ZAGREB - Ozračje u odnosima Zagreba i Ljubljane napokon počinje podsjećati na 25. lipnja 1991. godine, kada su obje države proglasile samostalnost i uzajamno se priznale.
Mudri Karlovčani
Bilo je tada dobrih ideja o suradnji, primjerice uspostava zajedničkih graničnih prijelaza, ali se to kasnije nasukalo na hridi neriješenog graničnog pitanja. Pogoršani odnosi kulminirali su 2008. i 2009. godine, kad je Ljubljana blokirala hrvatsko približavanje EU. Granično je pitanje počelo inficirati ukupne bilateralne odnose pa se u to doba u Hrvatskoj mogao čuti poziv “Ne kupujte u Mercatoru”, koji nije bio bezazlen. Ukratko, obje su zemlje bile na šteti. No, i u to se doba moglo naći primjera koji su potvrđivali da je jedini put za rješenje problema suradnja.
Primjerice, Karlovčani su bili dovoljno mudri da se u Novom Mestu raspitaju kako se može doći do novca iz fondova EU, ovi su im objasnili i sada grad na četiri rijeke gradi kolektor novcem iz Bruxellesa (Zagrepčani svoj plaćaju iz prireza). Možda malo i pretjerujući, ali dogovor iz Lovrana, kao treću točku u dogovorima Kosor - Pahor, možemo smatrati prvim korakom u skandinavizaciji regije. Jer dvije male zemlje mogu jeftinije i bolje proći ako se udruže. Tako je Atlantic ušao na slovensko tržište, a broj slovenskih turista ove se godine u Hrvatskoj povećao.
Dobrobit za sve
Dijalog, suradnja, razumijevanje, usklađivanje interesa, zajedničke platforme za nastup u EU i NATO-u, sve će to pomoći Zagrebu i Ljubljani, učiniti nas prepoznatljivima i jačima. I sve na dobrobit stanovnika obiju država. Sapienti sat.
Policija
U sklopu priprema za preuzimanje schengenskog sustava nadzora granice Europske Unije hrvatskoj policiji iznimnu pomoć pruža slovenska policija. Slovenija je od 2008. godine u sustavu Schengena i njezina policija čuva granicu EU prema Hrvatskoj i ostatku jugoistočne Europe. Nakon što Hrvatska uđe u Europsku Uniju, Slovenija će joj prenijeti nadzor granice EU. Iskustva u implementaciji zakonske nomenklature i tehničkog uvezivanja sa sustavima policija i carina ostalih članica EU hrvatskoj policiji bit će od neprocjenjive koristi. ( K. Ž.)
Vojska
Suradnja je moguća u razmjeni iskustava u međunarodnim misijama. U tom kontekstu Hrvatska vojska je slovenskoj prenijela svoja iskustva u obučavanju afganistanske vojske, a slovenska je uzvratila iskustvima s Kosova. Razmjena iskustava moguća je i u vezi sa sudjelovanjem u Europskoj borbenoj skupini. Zajednički nadzor zračnog prostora dviju država nije izgledan s obzirom na to da Slovenija tu “uslugu” besplatno dobiva od NATO-a i ne pada joj na pamet izdvajati velika sredstva za kupnju novih aviona i obuku pilota. ( K. Ž.)
Prometnice
Usklađivanje cestovne politike već je godinama kamen smutnje između dviju zemalja. Hrvatska je bila nezadovoljna slovenskim režimom vinjeta za naplatu cestarina i programom gradnje autocesta. Slovenija je ipak završila autocestu od Ljubljane do hrvatske granice, a očekuje se da bi slovenska strana mogla uskoro završiti i preostalih 7 kilometara autoceste od Maribora do hrvatske granice. Očekuje se da bi politika mogla požuriti povezivanje slovenske s hrvatskom autocestovnom mrežom. ( K. Ž.)
Željeznica
Željeznička poduzeća Hrvatske i Slovenije sa Srbijom su osnovala zajedničku kompaniju za prijevoz roba. Tim zajedničkim poduzećem ostvaruje se brža usluga i prijevoz roba, što u konačnici obje željeznice čini konkurentnima na eurpskom trasnsportnom tržištu. U putničkom prijevozu suradnjom dviju željeznica morat će se ostvariti brži protok vlakova na graničnom prijelazu Dobova. To su nedavno obećali i ministri vanjskih poslova Žbogar i Jandroković. Time se želi izbjeći dugotrajno čekanje na prijelazu zbog promjena lokomotiva i carinske kontrole. ( K. Ž.)
Avionski promet
Punih 18 godina, od trenutak osnivanja dviju kompanija, traju nagađanja kako će se dva nacionalna avioprijevoznika spojiti u jednu kompaniju. Drugim riječima, Croatia Airlines i Adria Airways postat će ista tvrtka. Veličina kompanija, tržišna pozicija, sastav flote ukazuje da bi spajanje dviju kompanija donijelo napredak objema tvrtkama.Spajanje bi se trebalo dogoditi ubrzo jer će u suprotnom obje tvrtke preuzeti neki od velikih europskih avioprijevoznika te će obje zemlje izgubiti svojeg nacionalnog prijevoznika. ( K. Ž.)
