Priča dana u Hrvatskoj je Znanstveni savjet Vlade čijih je petero znanstvenika potpisalo apel zabrinuti širenjem epidemije covida-19, a za koje više nije jasno jesu li i dalje članovi tog Savjeta.
Andreja Ambriović Ristov, Nenad Ban, Petra Klepac, Branko Kolarić i Igor Rudan potpisnici su apela koji je objavilo 26 istaknutih hrvatskih liječnika i znanstvenika iz zemlje i inozemstva zabrinuti širenjem drugog vala pandemije u Hrvatskoj i velikim brojem žrtava. Pritom su iznijeli i preporuke za prevladavanje teške javno-zdravstvene i društvene krize u Hrvatskoj.
U ponedjeljak navečer pojavila se informacija da je petero znanstvenika izbačeno iz toga Savjeta, a neki od njih (Ban, Ambriović Ristov) rekli su da ih je nazvao predstojnik Ureda premijera Zvonimir Frka-Petešić i rekao im "da se zahvaljuju na suradnji koja više nema smisla zbog apela koji su potpisali".
Glasnogovornik Vlade RH Marko Milić je pak u ponedjeljak kasno navečer odbacio tvrdnje da je premijer donio odluku o izbacivanju petorice članova vladinog Znanstvenog savjeta koji su potpisali apel zabrinuti širenjem epidemije covida-19.
Zamršenu situaciju, to jest pitanje tko jest i tko nije u Vladinom Znanstvenom savjetu pokušao je objasniti i predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić.
- Budući da je tema Znanstvenog savjeta izazvala veliki interes uslijed kontradiktornih informacija koje su objavljene, htio bih pojasniti informacije o Savjetu.
Kad nas je na proljeće pogodila pandemija predložio sam premijeru osnivanje Znanstvenog savjeta i on je to prihvatio. Bilo je jako važno da taj Savjet bude interdisciplinaran budući da se o pandemiji i koronavirusu tada jako malo znalo.
Jasna pravila
Na samom početku postavljena su jasna pravila - da je to savjetodavno tijelo i da oni daju savjete koje će Stožer i Vlada razmatrati koji će u konačnici donositi odluke. Naglašeno je da oni kao savjetnici neće snositi odgovornost za odluke koje će donositi i koje donosi Vlada.
Zamolili smo tada i te članove Savjeta da se medijski angažiraju i informiraju javnost o virusu i cijeloj situaciji, što su oni i činili. U protekla dva mjeseca unutar Savjeta došlo je do razmimoilaženja stavova nekih članova Savjeta. Nažalost, ta neslaganja su prerasla u medijske rasprave nekih članova Savjeta što je za mene bilo razočaravajuće.
No, umjesto konstruktivne rasprave došlo je do otvorenih zahtjeva dijela Savjeta da se neki članovi izbace što je nama bilo neprihvatljivo jer smatramo da se treba uvažiti svačije stavove makar se s njima i ne slagali. Neki od članova Savjeta iznosili su i oprečne stavove od početka pandemije što je u ovako dinamičnoj situaciji normalno. Nadalje, Vlada nije tu da arbitrira čiji su stavovi ispravni, a čiji nisu i stoga nitko iz savjeta ne bi trebao biti izbačen, poručio je Frka Petešić pa nastavio.
- Hrvatska je na proljeće dokazala da se epidemija može obuzdati i bez strogih kazni i represija i bila je razumna pretpostavka da će se građani i u drugom krugu držati mjera. No, nismo pokazali isti stupanj odgovornosti, a možda su i mjere trebale biti drugačije - to ćemo sve raspraviti.
Stavovi o mjerama
Što se tiče stava Savjeta o mjerama - neki su smatrali da su dostatne i to su potkrijepili analizama, a drugi su smatrali da trebaju biti puno strože, bez da su dali decidirani, konkretni odgovor o tome kakve i koje bi one trebale biti. Oni su dali analize da će se situacija pogoršavati, kao što se i dogodilo.
Stoga je Vlada odlučila da ćemo postupno postrožavati mjere i kontinuirano pozivati ljude da se pridržavaju mjera koje su na snazi, vodeći brigu i o zaštiti zdravlja i o širem društvenom kontekstu.
Oprečne stavove izvan sastanaka Savjeta imali smo i u medijskom prostoru proteklih dana. Nakon toga sam putem videosastanka razgovara s nekim članovima Savjeta te smo imali tijekom tri sata u subotu poslijepodne vrlo iskren i kolegijalan razgovor, rekao je Frka Petešić pa prešao na dio oko kojeg je izbio spor.
