Održavanje spornog revizionističkog skupa o Jasenovcu u prostorijama Sabora, tvrdi u priopćenju objavljenom u četvrtak popodne predsjednik Sabora Gordan Jandroković, odobrio je tajnik Sabora. Tvrdi da je skup odobren u proceduri propisanoj internim saborskim aktom. Naziv akta je Odluka o korištenju dvorana za sjednice u Hrvatskom saboru, prema kojem je tajnik Sabora osoba koja odlučuje o održavanju okruglih stolova i događaja u saborskim prostorijama koje organizira neki zastupnički klub.
Okrugli stol o žrtvama Jasenovca, koji je izazvao burne reakcije javnosti, u utorak su u Saboru organizirali zastupnički klub desničarskih stranaka Dom i nacionalno okupljanje Marija Radića i Hrvatski suverenisti.
Predsjedniku Sabora Jandrokoviću u srijedu smo uputili nekoliko konkretnih pitanja. Zatražili smo objašnjenje zbog čega je, kao predsjednik Sabora, u prostorijama parlamenta odobrio održavanje skupa čiji su sudionici osobe dobro poznate po svojim revizionističkim tvrdnjama kojima drastično umanjuju broj žrtava logora Jasenovac u vrijeme ustaške NDH, tvrde kako to nije bio logor smrti već radni logor, "da u njemu nije bilo masovnih ubojstava" i slično.
Jandroković prekinuo šutnju o skandaloznom skupu u Saboru: ‘Evo 10 razloga zašto ga nisam spriječio‘
U pitanjima smo Jandrokovića podsjetili da saborski Poslovnik nije jedino mjerilo za donošenje odluke o tome hoće li Sabor pružiti gostoprimstvo skupu ove vrste jer prema 325. članku, stavku 4. Kaznenog zakona javno odobravanje, poricanje ili znatno umanjivanje djela genocida, zločina agresije, ratnih zločina protiv čovječnosti predstavlja kazneno djelo za koje je propisana kazna do tri godine zatvora ili novčana kazna.
U pitanjima smo aktualnog predsjednika Sabora podsjetili da je kao dugogodišnji saborski zastupnik i osobno sudjelovao u donošenju navedene zakonske odredbe, te da je i kao zastupnik i kao predsjednik Sabora dužan poštovati zakone i Ustav. S obzirom na sve navedeno, upitali smo ga misli li da je postojao zakonski i ustavni temelj da Sabor uskrati gostoprimstvo takvom skupu.
U Jandrokovićevu uredu su nam, međutim, rekli da je predsjednik Sabora dobio više novinarskih pitanja o navedenom skupu te da se zbog "interesa medija i višekratno ponavljane teze kako je predsjednik Hrvatskoga sabora trebao zabraniti održavanje toga Okruglog stola", odlučio javnosti obratiti opširnim priopćenjem.
U njemu uz ostalo tvrdi da "svaki klub zastupnika koji organizira okrugli stol ili neki drugi oblik parlamentarne aktivnosti ima pravo odlučivanja o temi o kojoj želi raspravljati, o sudionicima i drugim pitanjima s time u vezi. U tome im pripada sloboda, ali i odgovornost na koju niti tajnik niti predsjednik Hrvatskoga sabora", tvrdi Jandroković "ne mogu na bilo koji način utjecati".
U svom podugačkom obraćanju javnosti Jandroković podsjeća da svaki zastupnik u obavljanju svoga posla ima pravo na slobodu mišljenja i govora, ali da, "u slučaju povrede propisa, svatko snosi odgovornost za svoje postupke pred nadležnim tijelima vlasti".
Ponavlja kako "ne postoji pravno uporište, niti akt temeljem kojeg je predsjednik Hrvatskoga sabora mogao zabraniti navedeni Okrugli stol ili imati ulogu cenzora sadržaja rasprava koje organiziraju klubovi zastupnika u Saboru".
Na kraju navodi kako kao predsjednik Sabora "osuđuje neprihvatljive stavove i poruke upućene s navedenoga Okruglog stola s kojima Hrvatski sabor, kao institucija, nema nikakve veze".
