Iako tome svakodnevno svjedoče cijene na policama, sada postoji i znanstveno istraživanje koje dokazuje da je provođenje tzv. izraelskog modela u Hrvatskoj bilo fijasko.
Dokazali su to ekonomisti i istraživači s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marina Tkalec i Ivan Žilić, koji su ovih dana objavili rezultate studije "Zašto javna objava cjenika nije ujednačila cijene u trgovinama", a kojom dokazuju ono što potrošači svakodnevno osjećaju na vlastitom džepu.
Najviše ih je zanimalo jesu li se cijene u trgovinama, zahvaljujući javnoj objavi cjenika, uskladile, odnosno plaćaju li hrvatski potrošači i dalje različite cijene za iste proizvode, a detaljna je analiza pokazala da potrošači od ove mjere nisu imali gotovo nikakve koristi, odnosno da se cijene proizvoda nisu uskladile čak niti unutar samih trgovačkih lanaca, a kamoli na razini cijele države.
Razlika cijena oko osam posto
Do tog su zaključka Tkalec i Žilić došli nakon što su prikupili cijene pojedinih proizvoda tijekom svibnja 2023., kad je primjena modela počela, te ih usporedili s cijenama koje su proizvodi imali šest mjeseci poslije.
Kako je pokazao prvi uvid u podatke, zamijećeno je da postoje sustavne, iako umjerene, razlike u cijenama istih proizvoda u trgovinama diljem Hrvatske.
"Drugim riječima, isti je proizvod na isti dan imao različitu cijenu ovisno o tome u kojoj se trgovini nalazite. Kada promatramo samo one proizvode koji su dostupni u većini trgovačkih lanaca, cijena istog artikla u prosjeku se razlikuje za oko osam posto. Iako postoje proizvodi s identičnom cijenom kod svih trgovaca, kao i oni s velikim razlikama zbog akcijskih prodaja, kod većine asortimana prisutna su jasna odstupanja", navode autori.
Šest mjeseci poslije nova je analiza pak pokazala da primjena izraelskog modela nije dala rezultate - detaljan uvid u kretanje cijena, naime, pokazao je da se razlike u cijenama nisu smanjile, odnosno da je razina neujednačenosti cijena, mjerena medijanom, ostala stabilna na razini cijele države, krećući se vrlo blizu početne vrijednosti, baš kao i na samom početku uvođenja mjere.
Sezonski uvjetovane razlike
Nakon toga je uslijedila analiza ponašanja pojedinih trgovačkih lanaca, što su smatrali bitnim, jer je izraelski model, napominju, trebao rezultirati usklađivanjem cijena unutar samih lanaca, a manje između konkurencije.
No, i ta je analiza pokazala da je efekt izostao, a zabilježeno je čak i to da unutar samih lanaca postoje sezonski uvjetovane razlike, zbog čega domaći potrošači i dalje za isti proizvod plaćaju različitu cijenu u različitim trgovinama.
Tkalec i Žilić nadalje su pokušali objasniti zašto je tome tako, odnosno zašto uvođenje transparentnosti cijena u Hrvatskoj, nažalost, nije utjecalo na njihovo ujednačavanje, što je zapravo bio i razlog uvođenja te mjere.
Jedno od pojašnjenja jest to da se kupovna odluka, pišu autori studije, rijetko svodi isključivo na usporedbu cijena.
"Iako je informacija o cijenama sada lako dostupna, kupovanje najjeftinije opcije je komplicirano zbog logističkih i vremenskih troškova. Primjerice, usporedba deset različitih cjenika i odlazak u nekoliko različitih trgovina kako bi se ostvarila maksimalna ušteda za tipičnu potrošačku košaricu zahtijeva značajno ulaganje vremena i resursa, što lako nadmašuje potencijalnu uštedu. Upravo ti transakcijski troškovi smanjuju volju potrošača da aktivno sudjeluju u cjenovnom natjecanju", navodi se.
Lovci na cijene i užurbani potrošači
Autori pojašnjavaju i da se taj efekt može objasniti na temelju ekonomske teorije koja razlikuje dvije kategorije kupaca - lovce na niske cijene, koji su spremni utrošiti značajnije resurse kako bi kupili jeftinije, te užurbane potrošače koji uglavnom kupuju na jednome mjestu.
Prema zaključcima koji se navode u ovom radu, trgovački se lanci u Hrvatskoj prvenstveno oslanjaju na užurbani tip kupaca - imaju ponudu koja je sastavljena tako da kombinira proizvode s niskim i one s visokim cijenama, pa je kod nas praktički nemoguće naći jednu trgovinu u kojoj je moguće obaviti jeftiniju kupnju.
Uz sve to, u Hrvatskoj je dodatno izostao i pritisak na trgovačke lance koji su u Izraelu činile najveće medijske kuće, posebice televizije koje su imale emisije posvećene potrošačkim uštedama, redovito su izvještavale o cijenama i trgovce tjerale da spuštaju cijene zbog pozitivnog publiciteta.
Isključen opskrbni lanac
"Hrvatsko iskustvo stoga upućuje na to da sama dostupnost podataka, bez takvog snažnog transmisijskog mehanizma u obliku intenzivnog medijskog pritiska i masovnog interesa potrošača, nije dovoljna da potakne značajnije promjene u strategijama trgovaca", zaključuje se u analizi. Navodi se i da je model u Hrvatskoj propustio obuhvatiti i opskrbni lanac, koji je također bio jedan od bitnih faktora poskupljenja.
Izraelski model u Hrvatskoj tako je doveo do transparentnosti cijena, ali ne i više od toga, pa je cijela mjera više pogodovala Vladinu PR-u, nego potrošačima. Koji i dalje hranu plaćaju po nekima od najskupljih cijena u Europskoj uniji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....