Ekonomija
Hrvatska je zadovoljna dosadašnjom suradnjom sa Slovenijom u energetici i očekuje da će se ona u budućnosti unaprijediti. To se ponajprije odnosi na dogradnju Nuklearne elektrane Krško, iz koje Hrvatska sada preuzima 380 megavata električne energije na sat, ali i na mogućnost gradnje nove termoelektrane u Sloveniji, u što bi se uključio HEP.
Surađivati bi izravno trebale i srodne tvrtke iz obje države, primjerice - Gorenje i Končar.
Najveći poslovni pothvat do sada je spajanje Droga Kolinske i Atlantic grupe, čime je nastala regionalna kompanija s ambicijama širenja u regiji. Agrokor je i dalje zainteresiran za kupnju slovenskog trgovačkog lanca Mercator, Belišće je vlasnik slovenskoga Valkartona... Mogućnosti za suradnju postoje i u prehrambenoj industriji. (A. M., M. Ku.)
Brojke:
- Ukupna slovenska ulaganja u hrvatsko gospodarstvo od 1993. do sredine 2010.: 1,1 milijardu eura
- Ukupna hrvatska ulaganja u slovensko gospodarstvo od 1993. do sredine 2010.: 90 milijuna eura ( Izvor: HNB)
Diplomacija
Hrvatska i Slovenija imaju više-manje jednako veliku i rasprostranjenu diplomatsku mrežu, što znači da bismo u budućnosti, i jedni i drugi, mogli smanjiti broj predstavništava - pa da, recimo, hrvatska ambasada u Indoneziji zastupa i Sloveniju, a slovenska u Ekvadoru Hrvatsku. To bi jednima i drugima donijelo znatne uštede: manje zaposlenih, manje materijalnih troškova, manje zgrada, a tražilo bi i usklađivanje vanjskopolitičkih ciljeva koji nam ni sada nisu disparatni. U slovenskoj bi ambasadi radio i neki hrvatski diplomat i vice versa, što bi, pak, dodatno ojačalo razumijevanje, suradnju i uzajamnu podršku.
Sport
Iskustva iz regionalne košarkaške lige jako su dobra. Jednako tako i ona iz EBEL lige hokeja na ledu, a srednjoeuropsku ligu ima i hokej na travi. Već se dulje govori i o nogometnoj ligi s Austrijom i Mađarskom. Veslači i atletičari surađuju, a na kraju bi se moglo dogoditi i da medalje Jakova Faka kao svoje računaju obje zemlje.
Znanost
Hrvati i Slovenci već godinama imaju dobru znanstvenu suradnju u fizici, kemiji i biologiji što datira od početka pedesetih godina, kada su u Zagrebu i Ljubljani utemeljeni instituti “Ruđer Bošković” i “Josef Stefan” za fundamentalna znanstvena istraživanja. No, Europska Unija u sklopu Sedmog okvirnog programa (FP7) pruža veliku mogućnost za suradnju hrvatskih i slovenskih znanstvenika. FP7 predstavlja glavni znanstveno-istraživački program EU, a njegov proračun od 2007. do 2013. godine iznosi 54 milijarde eura. ( T. R.)
Kultura
Iako je uzajamni kulturni interes između Slovenije i Hrvatske uvijek postojao, uvijek je bio i asimetričan, Hrvate je puno manje zanimala slovenska kulturna produkcija nego obratno. Ali, u nekoliko desetljeća ostao je temelj za buduću suradnju. Malotko stariji od 20 godina danas u Hrvatskoj ne zna za Laibach, Pankrte, Videosex, legendarne predstave Mladinskog gledališča...
Iduće godine Zagrebačka i Slovenska filharmonija zajedno će u Zagrebu i Ljubljani izvoditi Mahlerovu Osmu simfoniju. Laibach za nekoliko dana otvara veliku retrospektivu u HDLU... ( S. S.)
Turizam
Hrvatska i Slovenija već sada zajednički nastupaju na tržištima Japana, Kine i Indije, a uskoro bi se kao zajednička turistička destinacija trebali predstaviti Izraelcima i Amerikancima. Turistima koji dođu na Jadran, osobito u Istru i na Kvarner, već sada se nude organizirani posjeti Sloveniji, dok se strancima koji se odmaraju u Sloveniji nude posjeti Hrvatskoj.
Ideja ima još: da se Terme Čatež i Mokrice uključe u turističku ponudu Zagreba ili da se strancima u Sloveniji nude izleti na Plitvice i u Dubrovnik. Razvoju suradnje trebalo bi pomoći i skoro formiranje radne grupe preko koje bi hrvatski i slovenski turistički sektor zajedno povlačili sredstva iz strukturnih fondova EU.
Slovenija je jedan od najznačajnijih turističkih partnera Hrvatske: kod nas ljetuje svaki drugi Slovenac. U prvih devet mjeseci ove godine Hrvatsku je, prema podacima Ministarstva turizma, posjetilo 1,1 milijun Slovenaca, koji su ostvarili 6,6 milijuna noćenja. ( A. M.)