorava: ‘Nisu zajamčena minimalna prava‘
Hrvatski sabor u petak je većinom glasova, sa 77 za i 54 protiv, izmijenio Zakon o radu (ZOR) koji donosi niz novina u uređenju pojedinih prava i obveza iz radnih odnosa.
Jasno se definira pojam plaće, sprječava neopravdano uzastopno sklapanje ugovora o radu na određeno, povećava satnica za rad nedjeljom, odnosno propisuje da se rad nedjeljom mora platiti 50 posto više.
Potpunije se uređuje rad na izdvojenom mjestu rada. Prihvaćanjem amandmana HDZ-a s prvotno predloženih 10 na sedam radnih dana mjesečno skraćuje se rok nakon kojeg je poslodavac dužan naknaditi troškove rada na izdvojenom radnom mjestu.
Uređuje se i dodatni rad za drugog poslodavca bez suglasnosti matičnog poslodavca, što je dosad bio slučaj. Propisano je da se plaća ugovara u bruto iznosu i isplaćuje na transakcijski račun radnika.
Zakonom se uređuje i novi oblik rada preko digitalnih radnih platformi (npr. Glovo, Bolt, Uber itd.) s ciljem zaštite takvih radnika.
Uvodi se izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu (65 godina starosti, 15 godina mirovinskog staža) radi poticanja poslodavaca na zadržavanje u radnom odnosu starijih radnika.
Također, uvodi se mogućnost da članovi sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru urede za sebe određena povoljnija materijalna prava.
Regulacija platformskog rada stupa na snagu 1. siječnja 2024.
Zakon stupa na snagu početkom iduće godine, osim dijela oko regulacije platformskog rada koji stupa na snagu 1. siječnja 2024.
Pritom nije prošao zaključak Kluba zeleno-lijevog bloka kojim su tražili da se pravo na rodiljnu i roditeljsku naknadu propiše ženama kojima je prestao ugovor o radu na određeno vrijeme za vrijeme trudnoće u punom opsegu.
Izglasan je i Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada, koji bi osim učinkovite borbe protiv neprijavljenoga rada trebao omogućiti prelazak iz neprijavljenoga u prijavljeni rad.
Uoči glasovanja o ZOR-u, Erik Fabijanić (Socijaldemokrati), rekao je da ne jamči ni predvidive uvjete niti transparentnost, što predviđa EU direktiva s kojom se zakon usklađuje.
- Nisu zajamčena minimalna prava, na primjer na rad vezan uz otežane uvjete rada, rad nedjeljom, blagdanima i noćni rad - izjavio je.
U drugo saborsko čitanje poslane su izmjene Zakona o trgovini, kojima će trgovci moći raditi 16 nedjelja u godini, po svom izboru, odnosno 30 posto svih nedjelja u godini, ali uz propisane brojne iznimke.
U 2023. veće rodiljne naknade, roditeljske potpore i prava
Hrvatski sabor u petak je donio novi Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama slijedom kojega se u idućoj godini povećava više naknada i prava.
Od 1. siječnja povećava se naknada za trogodišnji dopust za blizance i treće dijete, sa sadašnjih 2328 kuna na 4175 kuna.
U istom iznosu povećava se i novčana potpora za roditelje djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do njegove navršene osme godine.
Prvi put uređuje se i pravo na udomiteljski dopust, priznat će se u trajanju od šest mjeseci do sedme godine djetetova života.
Pravo na očinski dopust, koji traje 10, odnosno 15 dana, ovisno radi li se o jednom djetetu ili blizancima, i koji u cijelosti pokriva država, dobit će i posvojitelji.
Povećava se udio za domove za starije
Sabor je izmijenio zakon o financiranju općina, gradova i županija, odnosno uskladio ga sa zakonima o socijalnoj skrbi i o vatrogastvu.
Kod prvog se usklađenje odnosi na raspodjelu poreza na dohodak u dijelu koji se odnosi na financiranje decentralizirane funkcije socijalne skrbi tako da se od iduće godine udio za domove za starije osobe povećava s 0,6 na 0,8 posto.
