‘SJEĆANJE ZA BUDUĆNOST‘

U Jasenovcu odana počast žrtvama ustaškog logora u povodu 81. godišnjice proboja

Komemoraciji podno jasenovačkog spomenika Cvijet prisustvovali su preživjeli logoraši

Ilustracija, arhivska fotografija

 Damir Krajac/Cropix
Komemoraciji podno jasenovačkog spomenika Cvijet prisustvovali su preživjeli logoraši

Komemoracijom ‘Sjećanje za budućnost‘ obilježena je u srijedu 81. obljetnica proboja zatočenika iz ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac, odana počast žrtvama i svim stradalima tijekom ustaškog režima te iskazano poštovanje preživjelim logorašima.

Komemoracija, kojoj je pokrovitelj Hrvatski sabor, održava se u znak sjećanja na proboj iz logora 22. travnja 1945. godine, kada je oko 600 od preostalih 1073 zatočenika u logorskom kompleksu Ciglana krenulo u očajnički bijeg, svjesni da ih čeka sigurna smrt. Preživjelo ih je tek 117.

Istoga dana proboj je pokušalo i 147 zatočenika u Kožari, od kojih je samo 11 uspjelo izbjeći smrt. Logoraše je predvodio zarobljeni partizan Ante Bakotić, koji je tijekom proboja poginuo. Oni koji zbog bolesti i iscrpljenosti nisu sudjelovali u proboju ubijeni su, a njihova su tijela spaljena zajedno s logorskim objektima.

Komemoraciji podno jasenovačkog spomenika Cvijet prisustvovali su preživjeli logoraši, državni vrh, predstavnici nacionalnih manjina, vjerskih zajednica, antifašističkih udruga, predstavnici političkih stranaka, diplomatskog zbora, župani, gradonačelnici, predstavnici udruga te brojni građani.

Stjepan Mesić: Premijer se ode pokloniti jednom NDH nostalgičaru. To je sramotno

Prema podacima Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac, u 1337 dana postojanja logora poimence je utvrđeno više od 83.000 žrtava. Tijekom gotovo četiri godine logor Jasenovac bio je mjesto sustavnog stradanja muškaraca, žena i djece – Srba, Roma i Židova, ali i političkih zatvorenika te pripadnika drugih naroda, uključujući Hrvate, Bošnjake i Slovence.

Komemoraciji su prisustvovali predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Orsat Miljenić, bivši predsjednik RH Stipe Mesić, predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministri unutarnjih poslova Davor Božinović, financija Marko Primorac, vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević i župan Sisačko-moslavačke županije Ivan Celjak.

Izaslanstva Hrvatskog sabora, Vlade, Predsjednika Republike i drugih položili su podno spomenika ruže u spomen na žrtve koncentracijskog logora.

Kolona sjećanja prema spomeniku Cvijet prošla je simboličnim putem sastavljenim od drvenih pragova željezničke pruge kojom su zatočenici dovoženi u logor. Program je nastavljen polaganjem ruža, uz prigodni glazbeni program i čitanje svjedočanstava preživjelih logoraša. Molitve su predvodili predstavnici pravoslavne, židovske, katoličke i islamske zajednice.

Program ‘Sjećanje za budućnost‘ pripremili su i vodili studenti zagrebačke Akademije dramskih umjetnosti, koji su istaknuli kako bi se o logoru Jasenovac trebalo više poučavati u obrazovnim programima te tako njegovati kulturu sjećanja.

Milorad Pupovac: Trend oglušivanja o Jasenovcu ne može biti i nije prihvatljiv

U komemorativnom krugu uz spomenik Cvijet simbolički je prikazana struktura žrtava logora Jasenovac i Stara Gradiška, s ciljem jačanja civilizacijskih standarda u njegovanju kulture sjećanja na stradale.

Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac objavila je da su u 2025. godini imali 17.483 posjeta, od čega 6856 posjetitelja iz Hrvatske, a 10.627 iz inozemstva. Ukupno je zabilježeno 185 organiziranih posjeta, i to 86 grupa iz Hrvatske te 99 iz inozemstva.

Tijekom 2025. Spomen-područje je posjetilo 76 hrvatskih i inozemnih školskih grupa – 64 iz Hrvatske, a 12 iz inozemstva. Među 64 školske grupe iz Hrvatske koje su terensku nastavu održale u Spomen-području bilo je 30 osnovnoškolskih i 34 srednjoškolskih.

Documenta upozorava na djelovanje JUSP Jasenovac u teškim okolnostima

Centar za suočavanje s prošlošću Documenta u srijedu je, na dan 81. obljetnice proboja zatočenika iz ustaškog logora Jasenovac, upozorila Vladu, Ministarstvo kulture i medija te javnost da Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac više od desetljeća djeluje u vrlo teškim okolnostima.

Smatra kako je krajnje vrijeme da se Vlada, Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo znanosti i obrazovanja kao i sve druge institucije angažiraju u podizanju kapaciteta JUSP Jasenovca, čuvanju pamćenja žrtava logora, potpori znanstvenog istraživanja te promociji opće edukacije hrvatskog društva o zločinima ustaškog režima.

Vrijeme je da Vlada prestane utirati put poricanju zločina ustaškog režima, poručuju Documenta i Centar za istraživanje Holokausta i genocida na jugoistoku Europe, Sveučilište u Rijeci u priopćenju za javnost.

Zbog osjetljive prirode povijesnih događaja čije pamćenje nastoji očuvati kao autentično mjesto na kojem je ustaški pokret proveo Holokaust, genocid nad Srbima i Romima u NDH te masovne zločine nad političkim protivnicima brojnih nacionalnosti, Jasenovac je redovito meta institucionalnih i neinstitucionalnih grupacija koje pokušavaju zatirati pamćenje ili poricati samu činjenicu tih zločina, upozoravaju.

Tvrde da kriza upravljanja jedinom javnom institucijom koja se bavi istraživanjem i očuvanjem pamćenja na logor Jasenovac i zločine ustaškog režima upućuje na odgovornost državne politike.

Osim što su zbog nastale situacije onemogućene bilo kakve ozbiljnije transformacije i poboljšanja samog muzejskog kompleksa ona upućuje na dublje probleme vezane uz javno pamćenje ostavštine Nezavisne Države Hrvatske.

Drže da u kontekstu svakodnevnog ubrzanog širenja ustaškog znakovlja i simbola, naročito pokliča ‘Za dom spremni‘, u javnom prostoru, medijima, pa čak i Hrvatskom saboru, nastaje klima sveopće negacije ustaških zločina i njihovih razmjera.

Umjesto mjesta pamćenja, edukacije, istraživanja te vječitog upozorenja o opasnostima politike ekskluzivizma, autoritarizma i masovnog nasilja, JUSP Jasenovac je postao mjesto političkog prijepora kroz stavove državne vlasti koji otvaraju prostor za iskrivljavanje povijesnih činjenica, navode.

Najviše institucije i nositelji vlasti, dodaju, već godinama omogućavaju hrvatski negacionizam retorikom relativizacije i umanjivanja ustaških zločina te konkretnim potezima u pravcu političke manipulacije kriminalnog nasljeđa ustaške države.

U tom kontekstu, Jasenovac je bio i ostaje fokus neznanstvenih, negacionističkih napora onog segmenta hrvatske politike koji iskrivljavanjem činjenica o povijesti NDH nastoji dostići određene probitke u današnjim društveno-političkim previranjima, stoji, uz ostalo, u priopćenju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
08. lipanj 2026 04:57