Nekorektan zahtjev
- Dakle u duhu međusobnog poštovanja je sastanak održan, ali tu je iznesen zahtjev da se pojedini članovi Savjeta isključe što nisam prihvatio i nisam smatrao kolegijalnim. Tada smo usmjerili diskusiju više na epidemiološko stanje u Hrvatskoj, razgovarali smo o potrebi smanjenja druženja, kako osvijestiti građanima težinu situacije i tako dalje. Bilo je prijedloga da se ograniče vjerska okupljanja i da se općenito postrože mjere. I sve to mjere imali smo otvorenu diskusiju i ni u jednom trenutku nije spomenuto da je u to vrijeme već pokrenuta inicijativa 26 znanstvenika, među kojima i četvorice s tog sastanka (jednog koji je potpisao apel nije bilo) i moram reći da sam bio izuzetno zatečen kada sam vidio apel hrvatskoj javnosti u nedjelju ujutro.
Osjećao sam se izigran, kao da nije bilo iskrenosti u našoj suradnji. Za mene je to jako narušilo naše povjerenje, naročito jer suradnja nije usmjerena na nas nego na hrvatsku javnost. To sam rekao i premijeru i rekao sam mu da ovakva daljnja suradnja nema smisla ako nema međusobnog povjerenja.
Otežana suradnja
Čuo sam se navečer potom s trojicom znanstvenika, dvoje nisam uspio odbiti, i rekao sam da smatram da je ovakva suradnja otežana, kad ne postoji povjerenje. No, premijer ih nije razriješio. Žao mi je nesporazuma, ja sam možda krivo rekao jer sam im poručio da suradnja na tim osnovama nije moguća ako nemamo povjerenje jedni u druge. Smatram da neslaganja među znanstvenicima ne treba biti s "prekomjernim granatiranjem" i da od toga nemaju korist ni građani, ni Vlada. Da smo slušali jedne, danas bismo bili u teškom lockdownu, da smo slušali druge bile bi opuštene mjere, da smo slušali poduzetnike ne bi bilo nikakvih mjera. Vlada sluša i znanstvenike i Stožer i nakon toga se donose odluke. Nema tu znanstvenog "ustavnog suda" koji bi odlučivao koje su mjere dobre, a koje ne - Vlada mora preuzeti teret odgovornosti te iz lepeze raznih rješenja odabrati ono za što smatra da je ispravno za građane i za Hrvatsku, poručio je Frka Petešić u podužem izlaganju pa opet nastavio.
Sporni apel
- Ne može se 10 minuta nakon donošenja odluke izlaziti s idejama da se doda još jedan zarez, to tako ne ide. Također, za nas nema lažne dileme između zdravlja i ekonomije. Sigurno je da ako bismo 90-ih veslali svaku na svoju stranu da baš ne bi dobro išlo. Što se tiče apela, očito je da je jedan dio upućen znanstvenicima s kojima se potpisnici ne slažu, a drugi dio se odnosio na potrebu donošenja najstrožih "politički i ekonomskih mogućih mjera" i o pravodobnom informiranju javnosti. To se radi.
Što se tiče ustrojavanja javno dostupnog registra zaraženih, mislim da je to dobar prijedlog. Ti su podaci svi dostupni, treba ih samo grupirati. Odvajanje kontakata zaraženih se radi - danas je u samoizolaciji u Hrvatskoj 54.000 ljudi, grad veličine Pule. Nadalje, u zdravstvo ulažemo sve više novaca, nagrađuju se i zaposlenici koji rade s covid pacijentima. Što se tiče nacionalnog "semafora" o stanju zaraze, rekao sam članovima Savjeta da daju prijedlog, konkretan, pa ćemo ga razmotriti. Nisam ga još dobio. Pitanje o tome da bi za sve trebala važiti ista pravila ne razumijem - ne znam o čemu se tu radi i na što se mislilo.
Smatram osobno da je nekorektno i nekolegijalno konstantno kritiziranje Vlade od strane nekih znanstvenika, naročito jer neki od njih, koji rade u inozemstvu, inače vani ne istupaju bez privole svojih instituta i kada već imaju dijalog s Vladom. Vjerujem da treba staviti "glave na kup" i da trebamo obnoviti suradnju na dobrobit hrvatskih građana - zaključio je Frka-Petešić i dodao da mu je žao što je i sam sudjelovao u ovom nesporazumu.
Na pitanje je li se sada "posuo pepelom" Frka-Petešić rekao je da je "sudjelovao" u nesporazumu.
Upitan je li onda petero znanstvenika razriješeno ili nije iz Savjeta, Frka Petešić je objasnio.
- Ja sam im zahvalio na suradnji, što nije isto kao zahvaliti se na suradnji.