Dok su neke članice EU počele otvarati svoje ekonomije, Hrvatska ostaje u karanteni. Unatoč sve jačim pritiscima gospodarstvenika da što prije započne proces “odleđivanja” domaće ekonomije, Vlada zasad ne popušta ni milimetra u provođenju svoje restriktivne “korona politike”.
- Pritisci postoje, svjesni smo toga. Uostalom, zato je Vlada promptno donijela mjere pomoći tvrtkama, poduzetnicima i radnicima, koje su neusporedivo izdašnije nego u većini ostalih europskih zemalja. Međutim, moći ćemo razmišljati o ukidanju pojedinih mjera i zabrana tek kada epidemiološka slika to bude dopuštala. Zasad to još nije tako - tvrdi izvor iz Banskih dvora.
Proces normalizacije
Na Starom kontinentu od Uskrsa je počeo proces postupnog izlaska iz karantene - Španjolska je dopustila da se gotovo dva milijuna mahom građevinskih i industrijskih radnika vrati na posao, Italija je otvorila knjižare i dućane s dječjom odjećom, Danska u srijedu otvara škole za učenike od 1. do 5. razreda, a najjasniji plan izlaska iz “korona režima” provodi austrijska vlada. Otvoreni su svi dućani površine do 400 kvadrata, a ako ne bude većeg porasta broja novooboljelih, od 1. svibnja će otvoriti i sve ostale trgovine, šoping-centre te dio uslužnih djelatnosti poput frizerskih i kozmetičkih salona.
Ima li hrvatska Vlada barem okvirni plan postupnog otvaranja ekonomije?
- Radi se na raznim modelima, ali još uvijek je prerano o tome govoriti. Usporedbe s Austrijom ne stoje. Njihova krivulja dnevnog broja novooboljelih ide prema dolje već neko vrijeme, a kod nas krivulja oscilira. Potrebno je da broj novooboljelih pada pet do deset dana uzastopno da bismo razmotrili fazno ukidanje pojedinih mjera. Dok broj novih slučajeva oscilira između 40 i 70 dnevno, još nije vrijeme za to - kaže naš izvor iz Vlade.
Od najviših državnih dužnosnika nismo uspjeli dobiti jasan odgovor niti na pitanje hoće li (i do kada?) Nacionalni stožer civilne zaštite produljiti brojne mjere zabrana i ograničenja rada i kretanja koje istječu 18. travnja.
Restriktivne mjere
Stožer je, naime, najveći paket restriktivnih mjera - od zabrane rada kafića, restorana, frizerskih i kozmetičkih salona, preko kina, bazena i teretana, pa do zabrane služenja misa i rada autoškola - donio 19. ožujka s rokom primjene od 30 dana.
I dok iz Vlade i Stožera nema jasnog odgovora na pitanje koliko dugo će karantena još trajati, jedan od vodećih ekonomista Velimir Šonje upozorava da se gospodarstvo mora pokrenuti - odmah.
- Gledano iz ekonomske perspektive, nepopravljiva šteta već je nastupila i jedino što ima ekonomskog smisla jest odmah pokrenuti gospodarstvo kako bi se pokušalo u razdoblju od godinu do dvije dana makar vratiti u točku u kojoj smo se nalazili u veljači ove godine. Sada je to još uvijek moguće, uz dosta sreće. Kako će vrijeme u ovoj izolaciji prolaziti, vjerojatnost za takav sretan ishod bit će sve manja. Jer, ako su Nijemci izračunali da im gospodarstvo ne može izdržati više od 11 tjedana ovakvog režima, a znamo što je njemačko gospodarstvo i kolika je snaga njihovih mjera, što mislite gdje se nalazi granica izdržljivosti za slabašno gospodarstvo poput hrvatskoga koje posluje uz prezaduženu državu? Moguće je da je granica pucanja s dugoročnim posljedicama već prijeđena - tvrdi. Potrebno je, kaže, što prije otvoriti sada zatvoreni dio trgovine i uslužni sektor “uz nužne modalitete pridržavanja protuepidemijskih mjera”.
Strategija povratka
- A što prije treba razviti strategiju za dopuštanje protoka ljudi iz nama najbližih srednjoeuropskih država koje imaju značajne uspjehe u kontroli virusa, prije svega mislim na Sloveniju, Austriju, Njemačku, Češku… Hrvatska je premala da bi se mogla oporaviti kao zatvorena ekonomija, pri čemu ne mislim samo na turizam jer ta je grana ionako teško pogođena. Važno je pratiti podatke, usklađivati mjere, u perspektivi integrirati i neke informacijske sustave i protokole, jer srednjoeuropska gospodarstva su najuže povezana, a protok roba i usluga, koji je od životne važnosti za sve ove zemlje, ovisi o ljudima - tvrdi Šonje.
