Hrvatski bruto nacionalni dohodak statistički je poboljšan za 0,8 posto prema obračunu Europstata, ali to nije stvarni rast već rezultat novog sustava obračuna odnosno primjene metodologije Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010).
To je harmonizirana metodologija koja se primjenjuje pri proizvodnji podataka nacionalnih računa u Europskoj uniji.
Digitalna ekonomija
Eurostat je jučer prvi put objavio podatke na osnovu te nove metodologije koja bruto nacionalni dohodak na razini EU prikazuje statistički većim nego što je do sada bio.
Hrvatski BDP, obračunat za 2010. godinu, sada je veći za 0,5 posto u odnosu na godinu ranije zbog toga što se prema novoj metodologiji troškovi za znanost i razvoj kao i za naoružanje i obranu više ne računaju kao troškovi već kao investicija. “U suvremenom svijetu koji je sve više orjentiran prema digitalnoj ekonomiji, znanost i razvoj je investicija u budućnost važnija od zgrada, traktora ili tvornica”, kaže se o pojašnjenjima Eurostata koji je predstavio novu metodologiju obračuna koje se sada moraju pridržavati sve države članice pri obračunu svojih statističkih podataka.
Šverc alkohola i cigareta
Najveću pozornost medija privukla je činjenica da se sada, prema novoj metodologiji, i novac od krijumčarenja droge, prostitucije i ilegalne trgovine alkoholom i cigaretama obračunava u bruto nacionalnom dohotku država članica. Zbog toga se nekim državama Europske unije BDP sada prikazuje i četiri posto većim nego je bio. Najveću metodološki utjecaj na prikazani BDP je zabilježen u Švedskoj (veći za 4,4 posto) i Finskoj (4,2 posto). To je zbog toga što obje ove države izdvajaju značajna sredstva iz proračuna za znanost i razvoj. S druge strane najmanji utjecaj nova metodologija obračuna ima u Bugarskoj 0,4 posto te Hrvatskoj 0,5 posto ako se računa “metodološka proimjena”. Eurostat barata s dva pojma, jedan je statističko poboljšanje, a drugi je metodološka promjena.
No, ima i država u kojima nova metodologija utječe na statističko pogoršanje podataka. Primjerice Luksemburg, Latvija i Austrija.
Eurostat pojašnjava da se ne radi o nekim do sada neviđenim promjenama već više o harmonizaciji smjernica za obračun koje moraju sada biti svugdje iste. Time se i EU, kažu u Eurostatu, priključuje metodologiji koju odavno koriste Ujedinjeni narodi. Zato u EU smatraju da će sada biti lakše uspoređivati kretanja u europskom gospodarstvu s onima u ostatku svijeta jer se koriste iste metode obračuna.
Sveukupna aktivnost
Što se tiče priznavanja i udjela ilegalnih gospodarskih aktivnosti u bruto nacionalnom dohotku, Eurostat kaže da je “mjerenje BDP-a nešto što uključuje sveukupnu ekonomsku aktivnost, i prijavljenu i neprijavljenu”. “Zato su zajedničke metodološke smjernice dogovorene između Europske komisije i država članica kako bi se osigurala konzistentnost načina na koji države članice mjere ove aktivnosti za statističke potrebe. Ove smjernice tiču se prostitucije, proizvodnje i krijumčarenja droge kao i krijumčarenja alkohola i cigareta”, pojašnjava Eurostat.
U nekim državama članicama udio ilegalnih aktivnosti u gospodarskim aktivnostima mjeri se u milijardama eura. Procjenjuje se da ilegalna trgovina, droga i prostitucija doprinose sa čak 13 milijardi eura u britanskom BDP-u.
Nova metodologija je uvedena i kako bi se prilagodilo novom okruženju u kojem IT sektor ima značajnu ulogu.
Komentar Adriana Milovana:
Bez istraživanja nema napretka
Sviđalo nam se to ili ne, Hrvatska je ipak bogatija nego što mislimo. I dalje smo, doduše, na samom dnu ljestvice bogatstva i uspješnosti u Europskoj Uniji, uz rame s Bugarima i Rumunjima, kojima pušemo za vrat, ali baš nam i nije toliko loše kako vjerujemo. Potvrda toga jučer je stigla od vjerojatno najmjerodavnijih u tom području, eurostatističara koji apotekarskom vagom važu stupanj bogatstva i razvoja svake od članica EU, pa i šire. Njihove računice pokazuju da smo svoj BDP podcijenili za 0,8 posto. Po novom, naime, drukčije moramo obračunavati potrošnju za istraživanje, razvoj i vojnu opremu, a u službene računice sada unosimo i ilegalne aktivnosti, poput prostitucije, dilanja droge i ilegalne proizvodnje i prodaje duhana i alkohola.
Iako je ovdje riječ o statističkim korekcijama, one su, tvrde ekonomisti, neophodne, jer realnije pokazuju stanje nacionalne ekonomije. Ipak, novu se metodologiju nikako ne smije shvatiti samo kao kozmetiku kojom ćemo dotjerati poražavajuće ekonomske podatke. Treba je doživjeti kao zrcalo u koje ćemo se pogledati, shvatiti kakvi smo i odlučiti što poduzeti da taj odraz promijenimo. A on nam kaže da za ostalima u EU-klubu strahovito zaostajemo po izdvajanjima za istraživanje i razvoj bez čega nema napretka.