Aktualni tajnik Sabora, pravnik Davor Orlović, na toj je dužnosti već devet godina. Prvi put ga je na dužnost tajnika 2016. imenovao tadašnji predsjednik Sabora Božo Petrov u vrijeme koalicije HDZ-a i Mosta, a drugi put ga je u jesen 2021. imenovao Gordan Jandroković.
Sveučilišni profesori kaznenog prava sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, Aleksandar Maršavelski i Maja Munivrana, komentirajući za Slobodnu Dalmaciju sporni ovotjedni okrugli stol koji je Sabor ugostio, složili su se da izjave sudionika toga skupa, Igora Vukića, Nikole Banića i Pere Šole, nesumnjivo sadrže javno poricanje i umanjivanje ustaških zločina počinjenih u logoru Jasenovac.
"Spornim izjavama se ne samo vrijeđa dostojanstvo žrtava i njihovih potomaka već se stvara platforma za mržnju prema nacionalnim manjinama, Srbima, Romima i Židovima, koje su bile primarne žrtve sustavnog istrebljenja u NDH", kazao je za taj list profesor Maršavelski. Vukićeva izjava s okruglog stola da je "NDH bila izraz težnji hrvatskog naroda" i da NDH treba uvrstiti u hrvatski Ustav, naglasio je Maršavelski, rehabilitira ideologiju koja je dovela do zločina.
Oboje sveučilišnih profesora, međutim, upozoravaju da nije svako javno negiranje i umanjivanje djela genocida kazneno djelo. Ono predstavlja kazneno djelo samo u onim slučajevima kad je učinjeno na način koji je prikladan potaknuti nasilje i mržnju prema određenoj rasnoj, vjerskoj ili etničkoj skupini. I Munivrana i Maršavelski, smatraju da izjave izrečene na spornom okruglom stolu u Saboru ne spadaju u sferu kaznene nego prekršajne odgovornosti.
Neke od izjava iznesenih na spornom okruglom stol u Jasenovcu po ocjeni profesorice kaznenog prava Maje Munivrane, nesumnjivo su takve da znatno umanjuju međunarodne zločine koji su se dogodili u Jasenovcu, od kojih su neki potvrđeni i pravomoćnim presudama hrvatskih sudova kaoprimjerice u slučaju Šakić. Međutim, kazneno treba goniti, ističe Munivrana, samo najteže oblike negiranja koji ujedno potiču na nasilje i mržnju prema jasno izdvojenim skupinama.
Izjave iznesene na spornom okruglom stolu, ustvrdila je Munivrana za Slobodnu Dalmaciju, treba tumačiti kao prekršaj remećenja javnog reda i mira, pri čemu treba uzeti u obzir ne samo mjesto na kojem je skup održan, već i činjenicu da je taj događaj zbog medijske popraćenosti otišao u eter izvan okvira konkretnog događaja.
I izvanredni profesor kaznenog prava Maršavelski obrazlaže da pseudoznanstveno negiranje najvećeg ustaškog zločina ne predstavlja nužno kazneno djelo poticanja na mržnju, ali svakako predstavlja poticanje na nesnošljivost. Iako izjava Igora Vukića da je "NDH izraz težnje hrvatskog naroda za državnošću" rehabilitira ideologiju koja je dovela do zločina u Jasenovcu i mogla bi se tumačiti kao prikladna potaknuti mržnju, događaj ipak spada, tvrdi za Slobodnu Dalmaciju, Maršavelski, pod prekršaj remećenja javnog reda i mira. Sabor je javno mjesto, a intenzivne medijske reakcije na izjave iznesene na događaju, nesumnjivo ukazuju na uznemirenost velikog dijela javnosti. Navedeni prekršaj se u ovom kontekstu, tvrdi Maršavelski, mora tumačiti u svjetlu članka 3. Ustava prema kojem je kažnjivo i zabranjeno svako pozivanje i poticanje na na bilo koji oblik nesnošljivosti. Maršavelski ističe i da bi na izjave iznesene na spornom okruglom stolu trebao reagirati i Ustavni sud koji ima zakonsku ovlast o uočenim pojavama neustavnosti izvijestiti Hrvatski sabor.
Oboje profesora ukazuju da je dosadašnja sudska praksa u procesiranju poticanja zločina na mržnju negiranjem i relativiziranjem genocida vrlo oskudna.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....