- Ovakve mjere ne mogu dugo trajati, ali je važno da i pri povlačenju mjera budemo pažljivi - kaže Branko Kolarić, voditelj Službe za javnozdravstvenu gerontologiju NZJZ-a “Dr. Andrija Štampar”.
- Mjerama je svrha sačuvati život i zdravlje ljudi te spriječiti kolaps zdravstvenog sustava. Osim fizičkog zdravlja postoji i mentalno i socijalno zdravlje. Gospodarstvo i životni standard također su odrednice zdravlja i dužine života. Prvu fazu uspješno smo prošli. S ovakvim mjerama se svi, pa i mi epidemiolozi, srećemo prvi put u životu. Nikada svijet nije stao na ovakav način. Kada smo već procijenili prijetnju ove zaraze globalnom te značajno smanjili osobne slobode i tzv. slobodno tržište, važno je da i pri povlačenju mjera budemo pažljivi i da ne pokvarimo što smo dobro učinili.
Tuđa iskustva
Zato pažljivo pratimo što se dešava u državama koje su prve počele ukidati restriktivne mjere i iz njihova primjera ćemo moći procijeniti što i nas očekuje. Znam da smo svi nestrpljivi i važno je da ukidanje mjera bude postupno kao i uvođenje, da ne srljamo s vraćanjem u život kakav nam je bio prije konca veljače. Iako smo svi umorni i nestrpljivi, trebat će još neko vrijeme izdržati mjere socijalne distance - kaže Kolarić.
ZAJEDNIČKI OKVIR EUROPSKE KOMISIJE: EU traži koordinirano ublažavanje zabrana
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen danas će predložiti smjernice za daljnje korake u suočavanju s posljedicama koronavirusa i postupno ublažavanje mjera koje su uvedene prije više od mjesec dana.
Glasnogovornik Europske komisije rekao je da su ove smjernice zamišljenje kao preporuke, a države članice same će procijeniti koje konkretne korake poduzeti. No, očito je cilj Europske komisije da ovaj put, za razliku od početka krize kada je svaka država djelovala samostalno, bude više koordinacije i konzultacija među državama kako ne bi imale negativan utjecaj na susjedne države. Smjernice i preporuke Europske komisije u ponedjeljak su poslane državama članicama s kojima se one razmatraju prije današnjeg usvajanja. Poruka je EU da pri ublažavanju ograničenja države članice razmisle i o utjecaju na druge države, a ne samo unutar svojih granica. Držanje granica otvorenim za robu, prije svega medicinsku opremu, i prekogranične radnike ostaje nužno.
Očekuje se da će i dalje, barem do 13. svibnja, na snazi ostati zabrana ulaska u EU za državljane trećih zemalja.
Neke države, poput Austrije, Danske, Španjolske i Češke, već su počele s ublažavanjem mjera. Neke druge javile su da je virus počeo popuštati jer se širenje usporilo, ali nema previše prostora za opuštanje jer će kretanje virusa i dalje najviše ovisiti o poštivanju mjera.
ŠEST KRITERIJA Globalne preporuke: ukidanje mora ići postupno
Kako neke europske zemlje ovih dana počinju ublažavati mjere restrikcije restrikcije uvedene u cilju spriječavanja širenja koronavirusa, u ponedjeljak navečer oglasio se na on-line konferenciji za novinare Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)
Restriktivne mjere moraju se ukidati polako i kontrolirano –rekao je Tedros Adhanom Ghebreyesus upozorivši da bi preuranjeno ukidanje restriktivnih mjera moglo dovesti do “fatalnog povratka” epidemije. Naglasio je da je koronavirus SARS-CoV-2 10 outa smrtonosniji od virusa koji je izazvao svinjsku gripu (H1N1), a pojavio se 2009. u Meksiku.
Prema WHO, zemlje koje ukidaju mjere restrikcija moraju voditi računa o šest kriterija:
1. Da je prijenos Covida-19 pod kontrolom
2. Da postoje kapaciteti zdravstvenog sustava za otkrivanje, ispitivanje, izoliranje i liječenje svakog slučaja zaraze i praćenje svakog kontakta;
3. Da se rizik od izbijanja Covida-19 svodi na minimum institucijama poput zdravstvenih ustanova i staračkih domova;
4. Da su preventivne mjere na snazi na radnim mjestima, u školama i drugim mjestima u kojima je najvažnije da ljudi odlaze;
5. Da se rizicima „uvoza“ slučajeva Covida-19 iz inozemstva može upravljati
6. Da su ljudi u zajednici obrazovani, angažirani i osnaženi za prilagodbu novoj normi