S godišnjom stopom rasta od 10,7 posto inflacija je nastavila usporavati i četvrti mjesec zaredom, nakon što je u studenome prošle godine dosegnula rekordnih 13,5 posto. To pokazuju konačni podaci DZS-a čija je prva procjena inflacije za ožujak prije nekoliko tjedana tek neznatno odstupala, bila je 10,6 posto. Iako opći trend kretanja potrošačkih cijena ohrabruje, to se svakako ne može reći za pojedine kategorije proizvoda za čije je poskupljenje sve teže naći opravdanje. To se ponajprije odnosi na cijene hrane i usluge u hotelima i restoranima, koje su oko 18 posto veće nego godinu ranije.
Trgovački lanci
U mjesec dana ukupne su cijene rasle 0,9 posto, a s 10,4 posto predvodi odjeća i obuća, što se uglavnom pripisuje sezonskim razlozima, odnosno dolasku proljetne kolekcije. Hrana je tijekom ožujka poskupjela 1,4 posto, u godinu dana 18,1 posto, a u posljednje dvije godine, otkad je počela ubrzana inflacija, čak 31,3 posto. Imajući u vidu da hrana čini značajan dio budžeta kućanstava, a primanja zacijelo nisu rasla niti približno toliko, to je svakako važan indikator udara na standard građana.
Koje su namirnice najviše poskupjele?
Na mjesečnoj razini predvodi povrće sa 7,1 posto, slijede jaja (1,9), voće (1,7) i meso (1,3). U godinu dana, pak, jaja su poskupjela čak 63 posto, a u dvije godine 72 posto. Kruh je u ožujku bio 29,4 posto skuplji nego u istom mjesecu lani, a pizze i pite 25,5 posto, što upućuje da su pekari i dalje prilično zaslužni za višu stopu inflacije.
U dvije godine, pak, cijena kruha je veća čak 50,5 posto. Iako su cijene "inputa", poput brašna i drugih sirovina u međuvremenu značajno pale, pekarski proizvodi, očito je, ostali su na visokoj razini. Sve razmjere poskupljenja do kojih je došlo u posljednje dvije godine potrošači itekako osjete prilikom svakodnevnih obilazaka dućana. Dok su brendovi pojedinoga trgovačkog lanca osjetno povoljniji, neke cijene većih i poznatijih brendova itekako strše.
Tako se domaći maslac u jednom velikom trgovačkom lancu prodaje po 3,32 eura (25,01 kunu), a deset jaja iz slobodnog uzgoja stoji 3,39 eura (25,54 kune). Kruh s bučinim sjemenkama je, usporedi li se cijena po kilogramu proizvoda, čak i jeftiniji od kruha rustika - pola kilograma bučina kruha platit ćemo 2,29 eura, a 280 grama rustike 1,45 eura. Na aplikaciji Ministarstva gospodarstva ‘Kretanje cijena‘ stoji da čak 577 proizvoda danas ima višu cijenu u odnosu na prve podatke koje su trgovci dostavili. Za usporedbu, 462 proizvoda su pojeftinila, dok ih je 1207 zadržalo istu cijenu.
Strani gosti
U odnosu na hranu, po poskupljenjima ništa ne zaostaju niti hoteli i restorani koji su 1,7 posto skuplji nego u veljači, u godinu dana 17,4 posto, a u dvije godine čak 26,7 posto. Poticaj tim poskupljenjima nesumnjivo su dobri turistički rezultati, a pojedini analitičari smatraju da bi "strani gosti" mogli i dalje stvarati pritisak na rast cijena, barem dok ne nastane neka "turistička rupa". Kod ostalih kategorija proizvoda ipak je vidljivo usporavanje cijena, poput stanovanja, vode i energenata s godišnjom stopom inflacije koja je pala na 10,5 posto (veljača 13,1 posto), a u slučaju prijevoza na 1,4 posto (u veljači 6,3 posto).
Utjecaj plaća
Kako su već ranije komentirali iz HNB-a, usporavanju ukupne inflacije najviše su pridonijele cijene energije, zahvaljujući primjetnom pojeftinjenju naftnih derivata u ožujku te snažnom učinku baznog razdoblja. Na nastavak ublažavanja inflacijskih pritisaka, iako sporijim intenzitetom nego u drugoj polovini prošle godine, upućuje kretanje cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu, a koje se, unatoč primjetnom smanjenju, i dalje nalaze na povišenim razinama.
Također, poboljšala se situacija s globalnim lancima nabave, proizvođačke cijene na domaćem tržištu rastu sporije, a manji su i inflacijski pritisci na razini europodručja. U ožujku je godišnja stopa inflacije u eurozoni iznosila 6,9 posto, dok je mjesec ranije bila 8,5 posto. No, zadržavanju tekuće temeljne inflacije na povišenim razinama, smatraju u HNB-u, pridonosi "razmjerno snažan rast nominalnih plaća".
Pokazatelji kratkoročne dinamike temeljne inflacije, objašnjavaju, u prva tri mjeseca ove godine blago su se povećali, iako se i dalje nalaze na znatno nižim razinama nego sredinom prošle godine. U ožujku su u odnosu na prethodni mjesec porasla i inflacijska očekivanja potrošača, premda su i ona manja nego krajem prošle godine, dok su se inflacijska očekivanja poduzeća u ožujku dodatno smanjila.
U nastavku godine očekuje se daljnje popuštanje inflacije, pri čemu u HNB-u vjeruju da bi se krajem godine mogla kretati oko pet posto, a na razini cijele 2023. u prosjeku će iznositi sedam posto. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca malo su i optimističniji, ove godine očekuju prosječnu inflaciju od 6,5 posto te da će nagodinu usporiti na 2,5 posto. No, brojni rizici i dalje su naglašeni, uključujući i poskupljenja za koja razlozi nisu tako očiti.