Odvjetnici ukrajinskog ronioca Volodimira Žuravljova žalit će se na odluku Županijskog suda u Puli, za koju su neslužbeno doznali prije dva dana, da se njihova branjenika može izručiti Njemačkoj, piše Deutsche Welle.
- Preuzet ćemo rješenje, ostajemo pri osnovi obrane koju smo već prezentirali, očekujemo da će Visoki kazneni sud RH uvažiti našu žalbu, rekao je za DW Ljubo Pavasović Visković, jedan od branitelja Žuravljeva u Hrvatskoj. Žalbeni rok traje tri dana od preuzimanja pisane odluke, ubrajajući eventualno i predstojeći vikend.
Ukrajinac je priveden u Puli u kolovozu, a Njemačka ga traži pod optužbom za miniranje plinovoda Sjeverni tok. Prošle godine Poljska je odbila njegovo izručenje, ali Njemačka je početkom ovog mjeseca izdala novu optužnicu. Ovaj put s najtežom kvalifikacijom - za ratni zločin uništavanja civilne imovine umjesto prvotne za kazneno djelo sabotaže.
Upliv politike na pravosuđe
Poljska odluka tumačena je kroz političke motive, a teško je vjerovati da u Hrvatskoj nije prisutan barem podjednak upliv politike na pravosuđe. Damir Grubiša, bivši diplomat i umirovljeni profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i Američkog sveučilišta u Rimu, smatra da pravne norme na toj razini više ne igraju značajniju ulogu.
- Nema to više veze s pravom, prešlo je u sferu čiste politike. Poljski predsjednik umiješao se s ocjenom da je posrijedi bila ratna obrana, a zna se tko je neprijatelj, prema tome - nema izručenja, rekao je za DW, dodajući kako smo pritom dužni u načelu poštivati Europski uhidbeni nalog (EUN). No uvjeren je da i u ovom predmetu do izražaja dolazi njemački gospodarski interes, kritično potenciran energetskom krizom.
Globalni energetski i geopolitički kaos
- Sve se preokrenulo kad je Rusija napala Ukrajinu, ali potrebe su ostale iste, dok gospodarstvo popušta, drži Grubiša. Mišljenja je da se Hrvatska u svemu ovom samo nastoji prilagoditi najjačima u EU, s tim da pitanju izručenja ukrajinskog ronioca ne daje veliki značaj u ukupnom kontekstu. Problem vidi u tome što svijet zapada u globalni energetski kaos i geopolitičko stanje u kojem europske političke i gospodarske slabosti krajnje dramatično dolaze do izražaja.
- Na snazi je međunarodna zavjera mediokriteta, diplomati su odstranjeni iz međunarodnih odnosa. Čak su i Henry Kissinger ili John Mearsheimer, da ne nabrajam dalje, zagovarali puno više napora za diplomatsko rješenje u Ukrajini, ali odluke se donose podalje od ikakve vanjskopolitičke pameti. To neće ispasti dobro ni za Hrvatsku ni za Njemačku ni za EU, zaključio je Damir Grubiša.
Osporavanja izručenja
Da ovaj put Hrvatska nije trebala uvažiti njemački EUN, smatra i politički analitičar Davor Gjenero, napominjući da je svjestan koliko Hrvatska ovisi o Njemačkoj u ekonomskom i političkom pogledu.
- No taj naš zajednički EUN ipak je dvojben zbog svojih sub judice ograničenja, rekao je, a za nešto kao što je ratni zločin. Tvrdi se da je posrijedi civilna infrastruktura, ali nije samo civilna jer je građena i da se omogući ruska agresija na Ukrajinu kroz koju je dotad prolazio glavni europsko-ruski plinovod‘.
- Ovakvo rješenje o izručenju, ako se održi, vrlo je rizično, iako su se neugodne konsekvence mogle izbjeći. Ponavljam, mi smo malena, siromašna i neutjecajna članica EU, dok je Poljska već i jedna od vodećih sila. No postoji taj poljski presedan, u slučaju istog Ukrajinca, koji se može iskoristiti, ukazao je Gjenero. Koliko god se činilo da je RH već zauzela stav, mišljenja oko toga nesumnjivo se oštro razilaze. No konačni odgovor ne bismo trebali čekati duže od nekoliko dana po isteku roka za žalbu, zaključuje Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....