ZAGREB - Bivši premijer Ivo Sanader i vlasnik Diokija Robert Ježić pod istragom su USKOK-a zbog pokušaja “skupe” prodaje Diokijeva zemljišta na Žitnjaku Jadranskom naftovodu (Janaf).
Međutim, nije isključeno da će se krug osumnjičenih proširiti u vezi s cijelom pričom o nizu pokušaja prodaje zemljišta na Terminalu Žitnjak, ali i prodajom realiziranom 2009. godine.
Sanaderova uloga
USKOK-ova istraga trenutno se odnosi na optužbu da je Ježić postavio nerealno visoku cijenu zemljišta od 28 milijuna eura te da je preko Ive Sanadera pokušao utjecati na Janafove čelnike da kupe zemljište po toj cijeni. Budući da su procjene tržišne vrijednosti tog zemljišta bile oko 18 milijuna eura, Sanadera i Ježića tereti se da su pokušali oštetiti Janaf za najmanje 10 milijuna eura.
U međuvremenu su se, kako neslužbeno doznajemo, pojavile sumnje da je i procjena na 18 milijuna eura, prema kojoj je Janaf 3. lipnja 2009. godine zaključio kupoprodajni ugovor s Diokijem, također nerealno visoka. Na temelju prikupljenih informacija istražitelji smatraju da je stvarna vrijednost terminala možda i tri puta manja. Prema tim podacima, Robert Ježić zemljište je pokušao prodati Ini još 2004. godine.
MOL stopirao prodaju
Navodno je već bio izrađen kupoprodajni ugovor s cijenom od 25 milijuna eura, koji su trebali zaključiti tadašnji predsjednik Uprave Diokija Zdenko Belošević i član Uprave Ine zadužen za rafinerijsku preradu i veleprodaju Zorko Badanjak. Realizacija je, međutim, u posljednjem trenutku zaustavljena, i to na zahtjev mađarskog MOL-a. Mađari su, naime, zbog podataka o kontaminiranosti zemljišta i troškovima dekontaminacije zauzeli stav da za Terminal neće platiti cijenu veću od 6 milijuna eura.
Zorko Badanjak ubrzo je otišao iz uprave Ine, i to bez jasnog obrazloženja. Ježićev direktor Zdenko Belošević krajem prošle godine izvršio je samoubojstvo.
Nezakonite metode
Saznale su se i nove pojedinosti u vezi s tadašnjim stavom Hande, Hrvatske agencije za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata, koja je internom prepiskom u vrijeme realizacije kupoprodaje upozoravala na nerealno visoku cijenu, ali i na druge nedostatke cijelog tog posla, zbog čega se protivila kupnji.
Ante Markov, predsjednik Uprave Janafa, toga se protivljenja nije mogao sjetiti, a Handa je te podatke smatrala poslovnom tajnom i nije htjela ništa službeno potvrditi. No, isti su podaci sada prikupljeni u formalnoj istrazi.
Robertu Ježiću bilo je, naravno, u interesu prodati zemljište po što višoj cijeni. No, USKOK smatra da je pritom koristio i nezakonite metode. Ježić je, između ostaloga, izjavio da je imao i drugih zainteresiranih kupaca, navodeći pritom slovenski Petrol. Ustvrdio je da mu je Petrol nudio 15 milijuna eura.
Svjedok iz Dežele
U međuvremenu se ispostavilo da je Ježić, kad je o toj informaciji riječ, govorio istinu. Potvrdio je to u svojstvu svjedoka direktor Petrola Tomaž Berločnik, koji je, međutim, istaknuo da je to bila procjena koja nije sadržavala podatke o kontaminiranosti zemljišta.
Kako neslužbeno doznajemo, Berločnik je izjavio da je, kada se u obzir uzmu troškovi čišćenja zemljišta, njegova vrijednost oko pet do šest milijuna eura.