Teško oboljele i preminule osobe direktne su žrtve covida-19, koji je u osam mjeseci izmijenio život svih građana. No, indirektne posljedice epidemije pratit će nas još dugo, i kada se izborimo s virusom. Uz ekonomske probleme i veliki pad BDP-a, uskoro će postati jasno i koliko je na građane utjecala nemogućnost da odu liječnicima.
Broj novootkrivenih karcinoma i drugih teških bolesti je u padu, ali ne zato što se smanjila njihova pojavnost, nego zato što su uvelike reducirani preventivni pregledi - djelomično zato što se građani boje odlaska u bolnicu da se ne zaraze, dijelom zbog smanjivanja kapaciteta pregleda, ali i zbog proljetnog lockdowna. No, kraja još nema, dapače, novi bolnički lockdown, odnosno prelazak na hladni pogon u nekim bolnicama, već je najavljen.
Manje faktura
Ono o čemu se malo govorilo, ili se uopće nije govorilo, jest kako to utječe na mlade liječnike, kojima će se to reflektirati na profesionalni razvoj i njihovu karijeru.
Prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, tijekom 2020. posao u bolnicama pao je za 20 posto u odnosu na pretpandemijska godinu.
- U 2019. bile su ukupno 482.843 bolničke fakture, a u 2020. 388.327. Na temelju tih podataka može se reći da je ukupno ispostavljeno 20 posto manje faktura - kažu iz HZZO-a te dodaju da je ta razlika veća u djelatnostima u kojima se ne očekuje neodgodivo liječenje (dermatologija, oftalmologijai rehabilitacija), dok je u djelatnostima gdje je očekivana neodgodivost manja (radioterapija i onkologija, ginekologija...) ispostavljeno oko 13 posto manje faktura.
Jedan od mladih liječnika koji radi na oftalmologiji KB-a Sveti Duh u Zagrebu je Leon Marković, koji je za Jutarnji list pojasnio što za mladog liječnika znači hladni pogon.
- Za mlade liječnike edukacija kroz pregled i razgovor s pacijentima jedan je od temelja usvajanja znanja i vještina nužnih za stjecanje specijalističkih kompetencija. Eventualnim ukidanjem elektivnog pogona u bolničkom sustavu ostajemo bez važne komponente edukacije u sklopu specijalističkog usavršavanja - kaže dr. Marković.
Tijekom proljeća i razdoblja lockdowna na Klinici za očne bolesti Svetog Duha, kaže Marković, zbrinjavali su se hitni i prioritetni bolesnici.
- Kao specijalizanti klinike, uz obradu, pregled i razgovor s hitnim i elektivnim pacijentima, posvetili smo više vremena i znanstvenoistraživačkom radu - kaže dr. Marković i dodaje da su unatoč smanjenju broja pacijenata nastojali ne ugroziti vlastitu edukaciju te su pronalazili i druge metode za daljnje usavršavanje.
Znanje iz knjige
- Zbog smanjenog broja pacijenata imali smo i manjak pregleda, manjak značajne raznolikosti pacijenata, jer i znanje iz knjige i iskustveno znanje nose svoje specifikume - kaže liječnik.
Strepeći od novog hladnog pogona, kaže kako još jedno zatvaranje bolnica ne bi bilo dobro.
Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore, inače internist gastroenterolog, kaže kako je gubitak rutine kod mladih liječnika problematičan, no smatra da do sada nije bilo veće štete.
- Period u kojem su se obavljali samo hitni i prioritetni pacijenti trajao je relativno kratko i uvjeren sam da to nije naštetilo mlađim kolegama - kaže Luetić. Napominje kako su u tim situacijama najviše bili zakinuti oni koji rade na fizikalnoj terapiji, dermatologiji, fizijatriji, oftalmologiji, ortopediji te u ambulantama…
- Naravno, kada bismo opet došli u takvu situaciju i kada bi ona potrajala, to bi bio velik problem za mlade liječnike, koji žele raditi i učiti i koji se specijaliziraju za vrlo važne struke - govori Luetić.
Renata Čulinović-Čaić, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata, smatra da su bolnice već trebale prijeći na hladni pogon.
- Naravno da to nije pozitivna vijest ni za koga, jer liječnici žele raditi, a pacijenti žele obaviti svoje preglede. No, moramo se strpjeti kako bi epidemija prošla što prije - kaže Čulinović-Čaić i dodaje kako se nada da neće predugo trajati situacija koja smanjuje mogućnost napretka mladih liječnika.