Odredba Zakona o braniteljima po kojoj prednost pri zapošljavanju na svim, pa i rukovodećim mjestima u svim javnim ustanovama i poduzećima u državnom vlasništvu, imaju branitelji, djeca stradalih i nestalih branitelja, hrvatski ratni vojni invalidi, ratni dragovoljci, članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog ili nestalog branitelja, teško bi, prema mišljenju bivše ministrice branitelja i bivše premijerke Jadranke Kosor, prošla na testu ustavnosti.
“U zakonu koji sam kao ministrica branitelja pisala 2005. bila je odredba o upisu djece poginulih branitelja i ratnih vojnih invalida na fakultete tako da im se osiguraju posebne kvote. No, ta je odredba bila srušena na Ustavnom sudu i morali smo je izbrisati iz zakona. Čudila sam se stoga da oni koji su radili na verziji aktualnog zakona nisu uzeli u obzir tu ustavnosudsku odluku jer je vrlo lako potegnuti analogiju u ovim slučajevima”, kaže Kosor komentirajući Zakon o braniteljima koji je naišao na val neodobravanja kada se pokazalo da su dobili prednost pri imenovanju ravnatelja škola i đačkih domova.
Opasan iskorak
Do sada je, kaže Kosor, braniteljima bila dana prednost pri zapošljavanju u državnim poduzećima, ali nikako na rukovodećim mjestima. “Mora biti tendencija da se na rukovodeća mjesta zapošljavaju najbolji ljudi, i to preko natječaja”, kaže bivša premijerka.
Međutim, još opasniji iskorak koji je napravljen u novom Zakonu o braniteljima naša sugovornica vidi u rušenju ograde za stjecanje statusa branitelja i ratnog vojnog invalida.
Pripadnici HVO-a
“Moram naglasiti da smo i pri donošenju zakona 2005., dakle 10 godina nakon rata, smatrali da se mora podvući crta i da je vrijeme za priznavanje statusa isteklo. Danas, više od 20 godina od završetka rata, priznavati braniteljski status i status ratnog vojnog invalida kao posljedica koje su nastupile zbog sudjelovanja u ratu, otvara niz dvojbi”, kaže Kosor.
Navodi da su tu dvojbe za liječnička povjerenstva koja će morati o tome odlučivati, ali i sve druge koje bi se mogle svrstati pod pojam vladavine prava. Podsjeća pritom da je kao ministrica branitelja najviše kritika dobivala zato što se režim priznavanja statusa ratnog vojnog invalida na temelju bolesti smatrao previše liberalnim, osobito PTSP.
“Danas ponovo otvoriti cijelo to područje i mogućnost da se priznaju takvi statusi otvara niz velikih problema. Kako je danas, toliko godina od rata, moguće donijeti pravovaljano mišljenje da je nečija bolest posljedica sudjelovanja u obrani Hrvatske? To može, ako zaista postane pravilo na temelju zakona, stvoriti novi odium prema braniteljima”, kaže Kosor.
Tu nije kraj “problematičnim” odredbama novog Zakona o braniteljima. Bivša premijerka ističe da se ovim zakonom ne smiju širiti prava pripadnicima HVO-a, već ona trebaju ostati onakva kako su regulirana međudržavnim ugovorom Hrvatske i BiH. Tu su regulirana prava za obitelji nestalih i zatočenih te ratnih vojnih invalida.
Cijena zakona
“Bilo kakva daljnja potpora Hrvatske može se urediti isključivo preko ugovora dviju država”, navodi Kosor i upozorava da će spomenute odredbe aktualnog Zakona iziskivati velika sredstva iz proračuna, a nitko nema točne projekcije koliko će zakon koštati. Primjećuje da se pri spominjanju procjena da će zakon koštati 200 mil. kuna izostavlja da će koštati 200 mil. više, tj. da je to iznos koji će se pribrojiti onome koji se izdvaja.
Pritom navodi da je, dok je ona izlazila iz Ministarstva branitelja, ukupni proračun za branitelje bio 6 mlrd. kuna. Istaknula je i da ni u jednom zakonu koji regulira problematiku branitelja nije postojala odredba o agresiji i tome tko su agresori. “To da su Srbija, Crna Gora i JNA bili agresori odavno smo ugradili u odluke Sabora, u deklaracije. To su općepoznate činjenice kojima se ovaj zakon ne treba baviti”, kaže J. Kosor.