Kod usklađenja sa Zakonom o vatrogastvu, sredstva iz udjela za decentraliziranu funkciju vatrogastva od jedan posto jedinice ne mogu preraspodijeliti na ostale decentralizirane funkcije, već isključivo koristiti za financiranje vatrogasne mreže.
Napravljen drugi od tri koraka u izmjeni Ustava
Sabor je u petak napravio i drugi od tri koraka u izmjeni Ustava koja se tiču isključivo referenduma i s njima povezanim izmjenama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu.
Prvi korak Sabor je napravio u srpnju, treći bi, uspiju li vladajući osigurati dvotrećinsku većinu, odnosno 101 glas, trebao napraviti u idućoj godini.
Izmjenama se teži olakšati provedbu referenduma, pa bi se broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje državnog referenduma smanjio s dosadašnjih 360.000 (deset posto od ukupnog broja birača) na 250.000 birača, a moguće i na 200.000 birača.
Vratio bi se kvorum podrške potreban za uspješno okončanje promjene Ustava. U važećem Ustavu stoji da za to treba većina od broja birača koji izađe na referendum, podsjetio je Dražen Bošnjaković (HDZ), predsjednik saborskog Odbora za Ustav.
Ipak, prevladao je stav da za promjenu Ustava treba veći konsenzus u društvu. Prvotno se predlagalo da to bude trećina od ukupnog broja birača, a sad se u drugom koraku došlo do toga da bi bilo dovoljno 30 posto od ukupnog broja birača.
Dakle, to je tri posto manje, odnosno stotinjak tisuća glasova, istaknuo je Bošnjaković, koji drži da je to "pristojan konsenzus" koji bi pokazao da je društvo složno oko nekih promjena.
Kad je riječ o izmjenama Zakona o Ustavnom sudu, odustalo se od odredbe o prethodnoj kontroli referendumskog pitanja koju bi po službenoj dužnosti provodio Ustavni sud, ostaje kontrola na zahtjev 15 zastupnika, Vlade ili predsjednika Republike.
Brisana je odredba o nemogućnosti referenduma o pitanjima koja su u isključivoj nadležnosti Hrvatskog sabora, Vlade ili predsjednika RH jer izaziva nedoumice.
Ustavni zakon uskladio bi se s važećom odredbom u Ustavu u kojemu sad piše da se ustavni suci biraju dvotrećinskom većinom zastupnika, dok u Ustavnom zakonu stoji stara odredba da se bira natpolovičnom većinom, tj. sa 76 glasova.
Utvrđeni nacrt promjene Ustava, kako ga je predložio Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav dobio je glasove 77 zastupnika, 14 ih je bilo suzdržano, 18 protiv. Za drugi korak ustavnih promjena potrebno je 76 glasova.
Od drugog polugodišta besplatni obroci za osnovce
Hrvatski sabor jednoglasno je odlučio da će od 2. polugodišta svi učenici osnovnih škola u Hrvatskoj, njih oko 311.000, imati barem jedan besplatni obrok u školi, financirat će ga država koja je za to u svom proračunu osigurala 544,2 milijuna kuna.
Sabor je, naime, dopunio Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kojima se ti obroci omogućuju.
Prehranu za učenike, kao i dosad, sufinancirat će i organizirati vlasnici i osnivači škola u suradnji sa školom, s tim da će od drugog polugodišta osnivači od države dobiti deset kuna po učeniku kako bi svaki imao barem jedan besplatan obrok u školi.
Bit će to veliki iskorak, jer po podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, u prošloj školskoj godini besplatnu prehranu imalo je svega 30 posto učenika osnovnih škola, djelomično sufinanciranu njih 20 posto, ostalima su je financirali isključivo roditelji.
Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola procijenila je da je za provođenje besplatnog obroka spremno oko 60 posto škola, da 40 posto nema uvjete. Najgora situacija s kuhinjama je u Zagrebu, gdje škole nemaju prostora za nadogradnju kuhinja i blagovaonica.
Državni tajnik Ministarstva obrazovanja Stipe Mamić naglašava pak da kuhinja nije isključivi preduvjet za prehranu u školi, da se hrana može dostavljati izvana, što neke škole već rade.
S obzirom na to da će se povećati broj učenika koji će dobivati obrok, osnivači škola u suradnji s ravnateljima dužni su pronaći najbolja rješenja za organiziranje prehrane.
Mamić je rekao i kako bi se nedostatak odgovarajućih kuhinja i blagovaonica trebao riješiti kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti (NPOO) u kojemu su predviđena velika sredstva za izgradnju i dogradnju škola.
Najavio je da će uskoro biti objavljen poziv za rješavanje problema smjenskih škola gdje će prihvatljiv trošak biti i izgradnja adekvatnih blagovaonica i kuhinja odnosno opremanje istih.
Sabor je donio Zakon o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti kojim se uvodi novi sustav osiguranja kvalitete, utemeljen na suvremenim kriterijima, posebice glede diplomskih i poslijediplomskih studija. Njime se udio izdataka za istraživanje i razvoj u BDP-u s 1,11 posto planira povećati na tri posto do 2030. godine.
Izmijenio je Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje, u njezino Upravno vijeće jedan se član bira kao predstavnik radnika, a predsjednik i članovi Vijeća biraju se javnim pozivom.
Izglasan ‘ekstraporez‘, 96 zastupnika bilo je za, a protiv 37
Hrvatski sabor izglasao je u petak na izvanrednoj sjednici Zakon o dodatnom porezu na dobit prema kojem će obveznici tog poreza postati tvrtke s povećanom dobiti neovisno o djelatnosti koju obavljaju. Za uvođenje "ekstraporeza" izjasnilo se 96 zastupnika, a protiv 37 zastupnika.
Novi namet plaćat će tvrtke koje su u 2022. imale godišnji prihod veći od 300 milijuna kuna i to po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek.
Porez je jednokratan, a prikupljena sredstva u prvom će redu ići za potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, pa dodatni porez na dobit ima element solidarnog doprinosa.
Izglasano je nekoliko financijskih zakona među kojima su i izmjene Zakona o kreditnim institucijama kako bi se osiguralo da od 1. siječnja 2023. godine Europska središnja banka može obavljati nadzor kreditnih institucija u Hrvatskoj.
Izmijenio je i Zakon o porezu na dohodak pa se plaće više ne moraju obvezno isplaćivati na tekući račun. Naime, plaće se sad mogu isplaćivati na tekući račun, a svi drugi primici na žiro račun.
Sustav porezne uprave sad je tako povezan da to nije nužno, a i zbog rasterećenja građana i poduzetnika koji sad moraju imati dva ili više računa, ta se obveza ukida, a isplate mogu raditi na bilo koji račun koji građanin želi.
Sabor je donio i dva zakona kojima se, nakon što je Hrvatska postala članica šengenskog prostora, stvaraju pretpostavke za primjenu šengenske pravne stečevine u Hrvatskoj, izmjene zakona o strancima i nadzoru državne granice.
Od stupanja na snagu Šengenskog provedbenog sporazuma sadašnja hrvatska državna granica s trećim zemljama postaje vanjska granica Europske unije.
Od Nove godine ukidaju se 73 granična prijelaza
Od 1. siječnja 2023. ukidaju se granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama šengenskog prostora, dakle sa Slovenijom i Mađarskom, a od 26. ožujka sljedeće godine u zračnim lukama.
Od Nove godine ukidaju se ukupno 73 granična prijelaza prema Sloveniji (58) i Mađarskoj (15).
- Za sve građane Hrvatske to znači da više neće morati pokazivati dokumente prilikom prelaska granice - rekao je ranije u Saboru ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
I dok se granične kontrole na kopnenim i pomorskim granicama sa zemljama šengenskog prostora ukidaju prvoga dana 2023., granične kontrole u zračnim lukama bit će ukinute 26. ožujka sljedeće godine. Razlika u datumima je zbog toga jer su na međunarodnoj razini utvrđeni zimski i ljetni redovi letenja, objasnio je Božinović.
U trenutku promjene s jednog na drugi red letenja, svi letovi koji su danas prema državama članicama šengenskog područja postaju letovi unutar tog područja.
- Dakle, vrijedi pravilo kao za sve druge domaće letove, od 26. ožujka ista je procedura letjeli u Dubrovnik ili u Amsterdam - rekao je.
U drugo čitanje poslan je paket zakona vezan uz reformu zdravstva.